REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Poslovni broj: 1 P-64/2026-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u pravnoj stvari tužitelja AU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Mariani Pilat Rudan, odvjetnici u Poreču-Parenzo, Partizanska 4/1, protiv tuženice MU, A, M, nepoznatog boravišta i prebivališta, zastupane po privremenom zastupniku Dejanu Jakcu, odvjetniku u Buzetu, II. istarske brigade 14/1, radi utvrđenja prava vlasništva, 23. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba tužitelja koja je zaprimljena kod ovog suda 7. lipnja 2023. i ukidaju provedene radnje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu 7. lipnja 2023. podnio tužbu protiv tuženice radi utvrđenja prava vlasništva u odnosu na nekretnine kč. br. [katastarska čestica], oranica, površine 568 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica i vinograd, površine 922 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 116 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 396 m2, k. č. br. [katastarska čestica], vinograd, površine 397 m2, 1444/4, pašnjak, površine 180 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 285 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 910 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 1248 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 1647 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 1974 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 1856 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina].

2. Ovosudnim rješenjem od 27. veljače 2025. odbačena je tužba tužitelja i njegov prijedlog za produljenje roka.

3. Odlučujući o žalbi tužitelja, rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj: Gž-365/2025-3 od 28. studenog 2025. žalba tužitelja djelomično je uvažena kao osnovana, a djelomično odbijena kao neosnovana, tako da je potvrđena točka I izreke rješenja ovog suda kojom je odbačen prijedlog tužitelja za produljenje roka, dok je točka II izreke rješenja ukinuta te je predmet u tom dijelu vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

3.1. U obrazloženju navedenog rješenja drugostupanjski sud zauzeo je pravno shvaćanje da se zaključak o smrti tužene osobe ne može temeljiti isključivo na pretpostavci o njezinoj visokoj životnoj dobi, pri čemu je naveo da je općepoznata činjenica da na svijetu postoje osobe koje dožive dob od približno 116 godina, zbog čega je ocijenio da u konkretnom slučaju nije postojao neotklonjiv procesni nedostatak za vođenje parničnog postupka protiv tužene po privremenom zastupniku.

4. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske utvrđeno je da nisu pronađeni podaci o osobi tuženice.

5. Iz podataka ručno vođene zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da tuženica kao vlasnica upisana 13. siječnja 1933. bez naznake maloljetnosti.

6. Do 1918. punoljetnost se je stjecala s navršenom 24. godinom života (§ 21. Austrijskog Općeg građanskog zakonika), a od 1918. fizičke osobe su prema talijanskim propisima postajale punoljetne s navršenom 21. godinom života. Budući da je tuženica kao vlasnica upisana u zemljišnu knjigu 13. siječnja 1933. bez naznake maloljetnosti, proizlazi da je u vrijeme podnošenja tužbe imala najmanje 111 godina života.

7. Naime, parnični postupak pokreće se tužbom sukladno članku 185. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje u tekstu: ZPP) što znači da je sud dužan ispitati je li tužba sadrži sve što je potrebno da bi se s njom moglo postupati, a koje pretpostavke su trebale biti ispunjene već kod samog podnošenja tužbe.

7.1. Člankom 82. ZPP propisano je da će sud po službenoj dužnosti u tijeku cijelog postupka paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku, je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlaštenje kad je ono potrebno.

7.2. U slučaju kada se radi o neotklonjivom nedostatku, kao što je ovaj, sud treba postupiti po članku 83. stavak 5. ZPP.

7.3. Člankom 77. stavak 1. ZPP propisano je da stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba.

7.4. Stranačka sposobnost fizičke osobe prestaje njezinom smrću. Ako to postojanje nije učinjeno vjerojatnim, tužba ne može biti predmet meritornog raspravljanja.

8. Ovaj je sud u ponovljenom postupku uzeo u obzir navedeno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda, no nalazi da isto nije odlučno za rješenje predmetne procesne situacije.

9. Naime, u ovom postupku sud ne utvrđuje niti pretpostavlja činjenicu smrti tužene osobe, već ispituje je li tužitelj ispunio svoju procesnu obvezu u pogledu dokazivanja postojanja tuženice kao fizičke osobe sposobne biti stranka u trenutku podnošenja tužbe. Teret iznošenja činjenica i predlaganja dokaza o postojanju pasivne stranke snosi tužitelj, a ne sud.

10. U konkretnom slučaju, sud raspolaže skupom objektivnih i međusobno povezanih okolnosti koje se ne mogu promatrati izolirano, već u njihovoj ukupnosti. Te okolnosti obuhvaćaju činjenicu da je tuženica upisana kao vlasnica još 1933. bez naznake maloljetnosti, da bi u vrijeme podnošenja tužbe imala najmanje 111 godina života, da se o njoj ne vode nikakvi podaci u Jedinstvenom registru osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, te da tužitelj, unatoč izričitom pozivu suda, nije dostavio niti jedan dokaz o njezinu životu u relevantnom trenutku.

11. Stav je ovog suda da takav skup okolnosti prelazi razinu puke sumnje ili pretpostavke te objektivno dovodi u pitanje samo postojanje tuženice kao fizičke osobe u trenutku podnošenja tužbe. U takvoj situaciji sud nije ovlašten polaziti od pretpostavke postojanja stranke, već mora zahtijevati da se postojanje fizičke osobe, koje bitno odstupa od životno očekivanog tijeka, učini barem vjerojatnim odgovarajućim dokazima. Izostanak takvih dokaza ne predstavlja otklonjivi procesni nedostatak, već ukazuje na to da u trenutku podnošenja tužbe nisu bile ispunjene osnovne pretpostavke za vođenje parničnog postupka.

12. Okolnost da u iznimnim slučajevima postoje osobe koje dožive izrazito visoku životnu dob ne predstavlja dokaz da konkretna osoba označena kao tuženica u ovom postupku u relevantno vrijeme doista postoji kao živi pravni subjekt. Takva okolnost ne može se smatrati općepoznatom činjenicom u smislu članka 221. stavka 4. ZPP, budući da se radi o rijetkim i iznimnim pojavama koje odstupaju od uobičajenog i životno očekivanog tijeka stvari.

13. Pojam općepoznate činjenice odnosi se na činjenice koje proizlaze iz općeg životnog iskustva i redovitog tijeka događaja, a ne na statističke iznimke. Općepoznato je da se očekivani životni vijek ljudi u pravilu kreće znatno ispod dobi od sto godina, dok su slučajevi života do dobi iznad 110 godina iznimni i rijetki. Stoga se postojanje osobe u dobi koja bitno prelazi očekivani životni vijek ne može pretpostavljati, već se mora dokazivati.

14. Suprotan pristup, prema kojem bi sud bio dužan polaziti od pretpostavke postojanja tuženice sve dok se njezina smrt izričito ne dokaže, doveo bi do neprihvatljivog preokretanja tereta dokazivanja te bi sud doveo u položaj da nadomješta izostanak dokazne aktivnosti tužitelja, što je protivno temeljnim načelima parničnog postupka.

15. Nadalje se ističe da se sukladno članku 8. stavku 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19., 128/22., 155/23.; dalje u tekstu: ZZK) smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnina, međutim navedena predmnijeva odnosi se isključivo na stvarnopravne odnose glede nekretnina, a ne na osobni status ili stranačku sposobnost fizičkih osoba upisanih u zemljišnim knjigama.

16. Predmnijeva istinitosti zemljišnih knjiga ne obuhvaća pitanje postojanja fizičke osobe kao pravnog subjekta u trenutku pokretanja parničnog postupka, niti može zamijeniti dokaz o tome da osoba upisana kao vlasnik nekretnine postoji kao živa fizička osoba sposobna biti stranka u postupku. Stoga se na upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi ne može temeljiti pretpostavka stranačke sposobnosti tuženice u parničnom postupku. Predmnijeva iz ZZK ne može se proširivati izvan stvarnopravnih odnosa niti stvarati pretpostavku o osobnom statusu upisanih osoba u parničnom postupku.

17. U konkretnom slučaju tužitelj, iako je bio pozvan da dostavi dokaz o tome da je tuženica u vrijeme podnošenja tužbe bila živa, takav dokaz nije dostavio, niti je na bilo koji drugi način učinio vjerojatnim njezino postojanje kao fizičke osobe. Izostanak dokaza o životu tuženice ne može se nadomjestiti pozivanjem na apstraktnu mogućnost dugovječnosti ili na postojanje iznimnih slučajeva u svjetskim razmjerima.

18. Nadalje se ističe da postavljanje privremenog zastupnika tuženici ne može otkloniti izostanak dokaza o postojanju stranke, budući da institut privremenog zastupnika pretpostavlja da stranka postoji, ali joj je prebivalište ili boravište nepoznato. U situaciji u kojoj postojanje tuženice kao fizičke osobe nije učinjeno vjerojatnim, navedeni institut ne može sanirati temeljni procesni nedostatak.

19. Slijedom svega navedenog, stav je ovog suda da u konkretnom slučaju nije riječ o dokazivanju činjenice smrti tuženice, već o potpunom izostanku dokaza o njezinu postojanju kao fizičke osobe sposobne biti stranka u postupku u trenutku podnošenja tužbe. Takav nedostatak predstavlja neotklonjiv procesni nedostatak u smislu članka 82. u vezi s člankom 83. stavkom 5. ZPP, na koji sud pazi po službenoj dužnosti.

20. Budući da je u trenutku podnošenja tužbe postojao neotklonjivi procesni nedostatak u smislu članka 82. u vezi s člankom 83. stavkom 5. ZPP, sud nije ovlašten nastaviti postupak niti provoditi dokazne radnje, već je tužbu valjalo odbaciti i ukinuti provedene radnje.

U Pazinu, 23. veljače 2026.

Sudac:

Luka Zenić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa rješenja. Žalba se podnosi pisano, u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženici po privremenom zastupniku