REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-354/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, protiv ovršenika ZU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Gregov & Gregov j.t.d. u Zadru, radi ovrhe, bez održavanja ročišta, dana 23. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika od dana 02. veljače 2026. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izvansudske ovrhe koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1402/10 od dana 17. kolovoza 2010.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 02. veljače 2026. za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1402/10 od dana 17. kolovoza 2010.

z a k lj u č i o  j e

Upućuju se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1402/10 od dana 17. kolovoza 2010. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 02. veljače 2026., pozivajući se pritom na odredbu čl. 210. OZ-a, podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1402/10 od dana 17. kolovoza 2010.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj dana 19. studenog 2024. podnio Financijskoj agenciji na naplatu gore navedeno rješenje o ovrsi. Međutim, ovršenik navodi da je nastupila zastara predmetnog potraživanja obzirom je protekao zakonski zastarni rok od 10 godina. Naime, rješenje o ovrsi doneseno je dana 17. kolovoza 2010. Tijek zastarnog roka prekinut je dana 14. rujna 2011. kada je ovrhovoditelj prvi puta podnio na naplatu Financijskoj agenciji navedeno rješenje o ovrsi. Obzirom je ovršenik već tada bio u blokadi, naplata se nije provodila te je navedeno rješenje o ovrsi brisano iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje. Nakon radnje od dana 14. rujna 2011., više nije bilo radnji ovrhovoditelja sve do 19. studenog 2024., kada je ovrhovoditelj podnio novi zahtjev za naplatu (predmetni postupak). U trenutku kada je podnesen novi zahtjev za naplatu. dana 19. studenog 2024., već je proteklo više od 10 godina od zadnje radnje koja je prekinula zastaru. Stoga predlaže sudu, pozivajući se na odredbu čl. 210. u vezi s odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava nedopuštenim iz razloga zastare tražbine. Ovršenik predlaže i odgoditi predmetnu ovrhu, ne navodeći do kada predlaže odgodu. Odgodu predlaže iz razloga zastare predmetnog potraživanja. Također navodi još da je ovršenik slabovidna osoba u invalidskoj mirovini, da su mu svi računi više godina blokirani, tako da prima samo jedan dio invalidske mirovine na zaštićeni račun.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, a koji se očitovao podneskom od dana 17. veljače 2026. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti.

4. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije dopušten.

5. Odredbom čl. 209. st. 1. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Financijske agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršenosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješavanja spora na temelju čl.186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima od banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Financijska agencija će postupati kao u povodom rješenja o ovrsi koje je donio sud, dok je odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

6. Slijedom navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju ovršeniku temeljem odredbe čl. 210. st. 1. OZ-a - prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim - dopušteno isključivo u postupku izravne naplate koja je pokrenuta sukladno odredbi čl. 209. OZ-a.

7. Uvidom u spis (list 13-22 spisa) sud je utvrdio da je ovrhovoditelj dana 19. studenog 2024. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1402/10 od dana 17. kolovoza 2010., a kojim rješenjem o ovrsi je određena ovrha općenito na imovini ovršenika.

.

8. Iz navedenog proizlazi da je ovrhovoditelj navedeno rješenje o ovrsi dostavio na provedbu Financijskoj agenciji sukladno odredbi čl. 284. st. 1. OZ-a (izvansudska ovrha).

9. Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari ne radi o postupku izravne naplate novčane tražbine predviđene odredbom čl. 209. OZ-a, već se radi o izvansudskoj ovrsi, a na koju se primjenjuju odredbe čl. 284. OZ-a.

10. Obzirom ovršnu ispravu u ovoj pravnoj stvari predstavlja rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1402/10 od dana 17. kolovoza 2010., ovršenik u postupku izvansudske ovrhe ne može koristiti pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate iz čl. 210. OZ-a, već jedino i isključivo može koristiti pravna sredstva propisana odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a (žalba nakon proteka roka te zatražiti odgodu ovrhe).

11. Obzirom je ovršenik zatražio proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava je nedopušten obzirom u konkretnoj pravnoj stvari nije riječ o postupku izravne naplate pa stoga ovršenik ne može raspolagati pravnim sredstvima zaštite sukladno odredbi čl. 210. st. 1. OZ-a - prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

12. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan.

13. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

14. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč 1. - 11. OZ-a.

15. Navodi ovršenika izneseni u prijedlogu sadržajno predstavljaju žalbu nakon proteka roka (iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a) propisanu odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

16. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje – sud je stava kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.

17. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

18. U svom prijedlogu ovršenik niti navodi da bi provedbom ovrhe za njega nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta niti navodi i obrazlaže u čemu bi se sastojala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju bi provedbom ovrhe pretrpio, kao što ni ne ističe da je potrebno odgoditi ovrhu kako bi se spriječilo nasilje. Sama činjenica da je protiv ovršenika podnesen zahtjev za naplatu ne znači da će on zbog te naplate pretrpjeti nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, već je ovršenik u svom prijedlogu dužan obrazložiti zbog čega bi naplata ovrhovoditeljeve tražbine za njega predstavljala nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

19. U svom prijedlogu ovršenik navodi da je nastupila zastara predmetnog potraživanja, da je ovršenik slabovidna osoba u invalidskoj mirovini, da su mu svi računi više godina blokirani, tako da prima samo jedan dio invalidske mirovine na zaštićeni račun. Međutim, takvi razlozi ne predstavljaju razlog za odgodu ovrhe. Odnosno, takvi navodi nisu dostatni za utvrđenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

20. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je provedbom ovrhe zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

21. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu za odgodu ovrhe ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je provedbom ovrhe zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

22. Obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan te odlučio kao pod točkom II izreke ovog rješenja.

23. Budući se protiv ovršenika vodi postupak izvansudske ovrhe (čl. 284. st. 1. OZ-a), a obzirom na navode iznesene u prijedlogu, sud je utvrdio da je ovršenik sadržajno podnio žalbu nakon proteka roka propisanu odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a. Naime, odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka, dok je odredbom čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a.

24. U svojoj žalbi nakon proteka roka ovršenik ističe prigovor zastare predmetnog potraživanja, a što predstavlja žalbeni razlog propisan odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a.

25. Odredbom čl. 52. st.1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do toč. 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

26. Slijedom navedenog, obzirom ovršenik ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ- a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 55. st. 2. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 55. st. 1. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu, dana 23. veljače 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po pun.

3. Spis

Z/ kal.30 dana