Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Poslovni broj Ovr-162/2026-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Jasni Vehtersbah-Stojan, a na prijedlog više sudske savjetnice istog suda Irene Hoblaj, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, zastupan po punomoćniku Zvonimiru Vlahovu, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenice SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Ranki Usorac, odvjetnici u Čakovcu, povodom prijedloga ovršenika radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa i za odgodu prijenosa temeljem čl. 210. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. – dalje Ovršni zakon), 23. veljače 2026. donosi slijedeći

Z A K L J U Č A K

Upućuje se ovršenica SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 15 dana od primitka ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb kojom će iz razloga koje je navela u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim zaprimljenog kod ovoga suda 16. veljače 2026., protiv Zahtjeva za izravnu naplatu od 23. siječnja 2026. temeljem presude Općinskog suda u Čakovcu broj P-1227/08 od 16. ožujka 2010. zatražiti da se pljenidba i prijenos novčanih sredstava u odnosu na ovrhovoditelja, proglasi nedopuštenim.

i

R J E Š E N J E

Odbija se prijedlog ovršenice SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za odgodu pljenidbe i prijenosa podnesen 16. veljače 2026. kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 16. veljače 2026. podnijela ovome sudu prijedlog za odgodu pljenidbe i prijenosa temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnijetog kod Financijske agencije 23. siječnja 2026. temeljem presude Općinskog suda u Čakovcu broj P- 1227/08 od 16. ožujka 2010. U svom prijedlogu navodi kako je ovrhovoditelj imao potraživanje prema pok. IO temeljem presude Općinskog suda u Čakovcu broj P-1227/08-13 od 16. ožujka 2010., te kako je ovršenica temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasenke Crnčec iz Čakovca broj O- 1418/2023-5 od 28. studenog 2023. proglašena nasljednicom iza pok. IO. Navodi kako je prije podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu podmirila dugovanje ovrhovoditelju u iznosu od 573,69 eura. Vrijednost naslijeđene imovine iza pok. IO iznosi 445,94 eura, s time da je ovršenica naslijedila ½ dijela imovine i to nekretnine koja u naravi predstavlja oranicu. Podmirenjem potraživanja ovrhovoditelja za ovršenicu je prestala odgovornost za ostaviteljeve dugove, pa tako i za potraživanje ovrhovoditelja. Ovrhovoditeljeva tražbina je višestruko veća od vrijednosti imovine koju je ovršenica naslijedila, te bi za ovršenicu mogla nastati teška ili teško nadoknadiva šteta ako bi ovrhovoditelj svoje potraživanje od nje naplatio. Ovršenica ima skromna primanja, te bi na taj način bila ugrožena njezina egzistencija. Stoga predlaže da se donese rješenje o odgodi pljenidbe i prijenosa.

2. Prijedlog ovršenice je dostavljen na hitno očitovanje ovrhovoditelju u roku od tri dana. Ovrhovoditelj se na prijedlog ovršenice nije očitovao.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje, u zahtjev za izravnu naplatu od 23. siječnja 2026., presudu Općinskog suda u Čakovcu broj P-1227/08-13 od 16. ožujka 2010., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasenke Crnčec iz Čakovca broj O-1418/2023-5 od 28. studenog 2023., dopis od 21. siječnja 2026., stanje duga na dan 21. siječnja 2026., zahtjev za naplatu od 8. prosinca 2025., očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje od 7. veljače 2026., u potvrde o uplatama, te u procjembeni elaborat stalnog sudskog vještaka Anđelka Horvata od 30. siječnja 2026.

4. Sukladno čl. 210. st.1. Ovršnog zakona propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

5. Sukladno čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1 istog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. istog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. Ovršnog zakona).

6.

S obzirom na navode ovršenice kako je podmirila u cijelosti potraživanje ovrhovoditelja, te kako potraživanje ovrhovoditelja višestruko premašuje vrijednost dijela njezine naslijeđene imovine, prijedlog ovršenice od 16. veljače 2026. smatra se prijedlogom i za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, iako je naznačeno samo da se radi o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

7. Sukladno članka 53. Ovršnog zakona ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. Ovršnog zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

8. Temeljem čl. 50. st. 1 .toč. 9. Ovršnog zakona protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.

9. Sukladno čl. 52. st. 1. Ovršnog zakona, ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i točaka 9. -11. Ovršnog zakona, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana. Sukladno st. 3. istog članka, ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od 8 dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu. Zbog hitnosti predmeta, ovrhovoditelju je dan rok od tri dana za očitovanje na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

10. U konkretnom slučaju utvrđeno je da je ovršenica izjavila žalbu temeljem čl. 50. st.1. toč. 9. Ovršnog zakona, jer u prijedlogu navodi kako je potraživanje ovrhovoditelja podmireno. Kako se ovrhovoditelj nije očitovao na navode ovršenice, to je valjalo ovršenicu uputiti u parnicu, a sukladno citiranoj odredbi Ovršnog zakona, a sve kao u izreci ovog zaključka.

11. Sukladno čl. 65. st. 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. OZ-a ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. OZ-a, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

12. Uvidom u prijedlog ovršenice od 16. veljače 2026. utvrđeno je kako je ovrhovoditelj zahtjev za naplatu od 23. siječnja 2026. podnio temeljem presude Općinskog suda u Čakovcu broj P-1227/08-13 od 18. listopada 2010. temeljem kojeg se može provesti naplata kod Financijske agencije.

13. Ovršenica je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, čime je ispunjena jedna od pretpostavki za odgodu ovrhe.

14. Sud smatra da sadržajem prijedloga ovršenica nije učinila vjerojatnim drugi od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe jer nije obrazložila vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete koja bi nastala prilikom izvršenja ovrhe i u kojem obujmu bi je trpjela, niti pak vjerojatnost da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, a niti je u tu svrhu dostavila, ni predložila kakve dokaze. Naime ovršenik u svom prijedlogu za odgodu mora jasno, određeno i konkretno navesti okolnosti koje ukazuju na vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno nasilja. Sud je mišljenja da ovršenica nije učinila vjerojatnim navedeni uvjet jer nije obrazložila u čemu bi se konkretno nenadoknadiva šteta ili nasilje sastojalo, niti je o tome dostavila bilo kakve dokaze. Ovršenica u prijedlogu navodi kako ima skromna primanja. U svom prijedlogu ovršenica ne pojašnjava zbog čega bi do štete moglo doći, da li zbog eventualnog stečaja ovrhovoditelja, blokade računa ili sl., niti u tom smislu dostavlja bilo kakve dokaze. Ako se uzme u obzir kako je ovrhovoditelj pravna osoba – osiguravajuće društvo, ovršenica bi naknadno mogla vratiti zaplijenjena sredstva, ako bi se eventualno utvrdilo da je potraživanje ovrhovoditelja neosnovano. Stoga su neosnovani navodi ovršenice o tome da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu.

15. Naime, u ovršnom se postupku prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja, tako da nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ne predstavlja šteta koja redovito, po samom tijeku stvari, kao što je u ovom slučaju blokada računa, nastaje u ovršnom postupku, već je za odgodu ovrhe potrebna vjerojatnost nastanka nasilja ili štete u većem opsegu. Osim toga, sud smatra kako ovršenica nije dokazala nastanak teško nadoknadive štete ili nenadoknadive štete, kao niti nasilja. Ovršenica u prijedlogu za odgodu nije navela jasne i konkretne okolnosti koje bi dovele do nasilja ili nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja bi za ovršenicu mogla nastati.

16. S obzirom na to da ovršenica nije učinila vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, kao niti vrstu ili opseg nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koju bi provedbom ovrhe pretrpjela, ovršenica nije učinila vjerojatnim postojanje uvjeta propisanog odredbom članka 65. Ovršnog zakona za odgodu ovrhe.

17. Slijedom navedenog, kako nisu kumulativno ispunjene pretpostavke propisane čl. 65 Ovršnog zakona, sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Čakovec, 23. veljače 2026.

Sutkinja:

Jasna Vehtersbah-Stojan

Viša sudska savjetnica:

Irena Hoblaj

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.

Protiv ovoga rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana, od dana primitka istog, putem Općinskog suda u Čakovcu, na nadležni Županijski sud pismeno u tri istovjetna primjerka.

O tome obavijest:

1. Ovrhovoditelj po pun.

2. Ovršenica po pun.