REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Vukovarska cesta 31
Poslovni broj: Us I-1054/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja HH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, A. Mihanovića, Zagreb, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica HHO, službena osoba, radi invalidske mirovine, 23. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe KLASA: UP/II 141 -02/25- 01/03492627171, URBROJ: 341-99-05/3-25-6685 od 9. listopada 2025. i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Osijeku KLASA: UP/I 141-02/25-01/03492627171, URBROJ: 341-12-05/3-25-25456 od 12. rujna 2025.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 141-02/25- 01/03492627171, URBROJ: 341-99-05/3-25-6685 od 9. listopada 2025. odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Osijeku KLASA: UP/I 141-02/25- 01/03492627171, URBROJ: 341-12-05/3-25-25456 od 12. rujna 2025.
1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem je tužitelju, kao osiguraniku, kod kojega je zbog bolesti 100% nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, određena invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti od 13. studenog 2024. u svoti od 224,98 eura mjesečno. Umjesto te mirovine određuje se najniža mirovina u svoti od 271,60 eura mjesečno, koja od 01. siječnja 2025. iznosi 279,85 eura mjesečno, a od 1. srpnja 2025. 306,94 eura mjesečno. Ovako određena mirovina se neće isplaćivati jer se tužitelj nalazi u radnom odnosu na puno radno vrijeme. Žalba protiv tog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
2. Tužitelj tužbom ne osporava priznatu invalidsku mirovinu niti izračun iste već osporava obustavu njene isplate i razlog za obustavu, radni odnos na puno radno vrijeme. Navodi da je vlasnik obrta [obrt] te da sa statusom 100% invalida njegovo zdravstveno stanje te modernizirani rad putem interneta je i dalje poslovno sposobna osoba, a osporavanim rješenjima je diskriminiran kao samozaposleni invalid u odnosu na zaposlene. Tvrdi da se krši članak 3. Direktive 2000/78/EC budući da zaposleni invalidi od 2026. mogu raditi do 3,5 sati dnevno uz mirovinu prema članku 99. Zakona o mirovinskom osiguranju, a samozaposleni 100% invalidi gube mirovinu zbog postojanja obrta, bez obzira na opseg rada. Smatra i da je dvostruko kažnjen jer je kao 100% invalid oslobođen zdravstvenih doprinosa, ali ih kao vlasnik obrta mora plaćati iako je već osiguran od države, a istovremeno ne dobiva svoju mirovinu. Iz sadržaja tužbe proizlazi da predlaže Sud poništiti osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.
3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.
4. Radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica u sporu, kod ovoga Suda zakazana je i održana javna rasprava 16. veljače 2026. u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. i članka 91. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, 36/24., dalje: ZUS), bez prisutnosti uredno pozvanog tuž itelja.
4.1. Opunomoćenica tuženika je na raspravi ostala pri navodima odgovora na tužbu te je posebno istaknula da tužitelj može koristiti puni iznos invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ukoliko bude u osiguranje manje od 3,5 sati dnevno, ali samo ako je u radnom odnosu kod drugog poslodavca te se isto ne može primijeniti u situaciji kada je on vlasnik obrta, a u kojem može biti zaposlen jedino na puno radno vrijeme, što je u skladu s propisima koje reguliraju obrtnu djelatnost jer se na njega ne može primijeniti Zakona o radu s obzirom da nema drugog poslodavca.
Sudu je predložila odbiti tužbeni zahtjev.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Iz podataka spisa kao nesporno proizlazi da je pravomoćnim rješenjem Područne službe Zavoda u Osijeku, broj: 279021 od 23. siječnja 2025. tužitelju počevši od 13. studenoga 2024. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prema članku 56. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.).
7. Osporavanim prvostupanjskim rješenjem, u predmetnom postupku tužitelju je određena invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti od 13. studenog 2024. u svoti od 224,98 eura mjesečno, ali će mu se isplaćivati najniža mirovina u svoti od 271,60 eura mjesečno, koja od 01. siječnja 2025. iznosi 279,85 eura mjesečno, a od 1. srpnja 2025. 306,94 eura mjesečno, u kojem dijelu niti u izračunu tužitelj to rješenje ne osporava.
7.1. Tužitelj osporava dio izreke tog rješenja kojom je odlučeno da se tako određena mirovina neće isplaćivati jer se tužitelj nalazi u radnom odnosu na puno radno vrijeme.
8. Nesporno je da je tužitelj vlasnik obrta [obrt] te da se i dalje nalazi u osiguranju i to u punom radnom vremenu od 8h dnevno. Dakle, obvezno je osiguran kao obrtnik i upisan je u odgovarajući obrtni registar kao samostalni obveznik doprinosa koji podliježe Zakonu o radu.
9. Prema članku 59. stavku 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, propisano je kako osiguraniku kod kojega je na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka, odnosno tijela vještačenja u prvome stupnju odnosno nalaza i mišljenja nadležnog drugostupanjskog tijela vještačenja Zavoda utvrđen djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti iz članka 39. stavaka 3. ili 4. ovoga Zakona na temelju koje ima pravo na invalidsku mirovinu prema članku 56. ovoga Zakona, a koji je u radnom odnosu ili obavlja djelatnost na temelju koje je obvezno osiguran, Zavod donosi rješenje o priznanju prava na invalidsku mirovinu na osnovi utvrđenog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Nakon pravomoćnosti tog rješenja donijet će se rješenje o određivanju iznosa mirovine i početku isplate te je stavkom 8. istog članka propisano kako osiguraniku kojemu je rješenjem priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti iz članka 39. stavka 4 ovoga Zakona, a koji nije primao naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja, mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana do kojega je nakon utvrđenog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvario plaću.
10. S obzirom na citirane odredbe tada važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju, a s obzirom da je tužitelj obvezno osiguran kao obrtnik i upisan u odgovarajući obrtni registar kao samostalni obveznik doprinosa koji podliježe Zakonu o radu, nema zakonske osnove za isplatu određene invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. To stoga što se i dalje nalazi u osiguranju i to u punom radnom vremenu od 8h dnevno.
11. Predmetnu pravnu situaciju je pojasnila opunomoćenica tuženika na raspravi navodeći kako tužitelj može koristiti puni iznos invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ukoliko bude u osiguranje manje od 3,5 sati dnevno, ali samo ako je u radnom odnosu kod drugog poslodavca te se isto ne može primijeniti u situaciji kada je on vlasnik obrta, a u kojem može biti zaposlen jedino na puno radno vrijeme, što je u skladu s propisima koje reguliraju obrtnu djelatnost jer se na njega ne može primijeniti Zakona o radu s obzirom da nema drugog poslodavca.
12. Navedeno proizlazi iz statusa radnog odnosa tužitelja kao vlasnika obrata koji je reguliran člankom 8. stavkom 2. Zakona o obrtu (Narodne novine, broj 143/13., 127/19. i 41/20.) prema kojem radom u obrtu obrtnik ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi. To znači da se u sustavu obveznih osiguranja vlasnik obrta vodi kao da radi u punom radnom vremenu (u smislu obveza i prava), čak i ako efektivno radi manje sati. Može raditi 3,5 sata dnevno u svom obrtu, ali će morati plaćati pune mjesečne doprinose kao da radi puno radno vrijeme, jer zakon ne dopušta "prijavu na nepuno radno vrijeme" u vlastitom obrtu ako je to jedini posao.
13. Ali, tuženik osnovano upućuje tužitelja na propisano člankom 100. stavkom 2. novog Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 96/25.) prema kojem korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad, kao i korisniku kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema ovome Zakonu ako se zaposli na 3,5 sata dnevno ili dulje ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, Zavod po službenoj dužnosti obustavlja isplatu mirovine
13.1. Članak 178. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 96/25.) predviđa kako ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 42. stavaka 5. i 6., članka 83. stavaka 9. i 10., članka 85. stavka 1. točaka 3., 8 , 1 1., 12 13., 14. 15 i 19. i članka 100 stavka 2., stavka 3. točaka 1. i 2. i stavka 6. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026 .
14. Iz navedenoga proizlazi da od 1. siječnja 2026. se može koristiti puni iznos invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, ali pod uvjetom da se bude u osiguranju manje od 3,5h dnevno.
15. Pozivanje tužitelja na Direktivu 2000/78/EC te zakonsko rješenje situacije prema kojoj zaposleni invalidi od 2026. mogu raditi do 3,5 sati dnevno uz mirovinu, a samozaposleni 100% invalidi istu gube mirovinu zbog postojanja obrta, a bez obzira na opseg rada, ne može biti predmet ovog spora već jedino ocjene ustavnosti te odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju.
16. Slijedom iznesenoga, prigovori tužitelja se ne mogu uvažiti jer nisu povrijeđene odredbe mjerodavnih propisa već su iste pravilno primijenjene. Stoga je Sud osporavana rješenje ocijenio zakonitima i odbio tužbeni zahtjev te u skladu s odredbom članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučio kao u izreci ove presude.
U Osijeku 23. veljače 2026.
Sutkinja
Valentina Grgić Smoljo
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
1. Tužitelju
2. Tuženiku
