Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: K-301/2020-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Sandri Vučković kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivone Štifanić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika BŽ, koga brani odvjetnik Arsen Stipinović iz Rijeke, zbog kaznenog djela iz čl. 149. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/2019 - dalje u tekstu KZ/11), povodom privatne tužbe [obrt]" u vlasništvu CŽ, koju zastupa odvjetnik ŠŽ iz [adresa], nakon zaključene javne rasprave održane 19. veljače 2026. godine u nazočnosti privatne tužiteljice, punomoćnka privatne tužiteljice odvjetnika ŠŽ, okrivljenika BŽ te branitelja odvjetnika Arsena Stipinovića, javno je objavio 23. veljače 2026., a 19. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe čl. 453. t. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19., 126/19., 80/22, 36/24, 72/25, 13/26; – dalje u tekstu ZKP/08)

okrivljenik BŽ, zvani B, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin C, rođen u [adresa] **.**.1958., državljanin Republike Hrvatske, u izvanbračnoj zajednici, otac troje djece, s prebivalištem u [adresa], sa završenim Medicinskim fakultetom u Rijeci, liječnik, bez imovine, s mjesečnim primanjima od oko 2.000,00 eura, protiv kojeg se ne vodi drugi kazneni postupak, neosuđivan, na slobodi,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi

dana 9. travnja 2020. godine objavio na Facebook grupi "Nova riječka enciklopedija - Fluminensia" izjavu "Trenutno u jednom kafiću pored Guvera fešta.:) Policija obaviještena.", te svojim daljnjim komentarima objavljenim na navedenu temu insinuirao da bi vlasnik predmetnog ugostiteljskog objekta, odnosno ovdje privatni tužitelj, u istome organizirao okupljanje i zabavu protivno mjerama donesenim od strane Vlade Republike Hrvatske u svrhu suzbijanja širenja pandemije COVID-19 i da bi time prekršio mjeru zabrane rada ugostiteljskih objekata, kao i mjeru zabrane okupljanja, a što je sve dalje dovelo i do objavljivanja takve vijesti na web stranici https://riportal.net.hr/,

dakle, putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, za nekoga iznio ili pronio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita,

čime da bi počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetu, opisano i kažnjivo po članku 149. stavku 2. KZ/11.

II. Na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZKP/08 privatni tužitelj obvezan je nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 6. ZKP/08, nužne izdatke okrivljenika te nužne izdatke i nagradu njegova branitelja, visina kojih će se odrediti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Okrivljeniku je stavljeno na teret kazneno djelo pobliže opisano u izreci odluke.

2. Očitujući se o krivnji, okrivljenik se izjasnio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret.

3. U tijeku dokaznog postupka neposredno je saslušana svjedokinja CŽ.

3.1. Na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 7. ZKP/08 pročitani su iskazi svjedoka EŽ i BŽŠ, sa zapisnika od 21. siječnja 2022., svjedoka HŽ i AŽ, sa zapisnika od 21. travnja 2022. te svjedoka VŽ i CŽŠ, sa zapisnika od 8. lipnja 2022.

3.2. Pročitana je materijalna dokumentacija i to preslike korespondencije putem Facebooka (list 4-6 spisa), preslika članka pod naslovom: "Korona – histerija u Rijeci:

Party u kafiću ili svjetlo iz frižidera izazvali "rat" na društvenim mrežama" (list 7-10 spis), preslika članka pod naslovom "Profesori kaznenog prava: "Kršenje samoizolacije je kazneno djelo. Oni koje to rade, moraju u zatvor." (list 14 i 15 spisa), mail poruka PU PG od 14. travnja 2020. (list 40 spisa), dopis PU PG – I. PP Rijeka od 27. siječnja 2022. (list 83 spisa) te izreke presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: Pn- 253/2023, od 2. svibnja 2024. i presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: Gž-689/2024, od 7. listopada 2021.

3.3. Kao posljednji dokaz prije ispitivanja okrivljenika pročitan je izvadak iz Kaznene evidencije za okrivljenika.

4. U svom iskazu okrivljenik je u bitnome naveo da je na Veliki četvrtak oko 21,03 sata izašao post Riječke enciklopedije koji je on objavio na temelju onoga što je vidjela njegova prijateljica i koja je decidirano rekla da je unutra bilo muzike i da se kroz staklo vidjelo kako se ljudi unutra vesele i piju. Nakon toga, ista im je to na njihov chat javila te je on nedugo nakon toga to stavio na Facebook, na stranicu Nove riječke enciklopedije. Nije naveo ime lokala, ali je naveo da se lokal nalazi pored Guvernerove palače. Nakon toga, pozvao je policiju te je dežurni rekao da će poslati patrolu. Odmah je kontaktirao i Krizni stožer civilne zaštite. Policija je ustanovila da je unutra dvoje ljudi koji su obavljali radove, stavljali klimu ili nešto slično. On je to napravio po svjedokinji koja je navela da su tamo bili ljudi i on zna da tamo nije nešto bilo u redu. Tijekom svog iskaza okrivljenik je priložio u spis screenshotove objava vezane uz predmetne događaje, koji su i pročitani.

5. U postupku je nesporno da je okrivljenik BŽ **.**.2020. objavio u Facebook grupi "Nova riječka enciklopedija – Fluminensia" izjavu: "Trenutno u jednom kafiću pored Guvera fešta :) Policija obaviještena.". Ove nesporne činjenice utvrđene su na temelju u tom dijelu nespornih iskaza okrivljenika, iskaza svjedoka te pročitane materijalne dokumentacije, koja je naprijed i taksativno navedena, pod 3.2. obrazloženja ove presude.

6. U postupku je sporno je li navedena činjenična tvrdnja istinita ili nije. U tome dijelu saslušavani su svjedoci CŽ, EŽ, LŽ, ŠŽŠ, AŽ, PŽ i TŽ koji su u tome dijelu u bitnome naveli kako slijedi:

6.1.Svjedokinja CŽ osporila je da je kafić radio te je navela da je u kafić otišao njezin suprug kako bi preuzeo klime.

6.2. Svjedok EŽ naveo je kako mu je gazda lokala rekao da je u lokal otišao nešto obaviti.

6.3.Svjedok LŽ naveo je kako mu je mama rekla da je tata otišao do kafića sačekati prijatelja koji mu je trebao donijeti klimu.

6.4.Svjedok ŠŽŠ navela je da joj je CŽ (privatna tužiteljica) rekla kako kafić tu večer nije radio.

6.5.Svjedok AŽ naveo je da se u lokalu našao s čovjekom koji je donio klime. Na vratima lokala pojavio se samo još jedan čovjek koji je bio u prolazu.

6.6.Svjedok PŽ naveo je da je tog dana u taj ugostiteljski objekt donio tri klime. Majstor ih je trebao pregledati pa bi vlasnik jednu montirao u taj ugostiteljski objekt. Istovarili su klime te su se kratko zadržali u kafiću, a nakon nekih 20 minuta ili pola sata došla je policija. U lokalu su bili samo on i vlasnik te je još jedna osoba ušla na vrata koja su bila otvorena, a odmah je i otišla. Nitko osim njih dvojice u lokalu se nije zadržavao.

6.7. Svjedok TŽ navela je da je prolazila pored tog lokala, čula je muziku i da netko pjeva, vidjela je da je kafić otvoren i vidjela je unutra troje do četvero ljudi, od kojih je jedan čovjek bio na vratima, koja su bila otvorena.

6.8. Pročitan je dopis I PP Rijeka (list 83) u kojem je u bitnome navedeno da su policijski službenici postupali povodom dojave da se u kafiću pored Guvernerove palače okupilo više osoba; da je prijava zaprimljena u 20:55 sati; da su policijski službenici dolaskom u caffe bar Next u istome zatekli dvije osobe i to vlasnika AŽ i radnika ĆŽ koji su u ugostiteljskom objektu skidali klima uređaj; ugostiteljski objekt da nije radio, da se nisu kršile mjere Civilne zaštite, već da je vlasnik koristio vrijeme za popravke i uređenje caffe bara. Mailom (list 40) okrivljenik je od strane PU PG Rijeka obaviješten o tome što su policijski službenici dolaskom na mjesto utvrdili te su izričito naveli da nije utvrđeno kršenje odluke odnosno nije utvrđeno pružanje ugostiteljskih usluga.

6.9. Analizirajući provedene dokaze utvrđeno je da su iskazi svjedoka CŽ, EŽ, JŽ, ŠŽŠ, AŽ i KŽ međusobno suglasni, isti su u skladu i s utvrđenjem policijskih službenika pa se istima poklanja vjera, te se temeljem istih smatra utvrđenim da su se u predmetno vrijeme u lokalu nalazile dvije osobe i to vlasnik lokala AŽ i PŽ, da su se našli u vezi klima uređaja te da lokal u predmetno vrijeme nije radio.

6.10. Slijedom tako utvrđenih činjenica sud smatra da je izjava: "Trenutno u jednom kafiću pored Guvera fešta. Policija obaviještena." neistinita.

6.11. Izjava svjedokinje TŽ koja je tvrdila da je kafić radio, da se čula muzika i da je unutra netko pjevao nije potvrđena iskazima ostalih svjedoka kao niti dopisima PU PG Rijeka pa se iz toga razloga ne može prihvatiti.

7. Nadalje je sporno je li okrivljenik znao da je ta izjava neistinita.

7.1. Okrivljenik osporava isto te u bitnome navodi da mu je to rekla njegova prijateljica, da je ista decidirano rekla kako je unutra bilo muzike i da se vidjelo kroz staklo kako se ljudi unutra vesele i piju. Nakon toga ona im je to javila na njihov chat i nedugo nakon toga on je to objavio na Facebooku.

7.2. Čitanjem poruka (list 5) utvrđeno da je u internetskoj raspravi povodom predmetnog događaja sudjelovala i TŽ koja je navela: "...prekinite napadati čovjeka i opravdavati nezakonitu radnju, ja sam snimila fotku i prošla sam kraj kafića...ljudi su se unutra častili i smijali..." .

7.3. Iz naprijed citirane poruke koju je TŽ objavila na internetskoj stranici slijedi da je ona svoj doživljaj onoga što je vidjela podijelila on line pa se stoga ne sumnja u onaj dio iskaza okrivljenika u kojem je naveo da je informaciju dobio od prijateljice te je potom prenio.

7.4.Slijedom navedenog, budući je iskaz okrivljenika u ovome dijelu potkrijepljen iskazom svjedokinje TŽ te ničim u ovome dijelu nije doveden u sumnju, to sud smatra utvrđenim da je on informaciju dobio od TŽ, kojoj je vjerovao. Dakle, sud smatra utvrđenim da je okrivljenik vjerovao u informaciju koju je od iste dobio.

7.5.Cijeneći naprijed navedeno, kao i činjenicu da je okrivljenik o tome obavijestio i policiju, to sud smatra kako nije dokazano da bi okrivljenik znao da je informacija koju objavljuje lažna.

8. Da bi bilo ostvareno zakonsko obilježje kaznenog djela klevete potrebno je da počinitelj zna da je činjenična tvrdnja koju iznosi ili prenosi lažna. U konkretnom slučaju utvrđeno je kako okrivljenik nije znao da je tvrdnja koju je prenio lažna. Radi navedenog nije dokazano da bi se u postupanju okrivljenika ostvarila zakonska obilježja kaznenog djela klevete.

8.1. Za ostvarenje zakonskog obilježja kaznenog djela klevete nije dostatno da je počinitelj postupao lakomisleno ili da je bio svjestan mogućnosti neistinitosti tvrdnje, već je nužno da je znao da je činjenična tvrdnja koju iznosi neistinita. Eventualna namjera (dolus eventualis) nije dovoljna za ostvarenje ovog kaznenog djela, budući da zakonski opis izričito zahtijeva znanje o neistinitosti. Kako u konkretnom slučaju nije dokazano da bi okrivljenik imao takvo znanje, subjektivni element kaznenog djela klevete nije ostvaren.

9. Sud je ispitao da li se u odnosu na okrivljenika ostvaruje zakonsko obilježje kaznenog djela uvrede.

9.1. U predmetnom postupanju okrivljenika nedostaju i objektivni i subjektivni elementi kaznenog djela uvrede.

9.2.Sud dodatno ističe da sama imputacija određenog ponašanja, pa čak i kada je riječ o navodnom protupravnom postupanju, ne predstavlja automatski omalovažavanje u smislu članka 147. KZ/11. Za postojanje uvrede nužno je da izjava po svom sadržaju i načinu izražavanja objektivno predstavlja ponižavanje ili vrijeđanje osobe. U konkretnom slučaju predmetna izjava ne sadrži nikakav pogrdni izraz niti kvalifikaciju usmjerenu na osobu privatnog tužitelja, već se odnosi na navodni događaj.

9.3.Naime, predmetna izjava ne sadrži pogrdne izraze, ne sadrži vrijednosne sudove, ne sadrži kvalifikacije usmjerene na osobu oštećenika. Radi se o činjeničnoj tvrdnji o navodnom događaju, a ne o izrazu omalovažavanja. Sama činjenica da iznesena tvrdnja može štetiti ugledu ne znači automatski da predstavlja uvredu, jer je za uvredu nužno postojanje elemenata ponižavanja ili vrijeđanja, kojeg u konkretnom slučaju nema. Također, ne postoji niti subjektivni element. Naime, uvreda se može počiniti samo namjerom. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je okrivljenik vjerovao u istinitost informacije, da je postupao s ciljem upozoravanja na moguće kršenje epidemioloških mjera, da nije imao namjeru povrijediti čast ili ugled oštećenika. Činjenica da informaciju nije prethodno provjerio može predstavljati lakomislenost, ali uvreda se ne može počiniti iz nehaja. Slijedom navedenog, u postupanju okrivljenika nije ostvareno niti objektivno niti subjektivno obilježje kaznenog djela uvrede.

9.4. Sud pritom ima u vidu i kontekst vremena u kojem je izjava dana, odnosno razdoblje potpunog „lockdowna“ uslijed pandemije COVID-19, kada je na snazi bila zabrana rada ugostiteljskih objekata te zabrana okupljanja. U takvim okolnostima eventualno kršenje epidemioloških mjera bilo je pitanje od izraženog javnog interesa. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je okrivljenik, vjerujući u istinitost informacije koju je zaprimio, istu objavio s ciljem upozoravanja na moguće kršenje mjera te je o tome obavijestio i policiju. Takvo postupanje ne ukazuje na namjeru omalovažavanja, već na postupanje motivirano brigom za poštivanje propisa.

9.5. Sud naglašava da se kazneno pravo, kao krajnje sredstvo (ultima ratio), mora primjenjivati restriktivno, osobito kada je riječ o izjavama danima u kontekstu pitanja od javnog interesa. Sloboda izražavanja zajamčena je člankom 38. Ustava Republike Hrvatske te obuhvaća i iznošenje informacija koje se kasnije pokažu netočnima, pod uvjetom da su iznesene u dobroj vjeri i bez namjere povrede tuđe časti i ugleda. U konkretnom slučaju sud je utvrdio postojanje dobre vjere kod okrivljenika.

10. Slijedom navedenog, u odnosu na kazneno djelo klevete nedostaje znanje okrivljenika o neistinitosti iznesene tvrdnje dok u odnosu na uvredu nedostaje objektivni element omalovažavanja kao i namjera vrijeđanja, slijedom čega nije dokazano da bi se u postupanju okrivljenika ostvarila obilježja kaznenih djela klevete odnosno uvrede.

11. Slijedom navedenog okrivljenik je oslobođen optužbe, dok troškovi postupka padaju na teret privatnog tužitelja, sve na temelju u izreci navedenih zakonskih odredbi.

U Rijeci, 23. veljače 2026.

Sudac:

Sandra Vučković

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove odluke ovlaštena stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana. Žalba se predaje ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o istoj odlučuje viši sud.

DNA:

1. Punomoćnik privatne tužiteljice ŠŽ, odvj. iz [adresa]

2. Privatna tužiteljica CŽ

3. Okrivljenik BŽ

4. Branitelj okr. Arsen Stipinović, odvj. iz Rijeke