REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-2059/2022-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sudcu Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja HD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Ivan Rađa, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika pod 1 FD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 2 ND iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 3 TD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 4 UD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pod 5 HDZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Meri Prar, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. siječnja 2026. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Sande Fridel, odvjetnice u Splitu i punomoćnice tuženika, na ročištu radi objave dana 23. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Utvrđuje se da je tužitelj HD, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za cijelo, stoga je ovlašten ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

II Dužni su tuženici trpjeti uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi na ime tužitelja uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika, koju će tužitelj zatražiti na temelju ove presude. III Nalaže se tuženima, solidarno u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju troškove ovoga postupka zajedno sa zateznom kamatom po stopi obračunatoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate."

II Nalaže se tužitelju, u roku od 15 dana, naknaditi tuženima parnični trošak u iznosu od 3.675,00 EUR.

Obrazloženje

1. Dana 9. travnja 2022. zaprimljena je pod poslovnim brojem P-1425/2022 tužba kojom su ovdje tuženici, zajedno s ranije označenim tuženikom pod 4 ĆD, ustali protiv ovdje tužitelja radi predaje u posjed nekretnina oznake čest. zem. čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], dok je 18. svibnja 2022. zaprimljen odgovor ovdje tužitelja uz protutužbu sa zahtjevom postavljenim radi utvrđenja njegovog prava vlasništva u odnosu na označene nekretnine na temelju dosjelosti. Protutužba je izdvojena iz spisa te zavedena pod novim poslovnim brojem P-2059/2022, a tužitelj u bitnom navodi kako su mu upravo pravni prednici tuženika LD i ID u prvoj polovini 70.-tih godina prošlog stoljeća darovali predmetne nekretnine i uveli ga u njihov posjed, tako da je u samostalnom i mirnom posjedu više od 45 godina, jer je sve to bilo poznato i tužiteljima koji nisu tražili predaju nekretnina dok se nije pojavila tužena pod 5 kao kupac. Napominje kako ju je upozorio da prodavatelji nisu stvarni vlasnici, stoga u trenutku kupnje i upisa u zemljišnim knjigama nije bila u dobroj vjeri. Skreće pozornost kako su tuženi pred ovim sudom pokrenuli protiv njega parnicu zbog smetanja posjeda, ali su je izgubili nakon što je utvrđeno da je upravo on dugogodišnji mirni posjednik. Nadalje navodi kako je na predmetnim nekretninama izgradio manji objekt u kojem drži alat i druge stvari, zasadio voćke, kako ih obrađuje i na njima drži košnice, što je tuženima bilo dobro poznato prije sklapanja kupoprodajnih ugovora, uz napomenu kako je odbio prijedlog tužene pod 5 za kupnjom zemljišta.

2. U svom odgovoru od 23. lipnja 2022. tuženici su se usprotivili tužbi uz obrazloženje kako tužitelj nije vlasnik predmetnih nekretnina, jer ih kao nesavjesni posjednik ne može steći dosjelošću, osporavaju da bi ID ikad ovlastila tužitelja koristiti njezine nekretnine, kako je suprotno tome, 1983. sklopila s BD ugovor o zakupu zemljišta i da je njezina nasljednica Vinka Neyer 1987. s označenim najmoprimcem ugovorila iste obveze i prava. Na kraju navode kako je LD omogućio tužitelju korištenje nekretnina, a ne vlasništvo i to do opoziva.

3. Podneskom od 21. kolovoza 2024. tužitelj je uredio tužbu u subjektivnom smislu, tako što je umjesto preminulog ranije označenog tuženika pod 4 ĆD označio njegovu nasljednicu MD.

4. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom svih priloženih isprava i pismena, pregledom spisa ovog suda broj O-1428/74, O-916/87, Psp-137/2020, Psp- 79/20, Psp-17/21 i P-1008/2022 a pored toga 3. rujna 2024. na licu mjesta održan očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju GD, pregledom njegovog nalaza od 24. studenog 2024. i saslušanjem svjedoka CD, ĐD, ČD, BD, PD, ZD, SD, ED, DD i AD, te tužitelja i tuženih pod 1, pod 3 i pod 5.

5. Stranke su zatražile naknadu parničnog troška.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. U ovom slučaju je kao sporno valjalo utvrditi ima li tužitelj valjanu osnovu za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina.

8. Odredbom iz čl. 7. st. 1. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

9. Kako se tužba temelji na dosjelosti, u ovom slučaju je valjalo utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s odredbama iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP), prema kojima zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Prema čl. 18. ZVDSP posjed je zakonit ako posjednik ima pravo na posjed, istinit je ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, a pošten je ako posjednik u vrijeme stjecanja nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali njegovo poštenje prestaje čim sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

10. Pregledom vlasničkog lista od 19. ožujka 2025. razvidno je kako su tuženici upisani suvlasnici nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

11. Pregledom spisa ovog suda broj Psp-79/2020 razvidno je kako je ovdje tužitelj ustao protiv ovdje tužene pod 5 i njezinog supruga PD tužbom radi smetanja posjeda čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a postupak je pravomoćno okončan rješenjem od 14. srpnja 2021. kojim je tužitelju kao posljednjem mirnom posjedniku pružena sudska zaštita, jer je utvrđeno kako su tuženici ušli na označene nekretnine, posjekli grane starog rogača, iščupali nakalemljene grane maslina, srušili stare metalne kolce i žičanu ogradu na jugozapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u dužini od 32 m uz koju je rasla prirodna ograda od kupine te postavili metalne stupove u nasuti betonski temelj pored ogradnog kamenog zida na udaljenosti od 0,60 do 0,80 m od ruba parcela (južne granice), stoga im je naloženo uspostaviti ranije posjedovno stanje uz zabranu svakog takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

12. Pregledom spisa ovog suda broj Psp-39/2024 (ranije oznake Psp-17/2022) razvidno je kako je ovdje tužitelj ustao protiv ovdje tužene pod 5 i njezinog supruga PD tužbom radi smetanja posjeda čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a postupak je pravomoćno okončan rješenjem broj Psp-39/2024 od 13. prosinca 2024. kojim je tužitelju kao posljednjem mirnom posjedniku ponovno pružena sudska zaštita, jer je utvrđeno kako su tuženici ovaj put počinili smetanje posjeda čest. zem. [katastarska čestica] na način da su bagerom raskopali put koji je vodio od šetnice uz more označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] do zapadnog dijela naprijed navedene nekretnine u posjedu tužitelja, čime su ga onemogućili da s javnoprometne površine pristupi na predmetnu nekretninu te nasuli zemlju na zapadni dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 5 x 10 m i raskopali sjeverni dio čest. zem. [katastarska čestica] u širini 2 do 3 m i dužine oko 70 m, stoga im je naloženo uspostaviti ranije posjedovno stanje uz zabranu svakog takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

13. Pregledom spisa ovog suda broj Psp-137/2020 razvidno je kako su ovdje tuženici ustali protiv tužitelja tužbom radi smetanja posjeda ovdje spornih čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], s tužbenim zahtjevom postavljenim radi utvrđenja da je od 2. rujna 2020. počeo samovlasno raditi na predmetnom zemljištu, kopati samoniklo raslinje, utvrđivati suhozide i sakupljeni materijal bacati na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], uništio vodomjer u šahti izvedenoj na zapadu čest. zem. [katastarska čestica] na međi sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], srušio suhozid približno 2 metra dužine i 1 metar visine na zapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], radi čega mu se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja uz prestanak zalaženja na predmetno zemljište. Postupak je pravomoćno okončan rješenjem od 2. rujna 2021. kojim je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti, jer je utvrđeno kako je tužitelj posljednji mirni posjednik, a ne tuženici.

14. Pregledom spisa ovog suda broj P-1008/2022 razvidno je kako je ovdje tužitelj ustao protiv ovdje tužene pod 5 tužbom radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva u odnosu na nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Iz priloženog povijesnog vlasničkog lista od 24. rujna 2025. razvidno je kako je kako su označene, a i ovdje sporne nekretnine, od osnutka zemljišnih knjiga bile upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao vlasništvo ĆD, a od 1952. kao suvlasništvo njegovih nasljednika OD i LD za po 3/8 dijela te RD i KD žene LD za po 1/8 dijela. Na temelju ugovora o darovanju od 1953. za suvlasničkih 1/8 dijela RD upisuje se VD pok. ĆD iz [adresa], a na temelju ugovora o darovanju od 1963. za suvlasničkih 1/8 dijela JD upisuje se RD pok. ĆD iz [adresa]. Na temelju rješenja o nasljeđivanju od 2007. za suvlasničkih 1/8 dijela na ime KD žene LD upisuju se ŽD pok. LD i ŠD rođ. ŽD pok. LD, za po 1/16 dijela, dok se na temelju rješenja o nasljeđivanju od 2008. za suvlasničkih 3/8 dijela na ime OD pok. ĆD upisuju HŠ ud. ĆD, FŠ rođ. HŠ i ND pok. ĆD, svaki za 1/8 dijela. Na temelju rješenja o nasljeđivanju od 2016. za suvlasničkih 1/8 dijela na ime NŠ ud. ĆD upisuju se FŠ rođ. NŠ i ND pok. ĆD, svaki za 1/16 dijela. Također je razvidno kako su predmetne nekretnine prešle u novi Z. U. [broj ZK uloška], a na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-1428/74 i broj O-916/87 od 31. ožujka 2008. te naslova upisa iz Z. U. [broj ZK uloška] upisuju se kao suvlasništvo FD i LD za po 6/16 dijela, RD za 2/16 dijela te TD i ŠD, svakog za 1/16 dijela. Sudionici parnice broj P-1008/2022 bili su i ovdje tuženici pod 1-4 kao umješači na strani tužene pod 5, a nakon zaključenog raspravljanja utvrđeno je kako je tužitelj dugogodišnji samostalni nepošteni posjednik označenih nekretnina zbog čega se nisu ostvarile zakonske pretpostavke za stjecanje dosjelošću na koju se pozivao u tijeku postupka, stoga je nepravomoćnom presudom od 20. veljače 2026. odbijen tužbeni zahtjev u cijelosti.

15. Pregledom ugovora od 1. travnja 1984. i 17. rujna 1987. razvidno je kako su vlasnice ID udova ND, a potom TŠ rođ. H, dale BD na privremenu obradu zemlju na predjelu "Kamenice" površine dvije motike i to isključivo za sadnju salate uz naknadu dijela prihoda. Sudionici su utvrdili kako se na zemlji nalaze dva stabla smokve i tri stabla rogača najmodavki čije plodove najmoprimac ne smije brati, dok je vlasnicama zemlje slobodan pristup tim stablima.

16. Pregledom ostavinskog spisa ovog suda broj O-1428/74 i njemu pripojenog broj O-916/87 razvidno je kako su ovdje sporne čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] dio ostavine OD (umro **.**.1974.) i supruge mu UŠ (umrla **.**.1987.), a naslijedila ih je unuka FD temeljem oporuka označenih ostavitelja od 15. prosinca 1971., odnosno 25. ožujka 1976. i potom sporazuma o diobi ostavinske imovine koju je sklopila s nasljednicima TŠ rođ. UŠ (kći), HŠ ud. ĆD, FŠ rođ. HŠ (unuka) i ĆŠ pok. ĆD (unuk).

17. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 3. rujna 2024. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju GD, tužitelj je u skladu s načelom ekonomičnosti postupka i uz suglasnost svih sudionika, pokazao predmet ovog spora, ali i onog kojeg je protiv ovdje tužene pod 5 vodio pod poslovnim brojem P-1008/2022 radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Radi se o zemljištu iznad javne plaže " [adresa] u [adresa], koje je položeno niz padinu u smjeru istok-zapad, a do kojeg se pristupa betonskim putem. Ograđeno je betonskim zidom s istočne strane, s južne strane granicu predstavlja kameni zid koji se proteže u smjeru istok-zapad, a predmetnu površinu presijeca suhi kanal koji se koristi kao zemljani put, položen u smjeru istok-zapad. Sjeverno od kanala je nekretnina čiju istočnu granicu predstavlja betonski ogradni zid, sa sjeverne strane predstavlja je ograda od metalnih stupova između kojih je razvučena žica, a u smjeru zapada se nastavlja i spaja sa točkom gdje se sa betonske staze pristupa na spornu nekretninu. Zapadnu granicu čini kameni podzid koji odvaja sporno zemljište od javnog betonskog puta, dok je južna granica najvećim dijelom kameni podzid koji predstavlja rub ranije spomenutog kanala. Drugi južni dio sporne nekretnine u odnosu na kanal sastoji se od dva dijela, od kojih je istočni manji omeđen sa sjeverne, istočne i južne strane kamenim ogradnim suhozidima, a sa zapadne kamenim suhozidom pored kojeg je žičana ograda. Drugi dio je omeđen s južne i sjeverne strane kamenim ogradnim suhozidima, s istočne strane je pored kamenog podzida postavljena i žičana ograda, dok je zapadna granica slabo vidljiva jer je urušena prema javnom putu. Predmetno zemljište terasaste je konfiguracije, ispresijecano čitavim nizom kamenih podzida. U gornjem, istočnom dijelu pretežito je obrađeno, zasađeno nizom stabala mladih maslina, juprine, stabla agruma, smokve i povrća. Na približno središnjem dijelu ovog prostora, odnosno bliže zapadnom dijelu, niz je tužiteljevih košnica za pčele u čijoj je blizini i betonski bunar. Nasuprot, s južne strane betonska je poljska kućica. Zemljište u ovom donjem dijelu uglavnom je zapušteno, obraslo u visoku travu, a na njemu raste par stabala starih rogača i smokve.

18. Sudski vještak za geodeziju GD u svom je vještvu od 24. studenog 2024. identificirao pokazane nekretnine i utvrdio kako je zapadnija, odnosno niža nekretnina, bliža moru, položena na čest. zem. [katastarska čestica], dok je istočnija, viša položena na čest. zem. [katastarska čestica]. Na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] zasađeno je nešto povrća, dio je uredno pokošen s nekoliko samoniklih stabala, a na čest. zem. [katastarska čestica] najveći dio je pokošen, a raste desetak mladih stabala maslina, samoniklih stabala te stablo rogača. Vještak je identificirao površinu koju je svjedok i najmoprimac BD pokazao rukom kao prostor koji je koristio u tijeku 80. -ih godina i utvrdio kako je svjedok obrađivao salatu na gornjem dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 378 m2, a pored toga obrađivao površinu od 900 m2 na dijelu ovdje nesporne čest. zem. [katastarska čestica]. Na skici lica mjesta sporne čest. zem. [katastarska čestica] označio je zelenom bojom, a prostor koji je na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] obrađivao BD omeđio je slovima A-B-C-D-A. Na njegov nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovora ili primjedbi, stoga se vještvo prihvaća u cijelosti kao stručno i objektivno. Ovome valja dodati kako je sudski vještak i za potrebe parnice P-1008/2022 izradio vještvo te identificirao tamo sporne čest. zem. [katastarska čestica], a identificirao je i površinu koju je svjedok BD koristio na zapadnoj strani sjevernog dijela ovdje nesporne čest. zem. [katastarska čestica] površine 900 m2. Prema skici lica mjesta koju je priložio u tom predmetu jasno je kako čest. zem. [katastarska čestica] graniče s čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], a položene su niže, odnosno zapadnije i bliže moru te s njima predstavljaju zemljišnu cjelinu čiji su dijelovi bili predmet parničnih postupaka između istih sudionika, kako radi smetanja posjeda, tako i radi utvrđenja prava vlasništva.

19. Pregledom izvoda iz posjedovnog lista broj 3867 Ureda za katastar Split, Ispostave Vis, priloženog uz geodetsko vještvo, razvidno je kako su tuženici upisani suposjednici predmetnih čest. zem. [katastarska čestica].

20. Na okolnost posjeda predmetnih nekretnina, njegove kakvoće i trajanja, iskazivali su svjedoci LŠ, ĐD, ČD, FŠ, SD, ED, DD i AD, koji u osnovi potvrđuju navode tužitelja. Naime, poznato im je kako je stupio u samostalan posjed predmetnog zemljišta prije pedesetak godina i kontinuirano ga održavao bez ometanja ili osporavanja, kako tuženika, tako i trećih osoba, sadeći na njemu razno voće i povrće, a pored toga koristio za pašu svojih životinja i za držanje košnica za pčele. Iskaze svjedoka valjalo je cijeniti, jer se radi o domaćim ljudima, prijateljima tužitelja i rodbini, stoga je očekivano da su često posjećivali lice mjesta i imali neposredna i objektivna saznanja o stanju nekretnine o kojoj su govorili i načinu njezinog korištenja. U prilog njihovim navodima idu i pravomoćne odluke ovog suda kojima su okončane gore označene parnice u korist tužitelja, jer je utvrđen posljednjim mirnim i samostalnim posjednikom zemljišta koja su bila predmet tih postupaka, stoga sud njihove iskaze na okolnost tužiteljeve faktičke vlasti spornih čest. zem. [katastarska čestica] ne dovodi u sumnju i prihvaća kao uvjerljive i vjerodostojne.

21. Slijedom iznijetog, nedvojbeno je utvrđeno kako je suvlasnik LD pok. ĆD sredinom 70.-ih godina predao tužitelju u posjed svoj dio predmetnih nekretnina, a naknadno je od Jakovljeve nevjeste UŠ OD dobio odobrenje i za korištenjem njezinog dijela zemljišta, što znači da posjed nije pribavio silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Također je utvrđeno kako je sve vrijeme bio samostalni, neometani i neosporavani posjednik, a zemljište je koristio u skladu s potrebama i interesima. Tužitelj u tijeku postupka ističe kako su mu suvlasnici darovali zemljište i kako je na toj osnovi postao njegov posjednik i vlasnik, što i jest ishodište prijepora, ali iz raspoložive dokazne građe ne proizlazi takav zaključak. Prije svega valja navesti kako su čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 1152 m2, a položene su u neposrednoj blizini morske obale, stoga je nelogično da su tužitelju tako atraktivne čestice značajne površine prepuštene bez formalno sklopljenog ugovora o darovanju ili da o tome ne postoji bilo kakav pisani trag, posebno iz razloga što su gore označeni suvlasnici imali potomke i brojnu rodbinu. Također je valjalo uzeti u obzir kako LD i ID nisu bili isključivi vlasnici, već suvlasnici fizički nepodijeljenih nekretnina uz Jakovljevog brata RD i sestru KD, a do zaključenja raspravljanja nisu priloženi dokazi iz kojih bi nedvojbeno proizlazilo da su ove nekretnine bile predmet diobe, da su njuihove granice posjeda točno određene te da su i brat i sestra tek formalno upisani kao suvlasnici. Suprotno tome, prema povijenom vlasničkom listu razvidno je kako je RD pok. ĆD nakon očeve smrti postao suvlasnik i nakon toga 1953. valjanim ugovorom o darovanju prenio svoj suvlasnički dio na VD, a ona 1963. istim pravnim poslom darovala suvlasnički dio RD pok. ĆD iz [adresa], što svakako ne ide u prilog tvrdnjama o diobi. Nadalje je za primijetiti kako tužitelj nije dostavio dokaz da je upisani posjednik nekretnina u službenoj katastarskoj evidenciji ili da je to bio barem u nekom vremenskom razdoblju, već su kao suposjednici upisani tuženici. Naime, postupak upisa posjeda nekretnina u katastru (osnovan na otoku Visu 1953.) bio je znatno jednostavniji i brži od upisa u zemljišnim knjigama, što je stvarnim posjednicima bilo znatno prihvatljivije, tako da je posjedovna evidencija u načelu bila točnija od vlasničke. Ukoliko se i zanemari nedostatak forme o prijenosu vlasništva na tužitelja pa ni nedostatak njegovog upisa u katastru, jer oni ne moraju biti od presudnog značaja, znakovito je da je ID udova OD raspolagala svojom imovinom na vrlo jasan i zakonom propisan način. Naime, pisanom oporukom pred svjedocima 25. ožujka 1976. ostavila je svu imovinu, uključujući i ovdje sporne zemlje na predjelu "Kamenice", kćeri TŠ rođ. ID, s prebivalištem u [adresa], uz napomenu kako je vlasništvo tih nekretnina ostaviteljica stekla nakon smrti supruga OD pok. ĆD, koji je također raspolagao imovinom oporukom pred sudom 15. prosinca 1971., kako proizlazi iz ostavinskog spisa broj O-1428/74 i njemu pripojenog broj O- 916/87. Dakle, sve izneseno ukazuje kako ID nije darovala tužitelju svoj suvlasnički dio, jer u tom slučaju predmetne nekretnine ne bi bile dio njezine imovine i predmet posljednje volje, a ukoliko i nije tako, do smrti 4. siječnja 1987. imala je doista dovoljno vremena promijeniti odluku i predmetnim nekretninama jasno raspolagati u korist tužitelja. Ovaj stav dodatno potvrđuje i činjenica da je ID temeljem ugovora o najmu od 1. travnja 1984. dala BD na privremenu obradu zemlju površine dvije motike, što znači da se prema nekretninama odnosila kao vlasnica, jer u suprotnom ne bi bila ovlaštena sklopiti takav pravni posao, pri čemu je za dodati kako tužiteljevo objašnjenje kako je tako postupila u cilju svoje i njegove zaštite, nema razumljivog, a ni dokaznog uporišta. Također je trebalo cijeniti da je i nakon smrti najmodavke nastavio obrađivati zemlju, jer je s njezinom kćeri i nasljednicom TŠ rođ. ID pok. ND dana 17. rujna 1987. sklopio novi ugovor o najmu, a prema nalazu sudskog vještaka za geodeziju koristio je praktički polovinu čest. zem. [katastarska čestica], odnosno gornji dio površine 378 m2, koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B- C-D-A. Kada se uzme u obzir i dio ovdje nesporne čest. zem. [katastarska čestica] od 900 m2, proizlazi da je BD radio na zemljišnoj površini većoj od 1200 m2. Pod pretpostavkom da su tvrdnje tužitelja o njegovom vlasništvu točne, doista je neživotno i nelogično da su nevlasnice, a ne on, sklapale pravne poslove o korištenju nekretnine, da su za to ostvarivale naknadu, a da tužitelj kao vlasnik istodobno nije označen kao sudionik te da je pored svega barem 5-6 godina morao bez naknade trpjeti treću osobu u korištenju polovine čest. zem. [katastarska čestica], ali i značajnog dijela čest. zem. [katastarska čestica]. U svakom slučaju, sud smatra kako ID nije darovala tužitelju svoj suvlasnički dio, a istovjetan je stav i o darovanju LD pok. ĆD, jer je pored prethodno iznesenog svakako valjalo cijeniti iskaz suvlasnikovog sina ĆD. Dakle, navedeni je za potrebe parnice radi smetanja posjeda broj Psp-79/2020 dana 17. studenog 2020. saslušan kao svjedok, a iz priloženog sudskog zapisnika (listovi 13-15 spisa) proizlazi kako je njegov otac LD prepustio tužitelju zemlju na korištenje uz naknadu, a ne u vlasništvo. Osim toga navodi kako nije nikada čuo da bi tužitelj isticao svoja vlasnička ovlaštenja i osporava da bi pred svjedokom ĐD govorio o očevom darovanju nekretnine. Spominje kako je tužitelj ocu, a poslije i njemu, zauzvrat davao plodove zemlje te kako su bili u prijateljskim odnosima sve dok zemljište nije prodano. Njegov iskaz sud drži uvjerljivim i vjerodostojnim, jer je u potpunom činjeničnom skladu s prethodno iznesenim utvrđenjima, a tužitelj ga nije osporio na valjan način ili ga doveo u sumnju.

22. Prema svemu iznesenom jasno je kako je tužitelj stekao posjed predmetnih čestica isključivo na korištenje, kako mu je suglasnost dao dio suvlasnika uz očito prešutno odobrenje ostalih suvlasnika RD pok. ĆD i KD žene LD rođ. RD, a svakako i uz daljnje prešutno odobrenje njihovih nasljednika, pogotovo iz razloga što su s prebivalištima izvan otoka [adresa], a očito nisu imali volje ni interesa baviti se poljoprivredom ili održavati zemljište. Slijedom toga, razumljiva je odluka LD i UŠ da zapuštenu zemlju prepuste na korištenje osobi koja će se aktivno baviti poljoprivredom i stvarati korist, kako za sebe, tako i za njih, posebno iz razloga što je obitelj UŠ bila u dobrim odnosima s tužiteljem i očigledno cijenila njegovu pomoć i poslove koje je ranije obavljao na njihovim nekretninama u [adresa] i na otoku Biševu, kako navodi u svom iskazu. Cijeneći navedeni nedostatak interesa i volje suvlasnika, razumljivo je i da je njegova faktička vlast trajala doista dugo, međutim, iz stanja u spisu nedvojbeno je utvrđeno kako nije dobio vlasnička ovlaštenja, već isključivo posjedovna do opoziva, a sve mu je to bilo dobro poznato od trenutka stupanja u posjed. Dakle, tuženici su dokazali kako je tužitelj sve vrijeme bio svjestan svog statusa i tko su formalni i stvarni vlasnici nekretnine, kao što su to u maloj gradskoj sredini znali i drugi komižani zainteresirani za zemlje na "Kamenicama", jer su se prema svjedoku ĐD o tome raspitivali upravo kod ĆD, kao jednog od suvlasnika. Tako je i tužena pod 5 prije kupnje suvlasničkog dijela nekretnina postupala savjesno i u dobroj vjeri, jer su prodavatelji u zemljišnim knjigama i službenoj katastarskoj evidenciji bili upisani kao suvlasnici, odnosno suposjednici, a dijelom uredno i obrađeno zemljište, koje je zatekla na licu mjesta, nije bilo razlog za sumnju pored nesporne činjenice da je tužitelj godinama bio njegov posjednik i korisnik.

23. U skladu s iznesenim okolnostima, nema dvojbe kako tužiteljev posjed nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] nije nikada bio pošten, što znači da za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nedostaje osnovno propisano obilježje. Kod takvog stanja stvari, tužba nema valjano zakonsko uporište, stoga je tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja tužitelja vlasnikom čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za cijelo i upisa tog prava u zemljišnim knjigama, odbijen u cijelosti, kako je odlučeno u točki I izreke presude.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP. Uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora koja je u parničnom postupku broj P- 1425/2022 označena u iznosu od 1.340,50 EUR (10.100,00 kn), tuženima je kao osnovan i neophodan priznat trošak sastava odgovora na tužbu od 23. lipnja 2022., obrazloženih podnesaka od 14. svibnja 2024., 11. ožujka i 1. kolovoza 2025., kao i zastupanja na ročištima održanim 15. svibnja, 3. rujna i 28. studenog 2024., 19. ožujka i 15. svibnja 2025. te 27. siječnja 2026. u visini od 140 bodova, odnosno u iznosu od 280,00 EUR za svaku nabrojanu radnju, sve u skladu s Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1., Tbr. 40. toč. 1. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, dalje OT), a pored toga i trošak zastupanja na ročištima 16. rujna i 25. studenog 2025. u visini od 35 bodova, odnosno u iznosu od 70,00 EUR za svako (Tbr. 9. toč. 5., Tbr. 40. toč. 1. i Tbr. 54. OT), jer su odgođena prije početka raspravljanja, stoga je zahtjev u više zatraženom dijelu za te radnje neosnovan. Priznati iznos od 2.940,00 EUR uvećan je za 25% PDV, stoga je tužitelju naloženo naknaditi parnični trošak tuženika u iznosu od 3.675,00 EUR, kako je i odlučeno u točki II izreke presude.

Split, 23. veljače 2026.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

- pun. tužitelja

- pun. tuženika