REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: UsI-2967/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga Suda Meri Dominis Herman, uz sudjelovanje Slobodanke Gorsensky, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja PĆ, rođenog **.**.1984., državljanina Nepala, kojeg zastupa opunomoćenik Zoran Bauer, odvjetnik u Zagrebu, Kozarčaninova 2, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za strance i međunarodnu zaštitu, Služba za međunarodnu zaštitu, Odjel za međunarodnu zaštitu, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, radi međunarodne zaštite, nakon objave presude, 23. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, službe za međunarodnu zaštitu, KLASA: UP/I-216-03/25-06/3464, URBROJ: 511-01-212-25-13 od 17. srpnja 2025. II Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u predmetnom upravnom sporu.
III Nalaže se tuženiku da isplati odvjetniku Zoranu Baueru, pružatelju pravne pomoći, iznos od 1.250,00 eura (tisućudvjestopedeseteura) u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.
Obrazloženje
1. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/I-216-03/25-06/3464, URBROJ: 511-01- 212-25-13 od 17. srpnja 2025., odbio zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.
2. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog akta i u bitnome navodi kako ga je tuženik bez zakonskog i opravdanog razloga proglasio ekonomskim migrantom te ga i smjestio u Prihvatni centar za strance. Navodi kako su njegovi problemi počeli kada se oženio, jer je obitelj njegove supruge bila protiv tog braka. Napominje kako mu se u međuvremenu desila tragedija gdje on sumnja da mu je netko od te obitelji ubio sina iako se službeno vodi da je počinio samoubojstvo. Opisuje obitelj svoje supruge te navodi da strahuje od povratka u zemlju podrijetla. Opisuje situaciju u Nepalu te napominje da ga je tuženik onemogućio u pribavljanju bilo kakvih materijalnih dokaza koji bi potkrijepili navode iznesene u ovoj tužbi.
3. Predlaže poništi rješenje tuženika, da mu se odobri međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj i besplatna prava pomoć.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je ista neosnovana iz razloga iznesenih u obrazloženju osporenoga rješenja te navodi da je u konkretnom predmetu izveo i ocijenio sve dokaze te potpuno utvrdio činjenično stanje. Napominje da je tužitelj u vrlo kratkom vremenu nakon saslušanja dostavio smrtni list svoga sina iz čega proizlazi da mu komunikacija i pribavljanje isprava nisu bili uskraćeni. Navodi da je ocjena okolnosti slučaja i svrstavanje zahtjeva određenu kategoriju izvršena temeljem raspoloživih činjenica u trenutku donošenja odluke.
5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
6. Sud je 20. veljače 2026., održao usmenu raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja te opunomoćenika tuženika. Sud je uzeo u obzir provedene dokaze i činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke te je izvršen uvid u spis tuženika. Sud nije izveo dokaz saslušanjem tužitelja jer je tužitelj prema obavijesti tuženika od 15. prosinca 2025., napustio Prihvatni centar za strance.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 114. stavak 3. Zakon o upravnim sporovima – Narodne novine, 36/24. – dalje ZUS), Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Člankom 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine, broj 70/15., 127/17. i 33/23., dalje Zakon), propisano je da će se azil priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.
9. Člankom 21. stavkom 1. i 2. Zakona, propisano je da će se supsidijarna zaštita priznati tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila iz članka 20. ovoga Zakona ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.
10. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je osporeno rješenje doneseno u postupku po zahtjevu tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj podnesenom 1. srpnja 2025. a prije donošenja odluke tužitelj je saslušan 15. srpnja 2025., o čemu je sastavljen zapisnik.
11. Uvidom u osporeno rješenje razvidno je da se u istome navodi sadržaj izjava tužitelja te razlozi na kojima je temeljio zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Isto tako izvršena je procjena vrijednosti materijalnih činjenica i valjanost dokaza, procjena budućeg rizika. Pozivom na odredbe članka 20. Zakona, utvrđeno je da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za priznavanje azila, jer tužitelj nema osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja slijedom čega nisu ispunjeni uvjeti iz toga članka.
12. Prema podacima spisa i iskaza dano u upravnom postupku, proizlazi da je tužitelj 2008., napustio zemlju podrijetla i otišao u Katar gdje je radio do 2023., godine. Tužitelj je naveo da se 2011., godine vratio u Nepal radi sklapanja braka. Osim toga izjavio je i je da je napustio zemlju podrijetla zbog potrebe zaposlenja, odnosno radi ekonomske dobiti ali i da mu je obitelj supruge stvarala probleme, jer su on i supruga iz različitih kasta. Izjavio je kako je radi napada od strane obitelji supruge završio u bolnici.
13. U odnosu na razloge napuštanja zemlje podrijetla, ispravan je zaključak tuženika o neprihvaćanju vjerodostojnosti izjave tužitelja u svezi navodnih problema s obitelji supruge. Naime, tužitelj nije pružio vjerodostojno objašnjenje kada su ti navodni problemi započeli, koliko su trajali te kakve su konkretne posljedice imali po njegovu sigurnosti, kao i objašnjenje o tome zašto s obzirom na dugogodišnji boravak u inozemstvu ranije nije tražio zaštitu ako su stvarno postojali problemi u zemlji podrijetla. Nadalje u svezi smrti sina tužitelj je naknadno putem elektroničke pošte dostavio smrtni list iz kojeg proizlazi da je uzrok smrti samoubojstvo vješanjem te je tužitelj i sam prilikom saslušanja naveo kako su policijski službenici i druge osobe iz mjesta prebivališta rekli da se njegov sin objesio. Stoga je tuženik pravilno zaključio kako osim osobnog uvjerenja tužitelj ne raspolaže nikakvom drugom dokumentacijom, izjavom svjedoka ili policijskim zapisnicima koji bi doveli u pitanje uzrok smrti naveden u službenim dokumentima.
14. Konačno, kod cjelokupne ocjene vjerodostojnosti izjava tužitelja, valja uzeti u obzir da je tužitelj dulje vrijeme boravio u [adresa], nije odmah po dolasku izrazio namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu te je zahtjev podnesen nakon što je tužitelju izrečena mjera prisilnog udaljenja, što kako to i pravilno navodi tuženik upućuje na zaključak da je namjera izražena s očitom svrhom da se spriječi ili odgodi izvršenje odluke o udaljenju iz Republike Hrvatske.
15. S obzirom na sve navedeno prema ocjeni ovoga suda, tuženik je valjano i detaljno obrazložio razloge zbog kojih je na temelju slobodne ocjene dokaza zaključeno da tužitelj ne ispunjava uvjete za priznavanje međunarodne zaštite, ni azila ni supsidijarne zaštite, te naveo razloge zbog kojih je utvrdio da za tužitelja povratkom u zemlju podrijetla ne bi došlo do stvarnog rizika da će tražitelj međunarodne zaštite biti izložen proganjanju, da će se suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde odnosno da će se suočiti prijetnjom smrtne kazne ili smaknućem, kao niti da će biti izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.
16. Sud nije razmatrao zahtjev za odgodnim učinkom tužbe koji je samo naveden u tužbi bez da je isti obrazložen i potkrijepljen dokazima koji bi upućivali na odgodu izvršenja sukladno članku 42. ZUS-a.
17. Slijedom navedenog, Sud je ocijenio zakonitim osporeno rješenje tuženika i pod točkom I izreke odbio tužbeni zahtjev, pozivom na članak 116. stavak 1. ZUS-a.
18. Prema podacima spisa (zahtjev za odobravanje besplatne pravne pomoći), utvrđeno je da tužitelj nema financijskih sredstava niti imovine, slijedom čega je istom u točki II. izreke presude odobrena besplatna pravna pomoć u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine, broj: 140/15 i 155/22, dalje: Pravilnik).
19. Sud je tužitelju priznao naknadu troškova sastava tužbe i pristup na ročište, svako po 500,00 EUR, uvećano za PDV, ukupno 1.250,00 EUR sukladno Tbr 27. toč.1 i 2., Tbr. 40. i Tbr. 54. Tarife te članka 3. stavak 1. i članka 9. stavka 2. Pravilnika (točka III izreke).
U Zagrebu, 23. veljače 2026.
Sutkinja:
Meri Dominis Herman
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba na presudu ne odgađa izvršenje rješenja (članak 51. stavak 3. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti).
Dna:
1. Odvjetnik Zoran Bauer, [adresa] Zagreb, Kozarčaninova 2,
2. Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za strance i međunarodnu zaštitu, Služba za međunarodnu zaštitu, Odjel za međunarodnu zaštitu, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33,
3. U spis
