Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-10991/2023-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv CS zbog prekršaja iz članka 229. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22) i članka 65. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23), povodom prigovora na prekršajni nalog Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split pod klasom: 211-07/22-3/5777, ur. broj: 511-12-36-22-5 od 31. ožujka 2022., nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 19. veljače 2025., na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) dana 23. veljače 2026. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
okrivljenik CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1999. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, prekršajno kažnjavan,
k r i v j e
a) što je kao vlasnik motornog vozila L3 marke Yamaha, reg. oz. [registarska oznaka] dopustio da istim dana 29. ožujka 2022. u 12,07 sati u Splitu na križanju Hercegovačke, Solinske i Velebitske ulice upravlja VS (OIB: [osobni identifikacijski broj]), koji nema pravo na upravljanje vozilom bilo koje kategorije,
čime je počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. kažnjiv po članku 229. stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
b) što je istom prilikom kao vlasnik navedenog vozila dopustio da njegovo vozilo sudjeluje u prometu na cestama prije nego što je za isto sklopio ugovor o osiguranju, a postojeća polica osiguranja istekla je 04. lipnja 2021.,
čime je počinio prekršaj iz članka 4. stavka 1. kažnjiv po članku 65. stavku 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu,
pa mu se na temelju navedenog Zakona
u t v r đ u j u
za prekršaj pod a) novčana kazna u iznosu od 390,00 eura (tristo devedeset) za prekršaj pod b) novčana kazna u iznosu od 660,00 eura (šesto šezdeset)
Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.050,00 EURA (tisuću pedeset)
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom ista naplatiti prisilnim putem.
Novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ukoliko u ostavljenom roku plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne
Na ime troškova prekršajnog postupka dužan je platiti iznos od 100,00 eura (sto) u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom CS proglašen je krivim za prekršaje opisane i pravno označene kao u izreci ove presude, za koje mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od tadašnjih 8.000,00 kn, uz obvezu snošenja troškova postupka u iznosu od 500,00 kn. Okrivljenik je protiv tog prekršajnog naloga podnio prigovor, pa je predmet dostavljen nadležnom sudu na odlučivanje na temelju članka 238. stavka 10. Prekršajnog zakona.
2. Okrivljenik je više puta pozivan na glavnu raspravu, ali su se svi pozivi vratili neuručeni s naznakom dostavljača "Obaviješten – nije podigao pošiljku", pa je stoga poziv za glavnu raspravu zakazanu za 19. veljače 2026. u 10,00 sati istaknut na e- Oglasnoj ploči Suda dana 30. siječnja 2026. na temelju članka 145. Prekršajnog zakona, tako da se istekom osmog dana dostava poziva smatra uredno obavljenom. Na takav način glavna rasprava održana je bez prisutnosti stranaka na temelju članka 167. stavaka 3. i 5. Prekršajnog zakona.
3. Na toj glavnoj raspravi najprije je stavljen van snage pobijani prekršajni nalog povodom prigovora CS te je prihvaćen kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Nakon toga je u dokaznom postupku pročitan prigovor na prekršajni nalog u kojem on negira da je svoj motocikl Yamaha dao na upravljanje bratu VS, već da ga je držao u garaži nakon što ga je kupio te da je VS bez njegovog znanja uzeo ključeve motocikla i izašao s njim u promet. Motocikl da je ostavio u garaži čekajući da položi A2 kategoriju te da ga registrira i osigura, a kako je radio na terenu po nekoliko dana, njegov brat s kojim živi u zajedničkom kućanstvu da uzeo je ključeve i upravljao motociklom u prometu, ali bez njegovog znanja. Motocikl da je naknadno prodao i više nije u njegovom vlasništvu. Zamolio je da se sve navedeno uzme u obzir prilikom odlučivanja, posebno to što radi skoro za minimalac, uzdržava bolesnu majku, a pomaže i ocu koji je radno nesposoban i prima socijalnu pomoć.
3.1. Nadalje je u dokaznom postupku pročitano izvješće o počinjenim prekršajima od 29. ožujka 2022., koje izvješće je dokaz u prekršajnom postupku na temelju članka 158. stavka 5. Prekršajnog zakona te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da je u zadnje tri godine CS više puta kažnjavan za prometne prekršaje, pa tako i za one najteže, a što je razvidno iz pribavljene potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije koja se kao dokaz nalazi u spisu.
4. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, svakog posebno, kao i u njihovim međusobnim odnosima, pri čemu je s jednakom pozornošću utvrđivao činjenice koje su u korist okrivljenika kao i one koje su mu na teret, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno odredbama članka 88. Prekršajnog zakona, utvrđeno je da su se kritične prigode u propustu CS ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavljaju na teret.
5. Člankom 229. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano da vlasnik vozila, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije vozilo dati na upravljanje osobi za koju je mogao ili morao znati da nema pravo upravljati vozilom (upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, za vrijeme dok joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili je isključena iz prometa, nema upisanu odgovarajuću kategoriju, upravlja vozilom bez pomagala ili ne postupa po uvjetima i ograničenjima navedenim u vozačkoj dozvoli, kojoj je vozačka dozvola oduzeta ili ukinuta), osobi za koju se na temelju njezina ponašanja može zaključiti da je pod utjecajem droga ili lijekova ili koja u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola ili je pod vidnim utjecajem alkohola ili je u tolikom mjeri umorna i bolesna da nije u stanju na siguran način upravljati vozilom.
6. U članku 2. stavku 1. točki 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu je propisano da je obvezno osiguranje u prometu osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama (osiguranje od automobilske odgovornosti).
6.1. Pod pojmom "počekni rok" podrazumijeva se razdoblje od trideset dana nakon isteka roka o osiguranju u kojem se prava i dužnosti iz ugovora o osiguranju produžuju.
6.2. Članak 4. istog Zakona propisuje da je vlasnik prijevoznog sredstva dužan prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu, sklopiti ugovor o osiguranju, te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u prometu.
6.3. Prema članku 22. istog Zakona, vlasnik je dužan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari.
6.4. Dakle, ni jedno motorno vozilo koje nije osigurano, ne smije se naći u prometu, pa tako tijelo nadležno za registraciju smije izdati prometnu dozvolu ili drugu odgovarajuću ispravu i produžiti njenu valjanost tek nakon što vlasnik prijevoznog sredstva, na čije će se ime prijevozno sredstvo registrirati, predoči dokaz o tome da je sklopio ugovor o osiguranju.
6.5. Također je prema ovom Zakonu vozač obvezan za vrijeme uporabe prijevoznog sredstva u prometu imati policu osiguranja ili drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju koji mora predočiti na zahtjev ovlaštene službene osobe.
7. U vezi s prekršajem pod a) izreke ove presude treba na ovom mjestu istaknuti da okrivljenika ne može ekskulpirati to što je u prigovoru naveo da je njegov brat VS bez njegovog znanja uzeo ključeve motocikla i njime izašao u promet, jer je motocikl kao motorno vozilo u pravnom smislu tzv. opasna stvar te je njezin vlasnik trebao i morao voditi brigu da ključevi takvog vozila koje je pored toga bilo i neosigurano, ne budu nadohvat njegovom bratu za kojeg je sigurno znao da nema položen odgovarajući vozački ispit, tako da očito CS nije vodio dovoljno računa o svom vlasništvu. Zbog takvog njegovog propusta VS je uzeo ključeve motocikla i s istim sudjelovao u prometu na cesti, a gdje ga je na raskrižju Hercegovačke, Solinske i Velebitske ulice zatekla policija da upravlja vozilom, iako nema vozačku dozvolu, kojom prilikom je utvrđeno i da je motocikl bio neosiguran.
8. U skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem i citiranim odredbama Zakona, trebalo je CS proglasiti krivim.
9. Za prekršaj pod a) propisana je novčana kazna od od 390,00 do 920,00 eura, a za prekršaj pod b) od 660,00 do 6.630,00 eura.
10. Pri odlučivanju o kaznama uvažene su sve dostupne okolnosti koje djeluju na njihovu vrstu i visinu, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, pa je kao olakotne okolnosti sud okrivljeniku cijenio to što je prekršaj počinjen blažim oblikom krivnje, odnosno nehajno, što prekršajima nisu izazvane značajnije štetne posljedice, navode iz njegovog prigovora o okolnostima pod kojima je došlo do počinjenja prekršaja i o njegovim materijalnim prilikama. Kao otegotna okolnost uvaženo je to što je u zadnje tri godine više puta pravomoćno kažnjavan za prometne prekršaje, što je razvidno iz pribavljene potvrde nadležnog Ministarstva. Stoga nije bilo uvjeta za primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, odnosno za ublažavanje kazni, ali su mu ipak za svaki prekršaj utvrđene minimalne propisane novčane kazne, nakon čega mu je izrečena ukupna novčana kazna koja se u konkretnom slučaju čini adekvatnom težini počinjenih djela i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika te je za vjerovati da će se takvom kaznom moći ostvariti svrhe kažnjavanja propisane u članku 32. Prekršajnog zakona, odnosno da će djelovati na njega u smislu da više neće činiti slične ili druge prekršaje te da će djelovati na sve druge da ne čine prekršaje i pridržavaju se propisa.
11. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik u ostavljenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.
12. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te materijalne prilike okrivljenika. Sud je pritom uzeo u obzir broj poduzetih radnji u postupku, kao i to da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
U Splitu 23 . veljače 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Sanda Peroš, v.r.
Ljiljana Vuko, v.r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
- ovdje
