Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Klanjcu

Klanjec, Trg mira 1

Poslovni broj Ps-7/2023.-68.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Karolini Balen, u pravnoj stvari tužiteljice HO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zvonimir Raić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice AO iz [adresa], OIB. 97245965442, koju zastupa punomoćnica Dijana Zoričić, odvjetnica u Zagrebu, radi predaje u posjed i isplate, nakon dana 26. siječnja 2026. zaključene javne glavne rasprave, u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice – Nataše Bratković, odvjetnice u Zaboku te tuženice i punomoćnice tuženika, na ročištu za objavu odluke 23. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku u roku od petnaest dana iseliti iz nekretnina upisanih u Zemljišnoknjižnom odjelu Klanjec Općinskog suda u Zlataru u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], kuća br. u [adresa] površine 20 čhv odnosno 72 m2, kčbr. [katastarska čestica], pašnjak u [adresa] površine 668 čhv odnosno 2403 m2, ukupne površine 688 čhv odnosno 2475 m2 te predati ove nekretnine slobodne od svih osoba i stvari u isključivi neposredni posjed MO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]."

II. Nalaže se tuženici isplatiti tužiteljici iznos od 2.563,73 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate određene u razdoblju do 31. siječanja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te u razdoblju od 1. siječanja 2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope (tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište određuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja aktualne godine, a tekuće:

• na iznos od 71,73 EUR-a od 1.II.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.III.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.IV.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.V.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.VI.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.VII.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.VIII.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.IX.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.X.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.XI.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.XII.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.I.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.II.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.III.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.IV.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.V.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.VI.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.VII.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.VIII.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.IX.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.X.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.XI.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.XII.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.I.2024.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.II.2024.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.III.2024.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.IV.2024.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.V.2024.g. do isplate.,

• na iznos od 89,00 EUR-a od 1.VI.2024.g. do isplate, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 8.945,95 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate određene u razdoblju do 31. siječanja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te u razdoblju od 1. siječanja 2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope (tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište određuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja aktualne godine, a tekuće:

• na iznos od 237,95 EUR-a od 1.II.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.III.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.IV.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.V.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.VI.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.VII.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.VIII.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.IX.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.X.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.XI.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.XII.2022.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.I.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.II.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.III.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.IV.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.V.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.VI.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.VII.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.VIII.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.IX.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.X.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.XI.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.XII.2023.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.I.2024.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.II.2024.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.III.2024.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.IV.2024.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.V.2024.g. do isplate.,

• na iznos od 311,00 EUR-a od 1.VI.2024.g. do isplate."

IV. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.386,50 EUR sa zateznom kamatom od dana donošenja presude 23. veljače 2026. pa do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatu za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište određuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja aktualne godine, u roku od 15 dana.

V. Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljici dio iznosa troškova vještačenja i to u iznosu od 186,09 EUR, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom ovih troškova odbija kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljica je tužbi navela da je od 6. siječnja 2022. isključivi vlasnik kuća i zemljišta u Pristavi u Tuhlju, pobliže označenih u izreci. Tada je umro UO, s kojim je tužiteljica u svojstvu davatelja uzdržavanja imala zaključeni ugovor o doživotnom uzdržavanju upravo u pogledu predmetnih nekretnina. Najkasnije od 6. siječnja 2022. tuženik se bespravno nalazi u posjedu istih. Tužiteljica je u više navrata pozivala tuženika iseliti iz predmetnih nekretnina i iste predati u posjed tužiteljici, no, tuženica se na isto oglušila i odbija postupiti po tom traženju. Budući da se tuženica nalazi u posjedu predmetnih nekretnina i iste aktivno odbija predati u posjed tužiteljici, to tužiteljica mjesečno gubi prihod odnosno korist od komercijalnog iskorištavanja istih nekretnina, npr. iznajmljivanjem istih, korištenjem istih za poljoprivredne kulture i dr. Uzimajući u obzir lokaciju i površinu predmetnih nekretnina, mjesečno bi tužiteljica od komercijalnog iskorištavanja predmetnih nekretnina na tržištu mogla ostvariti prihod odnosno korist od minimalno 400,00 EUR. Tako je tuženica tužiteljici u razdoblju od 6. siječnja 2022. do 31. listopada 2023. prouzročila štetu u smislu čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u iznosu glavnice od minimalno 8.709,68 EUR i to iznos od 309,68 EUR za razdoblje od 7. siječnja 2022. do 31. siječnja 2022. te iznos od 8.400,00 EUR za razdoblje od 1. veljače 2022. do 31. listopada 2022. Tuženica je dužna plaćati tužiteljici naknadu korist i sve do iseljenja u iznosu od po 400,00 EUR mjesečno.

2. Tuženica je u odgovoru na tužbu navela da su predmetne nekretnine s imena vlasnika EO prenesene u novi z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu prava vlasništva tužiteljice u provedbi pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka. Smatra da tužiteljica nikada nije imala bilo kakve dokumente iz kojih bi proizlazilo njezino pravo vlasništva na predmetnim nekretninama jer je ugovorom o doživotnom uzdržavanju izričito navedeno da će tužiteljica nakon smrti primatelja uzdržavanja UO steći kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u [adresa] od 4863 m2 i kuću za odmor površine 30,55 m2 sagrađenu na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je uknjižena kao vlasnica upravo tih nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Protiv uknjižbe tužiteljičinog prava vlasništva na predmetnim nekretninama brisovnu tužbu je podnio MO iz [adresa], nasljednik iza pok. EO. Smatra da je neistinita uknjižba tužiteljice na nekretninama koje su predmet ovoga postupka, a podredno je predložila odrediti prekid ovoga postupka do pravomoćnog okončanja parnice temeljem tužbe MO od 8. veljače 2024. Predložila je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. Tužiteljica je naknadno podneskom od 3. lipnja 2024. obavijestila sud da je 31. svibnja 2024. zaključen kupoprodajni ugovor kojim je tužiteljica prodala predmetnu nekretninu MO iz [adresa], čime je prestala biti vlasnikom predmetne nekretnine. Ujedno je izmijenila tužbeni zahtjev na predaju nekretnine u posjed MO. Pozvala se na čl. 195. st. 1. Zakona o parničnom postupku prema kojem činjenica da neka od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši. Drugi dio tužbenog zahtjeva na isplatu konkretiziran je na isplatu mjesečnih iznosa izmakle korist do 31. svibnja 2024.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u zemljišnoknjižni predmet ovoga suda poslovni broj Z-9344/2023, u izvatke iz zemljišne knjige na str. 6-8 spisa, u ugovor o doživotnom uzdržavanju na str. 10 spisa, u uvjete za građenje na str. 11 spisa, u rješenje na str. 12-13 spisa, u potvrdu Zagrebačkog holdinga na str. 14 spisa, u potvrdu privatne isprave na str. 15 spisa, u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2975/2010 od 30. rujna 2014. na str. 17-24 spisa, u povijesne izvatke iz zemljišne knjige na str. 25-43 spisa, u potvrdu na str. 44 spisa, u povijest promjena na katastarskim česticama na str. 45-46 spisa, u izvod iz katastarskog plana na str. 47 spisa, u izvod iz posjedovnog lista i prijepis posjedovnog lista na str. 49-52 spisa, u rješenje Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda poslovni broj Z-1426/2022 na str. 53-54 spisa, u rješenje Z-712/08 na str. 55-56 spisa, u rješenje Z-2348/18 na str. 57-58 spisa, u rješenje o nasljeđivanju na str. 59-61 spisa, u opomenu pred utuženje s dostavnicama i email korespondencijom na str. 62-76 spisa, u ugovor o kupoprodaji nekretnine i izjavu na str. 129-133 spisa, u izvatke iz zemljišne knjige na str. 135-138 spisa, saslušao svjedoka MO na zapisniku od 9. rujna 2024., svjedokinju DO i stranke u svrhu dokazivanja, izvršio očevid na licu mjesta uz geodetsko i građevinsko vještačenje, izvršio uvid u nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, u nalaz i mišljenje građevinske vještakinje sa svim očitovanjima te je saslušao vještakinju na glavnoj raspravi.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

4.1. U odnosu na djelomično povlačenje tužbe iz podneska od 25. siječnja 2026., u smislu čl. 193. st. 2. ZPP-a za isto je potreban pristanak tuženice, kojeg je tuženica uskratila te je sud odlučivao o ranije postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 3. lipnja 2024. po kojem se tuženica upustila u raspravljanje.

5. Svjedok MO je iskazao da je predmetne parcele njegov djed EO kupio 1916. Djed je umro 1958. Nekretnina je u naravi oranica na kojoj se nalazi kuća koju je gradio njegov pok. otac TO 1965. godine kad je on bio u osnovnoj školi. EO je naslijedio svjedokov otac TO kao jedini sin koji je živio na istoj adresi. Oca je po osnovi slijeda u obitelji naslijedio svjedok. Smatra da je došlo do lažiranja ugovora koji je zaključen između tužiteljice i njegovog djeda EO jer je na istom ugovoru kao svjedok navedena DO koja je rođena kasnije. Nakon konzultacije s odvjetnikom realiziran je ugovor – nagodba kao najkraći put kojim je on postao vlasnik predmetne nekretnine 31. svibnja 2024. Tako je trebalo biti i ranije da nije došlo do navedenog lažiranja ugovora. Ne zna kad je umro UO. Predmetnu nekretninu uživali su njegov otac TO, brat H, on i majka A. Kasnije je tuženica tražila da u tu kuću smjesti svoj alat jer je kuća bila derutna, stradala je još jače u potresu, nema infrastrukturu u smislu da nema vode, plina, kanalizacije , već samo struju. Pristupni put do navedene nekretnine je makadamsko travnati, a makadam su uredili oni kad je svjedok bio srednjoškolac, oko 1968. godine. UO je bio bratić njegovog oca. Smatra da je došlo od proceduralne pogreške, budući da je on dobio obavijest iz katastra o promjeni prava vlasništva predmetne nekretnine iako nije bio pozvan, a svi njegovi podaci nalaze se u sustavu. HO nije nikad uživala predmetnu nekretninu. Ne može reći je li tužiteljica brinula o UO. Misli da se njegov otac TO nije upisao kao vlasnik predmetnih nekretnina nakon djeda EO. Upisao se samo kao posjednik. Podnio je prigovor katastru, ali su mu rekli da to mora još drukčije riješiti te je podnio tužbu sudu. Zaključio je ugovor o kupoprodaji s tužiteljicom nakon konzultacija s odvjetnicima i pravnicima. U vrijeme zaključenja nagodbe odnosno kupoprodajnog ugovora s tužiteljicom čuo je da se vodi parnica nekoliko godina, ali nije znao o čemu se radi. Ne traži predaju u posjed predmetnih nekretnina od tuženice. Predmetnoj kući je osiguran privatni put, služnost nije upisana. Put je osposobljen 1968. od strane ZO, TO. Po njegovom mišljenju najamnina za predmetnu kuću iznosila bi 0. On je potpisao izjavu u prilogu podneska tuženice od 2. rujna 2024. koji nosi datum 25. srpnja 2024. Pozvan na pojašnjenje razlike dijela iskaza u kojem je naveo da je u vrijeme zaključenja nagodbe i ugovora čuo za postojanje parnice koja traje godina i to nekoliko godina i dijela izjave u kojem navodi da su nagodba i ugovor zaključeni s namjenom da pomogne tuženici na miran način riješiti spor s tužiteljicom, odgovorio je da je to to. Isplatio je kupoprodajnu cijenu za predmetnu nekretninu kod javnog bilježnika HO na ruke. Misli da ne postoji razlika između dijela njegovog iskaza vezano uz trenutak zaključenja nagodbe odnosno ugovora i saznanja za višegodišnju parnicu i same izjave koja je priložena uz podnesak tuženice od 2. rujna 2024. Izjavu od 25. srpnja 2024. sastavila je ovdje prisutna punomoćnica tuženice.

6. Svjedokinja DO je iskazala da je dugogodišnja prijateljica tužiteljice i majke tužiteljice koja je također pokojna, a koja je bila supruga pok. UO. Tužiteljica se cijeli život brinula o UO i posjećivala ga u domu. S njim je imala zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju za predmetnu vikendicu. Inače se s tužiteljicom čuje svaki drugi dan. Čak su i prije dvije godine zajedno obišle tu vikendicu, nisu mogle ući u nju. Zna da je tužiteljičin očuh bio vlasnik te nekretnine. Također zna da je tužiteljica vodila postupak protiv određene gospođe AO koja je bespravno bila u toj vikendici. Tužiteljica je pokušala ili jeftino prodat i navedenu nekretninu gospođi AO ili da izađe van iz te nekretnine. U postupku je utvrđeno da tuženica AO koristi bespravno predmetni objekt. Poznaje M i prije 20 godina su bili kod njega u vikendici i to nekoliko puta. Ima saznanja da je tužiteljica pozvala gospođu AO da joj preda posjed predmetne nekretnine odnosno da joj preda ključeve, a jednom je čak bila prisutna u hodniku kad je tužiteljica pokucala na vrata te su joj vrata samo nakon otvaranja i predstavljanja zatvorena. Tužiteljica je vlasnica zemljišta velike površine 3000 ili 5000 m2, ove vikendice i nečeg u Zagrebu. Predmetnu nekretninu koristile su majka tužiteljice i gospodin UO, a i tužiteljica, a nakon njegove smrti tužiteljica nije mogla ući u tu nekretninu, ali ne zna od kada. Ne poznaje kupca predmetne nekretnine, a pojašnjava da kad je navela da poznaje MO i da je nekoliko puta bila u njegovoj vikendici, da je zapravo mislila na UO.

7. Tužiteljica je iskazala da je predmetne nekretnine stekla temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanja koji je zaključen 2007. kad je umrla njezina majka. Temeljem ugovora se uknjižila na 5000 i nešto m2 zemljišta, a predmetna kuća je upisana kao objekt s adresom [adresa]. Njezin očuh UO je umro **.**.2022.. 2008. godine je probala dati u prodaju predmetnu nekretninu za 50.000 DEM. Njezin bivši suprug i ona dolazili su pokositi predmetnu nekretninu. Nakon smrti majke, brava na predmetnoj kući je bila promijenjena, ali nakon zaključenja ugovora o kupoprodaji tuženice kojeg je zaključila s njezinim očuhom koji je u to vrijeme bio dementan, a to je bilo negdje 2009. ili 2010. godine. Vođen je spor te je tuženica izgubila taj spor jer je očuh bio dementan, a ona je ostala bespravno u predmetnoj nekretnini. Nešto su i pregovarale da bi ona otkupila tu nekretninu, ali se nisu uspjele dogovoriti. Tuženica je inače nećakinja njezinog očuha. On je bio bolestan te ga je vodila svaka dva tjedna na mijenjanje katetera. Predmetna nekretnina nije održavana koliko je vidjela. Radi se o prostoru od 70 m2, na katu kuće je uređen stan od 35 m2 te su tamo bile stvari njezine majke i očuha. Možda nešto sitno je tamo bilo i njezino. Nije puno dolazila k majci i očuhu, ali je ipak dolazila posjetiti ih. Kuću je inače gradio očuh sa svojom prvom ženom. Prilikom sklapanja ugovora nije inzistirala na ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, jer očuh nije imao djece te se ni je nadala da bi netko polagao pravo na imovinu. Što se tiče uknjižbe njezinog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, vođen je postupak. Ona je MO prodala zemlju od 5000 m2 i kuću u [adresa] za 6.000,00 EUR ove godine u svibnju ili lipnju. Tuženica mu nije predala u posjed predmetnu kuću te istu uživa 15 godina bez pravne osnove te nije mogla ući u tu kuću. Tražila je od nje posjed predmetne nekretnine i predaju ključeva čim je izgubila postupak vezan uz ugovor o kupoprodaji s očuhom. Nakon smrti očuha također je pozvonila na vrata te je tuženica otvorila vrata, tražila je predaju ključeva kao vlasnica predmetnog objekta, ali joj je zatvorila vrata. Od siječnja 2022. pa do prodaje predmetne nekretnine MO nije bila u posjedu predmetne kuće. Moj zahtjev upravljen je na isplatu 400 EUR mjesečno na ime najamnine i na predaju u posjed kupcu MO. Nije joj poznato da MO u svom svjedočenju navodi da ne traži posjed predmetne nekretnine od tuženice. Oni su bratić i sestrična ili polubratići. U trenutku pisanja zapisnika u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku od 17. listopada 2023. kada se obavljao očevid, nije uživala predmetne nekretnine. Ne zna na kojoj čestici je upisana predmetna kuća. Ne zna sadržaj izjave o preuzimanju nekretnine od MO.

8. Tuženica AO je iskazala da ima pravo odlagati stvari u predmetnu nekretninu svog bratića MO. On joj je pisanom izjavom dozvolio navedeno odlaganje i to čini već 20 godina. U blizini ima njivu i vrt koju obrađuje. Predmetna nekretnina je nekretnina kojoj prokišnjava krov, kojoj su popucali temelji, nije za stanovanje, od priključaka ima samo struju. Popucale su cijevi za vodu. Nema kanalizacije, već ima septičku jamu. Nema prilaznog puta. Nitko tijekom godina nije dolazio na tu nekretninu osim nje, a dolazila je samo vikendom i imala je ključeve od te nekretnine. U objektu je bila vlaga. Nekretnina o kojoj priča tužiteljica je zapravo nekretnina čkbr. [katastarska čestica], koju je ona dobila temeljem ugovora o dož ivotnom uzdržavanju. Čkbr. [katastarska čestica] je oranica. Na toj nekretnini nema nikakvog objekta. Tužiteljica nikad nije dolazila tražiti ključeve na vrata te nekretnine. Nikad ni je ostajala u toj nekretnini jer u istoj nije bilo vode. Polubratić MO joj je dao ključeve od predmetne nekretnine i to prije 20-tak godina. Nije mijenjala bravu na tom objektu od kad joj je ključeve dao polubratić. Misli da tužiteljica ne zna gdje je predmetna kuća niti je bila u kući njezinog polubratića. Nikad nije tamo dolazila. Poznavala je majku tužiteljice, vidjela ju je jednom u životu kad je dolazila kod strica u stan u [adresa]. Njezina majka i stric nisu boravili u predmetnoj kući u [adresa]. Preko odvjetnika je tužiteljica tražila ključeve od te nekretnine. Međutim, to nije bila njezina nekretnina. U joj je rekao da se ništa ne sekira, da je to njegov problem i njegova nekretnina. Tužiteljica i polubratić zaključili su kupoprodajni ugovor kako bi riješili ovu nekretninu i nekretninu za koju je on vodio spor s tužiteljicom i to na miran način i prema tom ugovoru tužiteljica nije imala daljnjih tražbina u odnosu na tu nekretninu. Pozvana da pojasni koja je to njezina nekretnina navela je da je to ova nekretnina, koja je zapravo polubratićeva. Nekretnina za koju je on vodio spor s tužiteljicom je nekretnina kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se tužiteljica bespravno uknjižila, a to su nekretnine njenog polubratića. Na pitanje koja je razlika između njezine nekretnine i nekretnine za koju je njezin polubratić vodio spor s tužiteljicom, odgovorila je da nema razlike jer je to sve bila njegova nekretnina. Predmetnu nekretninu gradili su roditelji MO i pomagalo mu je pritom cijelo selo. Ne zna na koji način je UO ishodio građevinsku dozvolu za predmetnu nekretninu. Prilikom ulaska u predmetni objekt zatekla je stare stvari, stari regal, stari stol, staru kuhinju. Na pitanje kako je došlo do zaključenja ugovora o kupoprodaji s UO odgovorila je da joj je MO rekao da u vezi te nekretnine mu nije jasno. Tuženica je rekla da će pitati strica da joj to pojasni i da eventualno ona kupi tu nekretninu. Bila joj je namjera steći pravo vlasništva te nekretnine tim ugovorom. Postupak radi poništenja ugovora o kupoprodaji završen je kad je UO umro. Ona je taj parnični postupak izgubila. S obzirom da je predmetna nekretnina prodana MO ne zna zašto se sada i dalje nju tereti u vezi predmetne nekretnine. Nije znala da se tužiteljica upisala kao vlasnica predmetne nekretnine.

9. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da je da je objekt otvorio MO koji ima ključeve istoga objekta. Geodetska vještakinja je identificirala predmetne nekretnine te je utvrđeno da se stanje nekretnina u naravi razlikuje u odnosu na stanje katastarskog operata s obzirom na oblik i položaj nekretnina te su stranke upozorene da je potrebno izraditi geodetsku izmjeru i elaborat evidentiranja stvarnog stanja nekretnina da bi se moglo definirati stvarno stanje. Predmetni objekt se nalazi u [adresa], u naravi predstavlja kuću-vikendicu s prizemljem, katom i tavanom s okućnicom. U prizemlju i na katu nalaze se prostorije koje su na isti način raspoređene i to hodnik, kupaonica, u prizemlju spremište i dnevni boravak s kuhinjom, a na katu do kojeg se dolazi vanjskim stepenicama isti je raspored prostorija, osim što se na mjestu spremišta nalazi manja soba.

10. Građevinska vještakinja ing. građ. SO u svom je nalazu i mišljenju navela da tržišna vrijednost najma iznosi 0,70 EUR/m2 odnosno 52,00 EUR mjesečno. Za razdoblje od 10. mjeseca 2013. do 12. studenoga 2021. uzimajući u obzir nekretninu u čitavoj njezinoj neto površini iznos najamnine jest ukupno 5.070,00 EUR.

10.1. U svom očitovanju na prigovor tuženice navela je da najam za predmetni objekt za razdoblje od 1. veljače 2023. do 1. lipnja 2024. iznosi ukupno 832,00 EUR. Na parceli ne postoji garaža. Nije točno da zapuštenost zgrade, nedostatak vode, loš cestovni pristup nisu uzeti u obzir jer je cijena smanjena za 80%. Odabrane su tri kupoprodajne transakcije koje su vremenski bliže danu vrednovanja od najvišeg vremenskog razdoblja iz st. 1. čl. 7. Pravilnika i nalaze se u blizini predmetnog zemljišta, a koje svojom površinom i cijenom odgovaraju međuvremenski interkvalitativno izjednačenoj cijeni u okvirima standardnog odstupanja manje od 30% i koje nisu starije od 4 godine, a razlike u vrijednosti korištenih dodataka i odbitaka za interkvalitativno izjednačenje ne prelaze 40% izlazne vrijednosti. Ako se na podruju u kojem je smještena procjenjivana nekretnina ne pronalazi dovoljan broj kupoprodajnih cijena, tada se za izvođenje poredbenih cijena mogu koristiti kupoprodajne cijene iz drugih poredbenih područja koje sa procjenjivanom nekretninom pokazuju dovoljno podudarna obilježja. Tako je koristila cijene iz ugovora susjednih katastarskih općina i to onih stambenih prostora za koje vrijeme ugovaranja ne prelazi 4 godine.

10.2. U očitovanju na prigovor tužiteljice građevinska vještakinja je izvršila izračune za obiteljsku kuću s uključenim zemljištem na predmetnoj lokaciji te je utvrdila da visina mjesečnog najma iznosi 89,00 EUR, što ukupno za razdoblje od 1. siječnja 2022. do

31. svibnja 2024. iznosi 2.581,00 EUR.

10.3. Saslušana na glavnoj raspravi ing. građ. SO je ostala kod osnovnog nalaza i mišljenja i dosadašnjih očitovanja. Dodatno je navela da je kod prvog nalaza uzela u izračun najam nekretnina stambenih prostora – stanova. Nakon toga je bio prigovor da se ne radi o stambenom prostoru nego se radi o stambenoj obiteljskoj kući s dvorištem. Nakon toga je uzela usporedne nekretnine koje su obuhvatile kuću i dvorište i dobila cijenu od 89,00 EUR mjesečno. Prva cijena se odnosila na stambeni prostor, a druga na kuću s dvorištem i sa svim pripadajućim na dvorištu. Zakon i pravilnik koji reguliraju ovu materiju nalažu joj uzeti u obzir objekte koji imaju dovoljno podudarnih svojstava s predmetnim. Isti ne smiju biti stariji od 4 godine. Ono što je starije unutar te 4 godine, mora uzeti odgovarajući koeficijent kako bi takve objekte izjednačila s današnjim cijenama. 20% vrijednosti najma od stvarne cijene predstavlja jediničnu cijenu najma po kvadratu za današnje vrijeme. To iz razloga što je kuća u lošem stanju. Tu cijenu je množila s mjesecima. U nalazu iz lipnja 2025. koristila je vremensko izjednačavanje. Uzela je sasvim nove ugovore koji se odnose na kuću i dvorište i u kojima je napisano da se odnose na kuću i dvorište, a u prethodnom slučaju je pisalo "stan". Radi se o provjeri temeljem ugovora o najmu. Umanjila je najamninu za 80% pri čemu je uzela u obzir da je kuća u lošem stanju odnosno neodržavana ili loše održavana te je još stradala i u potresu.

11. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je kao vlasnica predmetnih nekretnina u trenutku podnošenja tužbe bila upisana tužiteljica temeljem rješenja ovoga suda poslovni broj Z-9344/2023 od 17. studenoga 2023. dok je sada kao vlasnik i posjednik iste upisan MO.

12. Naime, tijekom postupka i to **.**.2024. MO i tužiteljica zaključil i su izvansudsku nagodbu kojom se tužiteljica obvezala prodati iste MO kao i treću nekretninu kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja nije predmet ovoga postupka. Istom se nagodbom MO obvezao povući tužbu protiv HO podnesenu ovome sudu pod poslovnim brojem P-65/2024 uz dogovor da će svaka stranka snositi svoje troškove.

13. U izjavi MO od 25. srpnja 2024. stoji da je izvansudsku nagodbu i ugovor o kupoprodaji zaključio u namjeri da pomogne sestrični AO na miran način riješiti višegodišnji spor s tužiteljicom u vezi s nekretninama koje su obuhvaćene nagodbom i ugovorom o kupoprodaji, kao i riješiti parnicu koju je vodio radi brisanja upisa tužiteljice na nekretnini u njegovom vlasništvu. Svi pregovori bili su usmjereni na obustavu svih postupaka koji su se vodili povodom predmetnih nekretnina te ni na koji način nije imao za cilj oduzeti posjed nekretnine AO, niti je suglasan da se u vezi toga vodi bilo kakav postupak, a osobito ne ovaj jer bi to bilo u suprotnosti s ciljem zaključivanja izvansudske nagodbe i ugovora o kupoprodaji i njegovoj namjeri s kojom je NO bila upoznata, a to je da pomogne mirnom rješenju spora s AO.

14. Uvidom u ugovor o kupoprodaji od 31. svibnja 2024. utvrđeno je da je istim tužiteljica predmetne dvije nekretnine, kao i kčbr. [katastarska čestica] prodala MO za kupoprodajnu cijenu od 6.000,00 EUR. U čl. 7. istoga ugovora stoji da je u posjedu predmetnih nekretnina AO, da je kupac upoznat da se vodi ovaj parnični postupak radi iseljenja tuženice i da se opreza radi odriče prava potraživati naknadu štete na teret prodavateljice.

15. Prema čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZV-a) vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

16. Kako tuženica više nije u posjedu predmetnih nekretnina, a tužiteljica više nije vlasnica predmetnih nekretnine jer je iste prodala tijekom postupka, time da predaju u posjed od tužiteljice ne traži ni novi vlasnik MO, to nije osnovan zahtjev tužiteljice za predajom u posjed predmetnih nekretnina tužiteljici, a ni MO, koji je kao vlasnik već u posjedu istih nekretnina. Zato u tom dijelu nisu posebno ocjenjivani iskazi stranaka i svjedoka.

16.1. Prethodno je bilo potrebno zauzeti stav o prigovoru tuženice da je bila neistinita uknjižba tužiteljice na predmetnim nekretninama. Uvidom u zemljišnoknjižni ispravni predmet ovoga suda poslovni broj Z-9344/2023 utvrđeno je da je tužiteljica HO kao predlagateljica tvrdila da je u posjedu predmetnih nekretnina temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenog s UO kao primateljem uzdržavanja.

16.2. Uvidom u zapisnik s očevida u tom zemljišnoknjižnom predmetu utvrđeno je da je nalazom i mišljenjem geodetskog vještaka utvrđeno da je kao posjednik istih evidentiran HOV u cijelosti te da predmetne nekretnine na terenu uživa tužiteljica. U trenutku otvaranja zemljišnoknjižnog ispravnog postupka utvrđeno je da je kao vlasnik istih bio upisan EO iz [adresa] u cijelosti.

16.3. Uvidom u ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je priložen prijedlogu utvrđeno je da je isti zaključen između UO kao primatelja uzdržavanja i ŽO kao davateljice uzdržavanja te da predmet istoga ugovora izrijekom nisu bile predmetne nekretnine, već samo kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u [adresa] od 4863 m2 i kuća za odmor od 30,55 m2 sagrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16.4. Identifikacijom po geodetskoj vještakinji u ovom predmetu utvrđeno je da se kuća kbr. 113 nalazi na kčbr. [katastarska čestica], kuća kbr. 113, nadstrešnica, dvorište, voćnjak, put i pašnjak. Građevinskim vještačenjem u ovom predmetu utvrđeno je da predmetna stambena zgrada ima površinu od 74,50 m2, ali računajući obje etaže.

16.5. Uvidom u priložene uvjete za građenje na str. 11 spisa od 4. ožujka 1977. utvrđeno je da je pok. UO iz [adresa] odobrena gradnja kuće za odmor na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u [adresa] i to prizemnog ili visoko prizemnog slobodno stojećeg objekta s klasičnim dvostrešnim krovištem s nagibom od 25 do 40 stupnjeva i crvenim crijepom ili crvenim salonitom.

16.6. Uvidom u rješenje od 7. veljače 1985. utvrđena je vrijednost zgrade u [adresa] za 1985. godinu, koja se koristi u površini od 30,55 m2 i to od 1984. godine.

16.7. Uvidom u presudu i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2975/10 od 30. rujna 2014. utvrđeno je da je istim utvrđen ništetnim ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključen dana 8. srpnja 2008. između UO i AO te je određena uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja za kčbr. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

16.8. Ničim nije u ovom predmetu dokazano da bi se kuća za odmor nalazila na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

16.9. Prema tome, kuća za odmor koja je obuhvaćena ugovorom o doživotnom uzdržavanju mogla je opisno biti obuhvaćen istim ugovorom, bez obzira što je u istom pogrešno navedeno da se ista nalazi na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

17. Međutim, sud ističe da se ne može kao prethodno pitanje odlučivati o neistinitosti upisa tužiteljice u zemljišnu knjigu ukoliko nije podnesena brisovna tužba. Za osporavanje istinitosti upisa propisan je poseban postupak po Zakonu o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024, u daljnjem tekstu: ZZK) prema kojem se o neistinitosti upisa u zemljišnu knjigu može odlučivati samo ako je podnesena brisovna tužba. Zato je odbijen tuženičin prigovor neistinitosti upisa tužiteljice kao predlagateljice u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku.

18. Ako je određena stvar uporabljena na način da je promijenila identitet zbog čega nije moguće ili gospodarski opravdano vraćanje te stvari, tek u tom slučaju valja primijeniti čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima (mišljenje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa sjednice od 26. listopada 2009.). Pritom nije bitno poštenje posjeda.

18.1. No, kako je tužiteljica upisana vlasnica predmetne nekretnine i istu nije koristila kroz određeno vrijeme zbog toga što joj tuženica nije istu predala u posjed, mjerodavna odredba bila bi čl. 164. odnosno čl. 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim prav ima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV), na koju se tužiteljica i poziva u tužbi. U ovoj parnici nije dokazano da bi nekretnina promijenila identitet. Dakle, tužiteljica ima pravo tražiti po ovoj odredbi samo od nepoštenog posjednika da joj naknadi i koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja kao nepošteni posjednik.

18.2. Kako je tužba radi iseljenja u ovom predmetu Ps-7/23 dostavljena tuženici dana 10. siječnja 2024., to je ona od tog datuma nedvojbeno nepošten posjednik predmetne nekretnine te tužiteljica ima pravo na naknadu koristi. No, ona je nepošteni posjednik i od ranije jer je vodila spor s tužiteljicom u vezi kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-2975/10 koju parnicu je tuženica izgubila i u kojem postupku se također spominjala i predmetna kuća za odmor, iako također pogrešno kao dio kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a ne ispravno kao dio kčbr. [katastarska čestica]. Kako je navedena presuda postala pravomoćna 2017. godine, to je jasno da je tuženica bila nepošteni posjednik još od tada, a svakako od 1. veljače 2022. Osim toga, prema email korespondenciji punomoćnika stranaka na str. 67 pa nadalje utvrđeno je da su stranke bile u pregovorima još od 13. studenoga 2018. u vezi predmetne kuće i u vezi eventualne isplate vrijednosti predmetne kuće, što znači da je tuženica bila svjesna da joj predmetni objekt ne pripada.

18.3. Zato je sud djelomično prihvatio zahtjev tužiteljice za isplatom izmakle koristi u visini u kojoj je to dokazano nalazom i mišljenjem građevinske vještakinje (89,00 EUR mjesečno), dok je u preostalom dijelu isti tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. Ovdje se ističe da je je za siječanj 2022. godine tužiteljici dosuđena korist po osnovi najamnine u razmjernom dijelu mjesečnog iznosa za 25 dana siječnja 2022.

18.4. Izvansudska nagodba jedne stranke s trećom osobom ne obvezuje drugu stranku ovoga postupka. Je li tužiteljica najprije predložila jednu svjedokinju (GO), a kasnije drugu svjedokinju (DO), i jesu li to iste osobe ili ne, irelevantno je za odluku u ovom predmetu i nije utjecalo na odluku suda.

19. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 2. u vezi s čl. 155. ZPP-a te su strankama priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23). Vrijednost predmeta spora u ovom predmetu naznačena je s iznosom od 11.000,00 EUR, a kasnije je ista iznosila 11.509,68 EUR.

19.1. Tužiteljica je s kondemnatornim dijelom tužbenog zahtjeva uspjela s 22,42% (2.581,00/11.509,68), a tuženica je tijekom cijelog postupka osporavala osnove tužbenog zahtjeva na isplatu u cijelosti. Zato je uspjeh tužiteljice po pitanju kondemnatornog dijela zahtjeva, u kvalitativnom i kvantitativnom smislu jednak 22,42%, dok je tuženičin uspjeh u tom dijelu 77,58%. Oduzimanjem uspjeha tuženice u postupku od tužiteljičinog uspjeha u postupku (77,58%-22,42%) dobiva se iznos od 55,16% uspjeha tuženika u postupku te joj je u tom omjeru dosuđena naknada parničnog troška.

20. Tuženici je priznat trošak sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8/1 - 100 bodova), zastupanja na ročištima 9. rujna 2024., 25. studenoga 2024., 27. siječnja 2025. 15. prosinca 2025. i 26. siječnja 2026. (tbr. 9/1 - 100 bodova), trošak sastava podnesaka od 2. rujna 2024., 11. kolovoza 2025., 7. studenoga 2025. i 8. prosinca 2025. (tbr. 8/1 – 100 bodova), što iznosi ukupno 1000 bodova. Uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 2,00 EUR trošak iznosi 2.000,00 EUR. PDV na taj iznos jest 500,00 EUR, što ukupno daje iznos od 2.500,00 EUR. No, kako je tuženica uspjela u parnici s 55,16%, to joj je dosuđen razmjerno umanjeni parnični trošak u iznosu od 1.379,00 EUR.

20.1. Tužiteljici je priznat trošak provedenog vještačenja u iznosu od 835,63 EUR, ali samo razmjerno uspjehu tužiteljice u parnici (22,42%), što daje iznos od 186,09 EUR.

20.2. Trošak sastava podnesaka od 10. svibnja 2024. i 5. prosinca 2024. nije priznat tuženici kao neophodan trošak za vođenje ove parnice, time da je rok za mirno rješenje spora suprotna strana negirala, a sadržaj drugog podneska je mogao biti iznijet na glavnoj raspravi za koju je tuženici priznat parnični trošak zastupanja.

21. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.

U Zaboku 23. veljače 2026.

Sudac

Karolina Balen

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti:

1. Odvj. Zvonimir Raić, Zagreb

2. Odvj. Dijana Zoričić, Zagreb

3. eOglasna ploča suda