Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Domovinskog rata 4, Split

    Broj: Pp-3012/2025-18

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Sanje Tolić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŽU, zastupanog po branitelju Jakši Cvitkoviću, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24, dalje u tekstu: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji); povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, klasa: 211-07/25-5/5506 od 3. ožujka 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 23. veljače 2026. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona

    Okrivljeni:

    OU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin AU  i Ž,  rođen **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  VSS,  inženjer građevine, nezaposlen, privatni iznajmljivač smještaja, dobrog imovnog stanja, oženjen, otac  dvoje  djece,  državljanin  Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

    o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

    da bi dana 02.03.2025. u 10:30 sati, u mjestu [adresa], počinio psihičko nasilje u obitelji naspram supruge NU na način da ju je verbalno napao pogrdnim riječima: „Jebem ti mater cigansku!“, a što je kod NU izazvalo povredu dostojanstva i osjećaj uznemirenosti,

    dakle, da bi počinio psihičko nasilje u obitelji, koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

    pa da bi time počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

    II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi vođenja ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Policijska uprava splitsko – dalmatinska, Policijska postaja Trogir, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim poslovnim brojem od 3. ožujka 2025. protiv okrivljenog ŽU zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

    2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je proveo žurni postupak tijekom kojeg je ispitao okrivljenika koji je doveden na sud od strane Policijske postaje Trogir. Očitujući se optužnom prijedlogu, okrivljenik je izjavio kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret.

    2.1. U svojoj obrani je istaknuo kako mu je od strane ODO Split izrečena mjera opreza zabrane približavanja i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze sa suprugom UU i njihovom zajedničkom maloljetnom djecom, u sklopu kaznenog postupka koji se vodi protiv njega pred tim pravosudnim tijelom. Nadalje je naveo kako sukladno dogovoru s državnom odvjetnicom i suprugom u posljednja dva mjeseca živi u odvojenoj stambenoj jedinici u sklopu njihove obiteljske kuće u mjestu Marina te izbjegava bilo kakav kontakt sa suprugom. Ona povremeno zna doći u dio kuće u kojoj boravi, jer se u prizemlju nalazi praonica gdje ona pere rublje, ali je njihova komunikacija minimalna, odnosno da se u cijelosti pridržava izrečene zabrane. Dana 1. ožujka 2025. u večernjim satima da je primio poziv od sestre koja mu je rekla da je NU prijavila njegovog oca policiji zbog spora oko parkirnog mjesta u dvorištu kuće, a on joj je rekao da se ne smije miješati zbog mjere opreza i da pokušaju to sami riješiti. Idućega dana u jutarnjim satima da je čuo suprugu kako koristi praonicu u prizemlju kuće, ali je bio primoran spustiti se u prizemlje jer se tamo nalazi kuhinja, kako bi sebi pripremio nešto za jelo. Tu je došlo do komunikacije između njega i supruge gdje mu je ona stala prigovarati i optuživati njegovog oca da ne smije parkirati na tom mjestu, spominjući da će opet zvati policiju ako nađe njegovo auto na istom mjestu. Kako nije više želio komunicirati s njom, da se povukao te je otišao na kat gdje se nalazi spavaća soba. Moguće je da je prilikom odlaska ili u sobi opsovao nešto u stilu "u pičku materinu, upropašten mi je ovako lijep dan", ali je to rekao sebi u bradu uzrujan njenim ponašanjem, odnosno nije bilo upućeno direktno njoj. Pretpostavlja da je ona to shvatila kao neku uvredu, ali zaista ne vidi zašto bi to bio razlog za pozivanje policije.

    3. Tijekom postupka u dokazne svrhe ispitana je svjedokinja oštećena NU te je pročitano izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za ŽU i zapisnik o ispitivanju svjedokinje-žrtve NU pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu broj Kir-d-18/2025 od 12. ožujka 2025. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije; iz koje je vidljivo da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.

    3.1. Ispitana u svojstvu svjedoka, oštećena NU je izjavila kako se sjeća događaja zbog je pozvana i da je to bilo u veljači 2025. godine, kada je na snazi bila zabrana približavanja supruga ŽU prema njoj. Dodala je kako oni inače žive u obiteljskoj kući u [adresa] koja ima tri kata te jednu jedinicu straga, točnije ljetnu kuću u kojoj stanuju. Dodala je kako je prvo došlo do njihovog susreta u dvorištu naše kuće gdje je ona čistila te je okrivljenik u jednom trenutku počeo vikati i galamiti, a sve se to nastavilo unutar ljetne kuće. Istaknula je da je ŽU u jednom trenutku uzeo nož, zabio ga u dasku na kojoj se siječe meso te joj je povišenim tonom rekao "jebem ti cigansku mater", optužujući je ću mu uzeti imovinu. Ona se u tom trenutku nalazila na balkonu na zadnjem katu kuće i nije vidjela taj trenutak, ali je čula njegove riječi. Nakon toga da je čula škripu guma automobila u dvorištu, a riječi koje je maloprije rekla da je ŽU izgovorio prije ulaska u automobil, nakon čega se udaljio s mjesta događaja. Zatim da se spustila u dvorište te je iz dvorišta, s obzirom da su zastori koji zatvaraju prizemlje ljetne bili u potpunosti otvoreni, vidjela nož koji je bio zabijen u dasku za rezanje. Istaknula je da ju je ovo postupanje supruga ustrašilo, zbog čega je odmah zvala policiju. Dodala je kako ovo nije prvi put da se ŽU ponašao nasilno prema njoj, a da je ispoljavao agresiju i u prisutnosti djece.

    3.2. Na pitanje branitelja svjedokinja je navela kako nije vidjela trenutak kada je njezin suprug zabio nož u dasku za rezanje, ali je čula njegove uvredljive riječi i vidjela da se ponaša agresivno na parkingu te je znala da se nešto dogodilo pa se spustila u dvorište kada je on otišao. Na pitanje branitelja je li okrivljenik nju vidio dok se nalazila na balkonu, svjedokinja odgovara kako misli da jest.

    3.3. Na daljnje pitanje branitelja je li prije njezinog odlaska na treći kat bilo ikakve komunikacije između nje i okrivljenika, točnije tog jutra, svjedokinja navodi da nije. Na pitanje branitelja je li ona toga jutra ušla u prostor u kojem je tada stanovao okrivljenik prema njihovom dogovoru iz kaznenog postupka, svjedokinja navodi da nije, nego je bila isključivo u prostorijama koje služe za iznajmljivanje. Ističe kako je riječ o odvojenim objektima.

    3.4. Na pitanje branitelja svjedokinja odgovara kako taj dan nije imala konflikt sa AU, ocem okrivljenika. Na pitanje branitelja svjedokinja je navela kako je okrivljenik zalupio vratima od svoga automobila kada je odlazio. Na pitanje branitelja je li itko osim nje i okrivljenika vidio ili čuo taj događaj, svjedokinja navodi da nikoga nije bilo tu, ali je kasnije u razgovoru s kćeri djetetom EU doznala kako je ona ovu viku čula iz svoje sobe. Na pitanje branitelja okrivljenika je li izričito prijavljivala kršenje mjere opreza, svjedokinja navodi da je događaj prijavila policiji ali nije posebno navodila da ga posebno prijavljuje zbog kršenja mjere opreza.

    3.5. Na pitanje suda je li kao zakonski zastupnik pristaje da se u svojstvu svjedoka ispita dijete ČU, svjedokinja je izričito navela kako ne želi da se njezina kći ispita u svojstvu svjedoka.

    3.6. Sud je odustao od izvođenja dokaza ispitivanjem svjedokinje BU, policijske službenice Policijske postaje Trogir, jer ona nema neposrednih saznanja o spornom događaju.

    3.7. Branitelj okrivljenika je zaključno naveo da nakon provedenog dokaznog postupka, analizirajući sve izvedene dokaze, kako zasebno, tako i u njihovoj ukupnosti, drži da nije dokazano da je OU počinio prekršaj za koji se tereti, zbog čega predlaže donijeti oslobađajuću presudu.

    4. Na temelju ovako provedenog žurnog postupka, ovaj sud smatra kako iz izvedenih dokaza s dostatnom izvjesnošću ne proizlazi da je okrivljeni počinio prekršaj za koji se tereti.

    5. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je kako je nasilje u obitelji:

    1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda 2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

    4) spolno uznemiravanje

    5) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

    6) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

    5.1. Članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će, tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    6. U konkretnom slučaju postoje suprotstavljeni iskazi aktera spornog događaja, gdje svjedokinja oštećena NU navodi da ju je okrivljeni ŽU NU kritične prigode vrijeđao pogrdnim izrazima, dok potonji to kategorički negira; a istovremeno nema drugih izvora saznanja, kod činjenice da je oštećena izričito navela kako ne želi da se njezino dijete ispituje na sudu. No, prema mišljenju suda, u konkretnom slučaju postoje određene pomoćne činjenice i kontradiktornosti koje dovode u pitanje vjerodostojnost iskaza oštećene, a time i navode optužbe. Pritom se ističe kako to ne podrazumijeva automatski da je izjava svjedokinje NU u neistinita, već da se isključivo na njoj, a iz razloga se iznose nastavku, ne može donijeti pouzdan zaključak o krivnji okrivljenika za utuženo djelo.

    6.1. Prije svega treba istaknuti da oštećena u svom svjedočkom iskazu pred sudom spominje mesarski nož, koji je okrivljenik navodno držao u ruci prije upućivanja inkriminiranih riječi, a o kojem nije bilo govora prilikom podnošenja prijave nadležnoj policijskoj postaji. Sud smatra kako je riječ o značajnom detalju koji daje dodatno na težini okrivljenikovog ponašanja i za očekivati je da bi ostavio snažan dojam na oštećenu i da bi ga spomenula odmah po dolasku policije. Nadalje, oštećena je izjavila kako nije bila prisutna u prizemlju ljetne kuće gdje je okrivljenik navodno zabio nož u dasku za sječenje i potom joj izrekao uvrede, već da se u tom trenutku nalazila na balkonu na zadnjem katu kuće. Postavlja se logično pitanje kako je mogla pouzdano znati da je okrivljenik ovu prijeteću gestu napravio za vrijeme dok joj se obraćao, odnosno neposredno prije toga, a ne u nekom drugom trenutku i kontekstu.

    6.2. Nadalje, oštećena NU je na pitanje branitelja okrivljenika istaknula kako nije bilo nikakve komunikacije između nje i supruga spornoga jutra, što je u suprotnosti s njezinom izjavom u pogledu istog događaja, koju je dala u svojstvu svjedoka pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu u kaznenom postupku pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona i povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. istog Zakona. Naime, imenovana je tamo navela kako se obratila okrivljeniku tražeći od njega da prestane lupati vratima jer djeca spavaju. U istom iskazu je izjavila kako se okrivljenikov otac AU također neprimjereno ponašao prema njoj, zbog čega je i njega prijavila policiji, dok je u pred ovim sudom navela kako te prigode nije imala konflikt s potonjim. Jasno je da se oštećena, kao i bilo koji drugi svjedok, protekom vremena ne može sjetiti svih detalja nekog događaja, ali prema mišljenju suda riječ je o pojedinostima koje prema svojoj brojnosti i značaju utječu na zaključak suda o pouzdanosti iskaza svjedokinje, posebice jer se isključivo na njemu temelji optužba. U tom pravcu se ističe i kako nije životno da bi okrivljenik bez ikakvog povoda i prethodne komunikacije sa suprugom počeo vikati i galamiti i upućivati joj uvrede uz prijeteće geste. Konačno, Sud dopušta mogućnost da se prijavljeni događaj odvio na opisani način, ali se iz pribavljenih podataka i izvedenih dokaza, iz naprijed izloženih razloga, to ne može na nedvojben način ustvrditi.

    7. Drugim riječima, tijekom postupka nije dokazano da je okrivljeni OU počinio djelo za koje se optužuje, zbog čega ga je Sud na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

    8. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako je vođenje postupka rezultiralo oslobađanjem od optužbe, troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

    Split, 23. veljače 2026.

    Zapisničar

    Sudac

    Sanja Tolić,v.r.

    Mario Bakota,v.r.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi u pisanoj formi putem ovog Suda, u dva ista primjerka.

    Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, oštećenoj, u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.