REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
Poslovni broj 82 K-453/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Mitri Meštrović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Antonie Gregurić Klanac kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika OH, zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 179 a. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24– u daljnjem tekstu KZ/11) i čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. KZ/11, a sve u svezi sa čl. 51. KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru (u daljnjem tekstu ODO Zadar) broj KO-DO-338/2024. zaprimljene kod ovog suda 7. lipnja 2024., nakon rasprave održane i zaključene 19. veljače 2026. u nazočnosti zastupnika optužbe, branitelja okrivljenika, te okrivljenika, 23. veljače 2026., objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljenik: OH, zvani O, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. M i pok. V, rođen **.**.1954. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, mjesečne mirovine u iznosu od 120,00 eura, lošeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, neosuđivan,
k r i v j e
- što je u razdoblju od 27. prosinca 2023. do 18. travnja 2024. u Pagu, svjestan da svojim ponašanjem ponižava i ugrožava svoju suprugu žrtvu MH, pa pristajući na to, protivno odredbama čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), kojim je zabranjen svaki oblik tjelesnog, psihičkog i ekonomskog nasilja koji kod žrtve može prouzročiti povredu dostojanstva ili uznemirenost, bez ikakvog povoda i razloga na žrtvu MH učestalo joj govorio da kurva, a jedne prilike je podigao nož na nju, a isto tako jedne prilike gađao je štakama, gurao je, govorio joj da će je ubiti, da je ona kriva za sve loše što mu se dogodilo, da bi neutvrđenog dana u cilju da imenovanu žrtvu uplaši i uznemiri rekao joj da će ju ubiti, a koje riječi i postupanje su kod imenovane žrtve izazvale strah za vlastiti život, te osjećaj poniženosti i bespomoćnosti,
dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji odnosno kod bliske osobe izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,
čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji iz čl. 179.a KZ/11
pa se temeljem odredbe čl. 179.a KZ/11 okrivljenik OH
osuđuje
na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine
Temeljem čl. 56. KZ/11, okrivljeniku OH se
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
Tako da se utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1(jedne) godine neće izvršiti ako okrivljenik OH u roku od 3 (tri) godine ne počini kakvo novo kazneno djelo.
Temeljem čl. 70. st. 1., st. 3. i st. 4. KZ/11 okrivljeniku se izriče sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, koja može trajati do isteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a najdulje dvije godine i koja će se izvršavati u nadležnoj ustanovi, o čemu će se obavijestiti Probacijski ured u Zadru.
Temeljem čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne Novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24
- dalje ZKP/08) okrivljenik se oslobađa obveze da naknadi u cijelosti troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. ZKP/08.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je 7. lipnja 2024. optužnicu poslovnog broja KO-DO-338/2024, protiv okrivljenika OH zbog počinjenja kaznenih djela u stjecaju, i to kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11, te kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, a sve u vezi čl. 51. KZ/11
2. Iznoseći svoj stav o osnovanosti optužbe okrivljenik je izjavio da se ne osjeća krivim za učin kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret. Obranu je iznio na kraju dokaznog postupka.
3. Okrivljenik je u svoju obranu na raspravi naveo da u cijelosti ostaje kod svoje obrane koji je dao prilikom prvog ispitivanja, te je izvršena reprodukcija snimke prvog ispitivanja okrivljenika kada je okrivljenik u svoju obranu naveo da ovo za što se tereti nije istina, da je on svojoj supruzi jebao oca i majku ali da je i ona to učinila njemu da je bilo obostrano, telefonski da joj nije prijetio, niti da ju je gušio za vrat dok je sjedila na stolici, nego da je ona njega izgrebla zbog čega da ju je gurnu, a ona da je sjela na stolicu i udarila glavom o zid, a osim toga da ga je rukom zakačila za pacemaker da mu ga je htjela iščupati. Osim toga da ga je ista kada je došao doma tri puta lupila i gurnula i da je imao sreća da nije pao na operirani kuk i kada to to vidjela da je otišla uzeti dasku za meso te ga s tim tući, a da joj je zaprijetio i da tome on nije kriv, da je isto i ona kriva jer da ga je "kljocala" svaki dan i kada je spremila papir za raspravu da je pobjegao od kuće da se psihički odmori, da se makne od nje, to da je bilo neizdrživo svaki dan i da je unuk to vidio, da je jednom supruga stala iza unuka i pokazala mu srednji prst, da ga ona ustvari želi izbaciti iz kuće, kuću da je u međuvremenu uspio povratiti, i kada su bude uselio da će joj potpisati papir za razvod i reći da se nosi ća, da više bude mira.
3.1.Nadalje je okrivljenik u svoju obranu na raspravi dodao da to što je obrani naveo da ga je oštećenica gurnula, pa je pao na krevet tada da ga je tukla njegovom štakom zbog čega da je bio na hitnoj i da mu je razbijen atlas, ali da je povukao svoj kazneni progon jer da je za to bio protiv iste podnio kaznenu prijavu. Također da i sada živi sa oštećenicom kao i cijelo vrijeme trajanja ovog kaznenog postupka i da su im odnosi dobri, pa tako da ju, kada joj je potrebno, vozi u trgovinu i sl. Osim toga da je lošeg zdravlja, da ima problema s kukom i kičmom, te da uskoro ide na operaciju kuka.
4. U dokaznom postupku u svojstvu svjedoka je ispitana oštećenica MH (l.s. 195), uz suglasnost strana pročitani su iskaz i svjedoka VH (l.s. 71-72) i PH (l.s. 74-75) , te je ispitan stalni sudski vještak dr. SH (l.s. 200-201), te čitano i razgledavano nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. SH od 4. lipnja 2024. (l.s. 84-98), medicinska dokumentacija za okrivljenika (l.s. 28-29, 121, 130g), te izvadak iz KE za okrivljenika.
5. Svjedokinja oštećenica MH, supruga okrivljenika, prilikom ispitivanja na raspravi koristila blagodat nedavanja svjedočkog iskaza, pa je stoga pročitan njezin iskaz koji je dala na dokaznom ročištu pred sucem istrage 10. svibnja 2024. kada je dala iskaz pri čemu je upozorena temeljem čl. 285. st. 3. u svezi st. 1. ZKP/08 da bez obzira na njenu kasniju odluku će se taj iskaz moći koristi kao dokaz, odnosno moći pročitati na raspravi.
5.1. Ispitana na dokaznom ročištu dana 10. svibnja 2024. svjedokinja oštećenica MH je navela da je sve to počeo 17. travnja 2024. kada je mislila da će je okrivljenik odvesti grad gdje je trebala raditi na izborima, ali da je on to ignorirao, pa je otišla pješke u gradu, a okrivljenik da je zvao kćerku da mu spremi lijekove, ali kada je došla kući njega nije bilo, uzeo je auto iako je operirao kuk i nije sposoban za vožnju i otišao negdje, to da je prijavila policiji. Okrivljenik da je rekao policiji da putuje u Split iako je otišao u Srbiju u Vršac gdje im živi kćerka, a kada je tamo došao da se izgubio pa je nazvao kćer, koja ga je pronašla sa dva policijska inspektora, koji su ga vratili u Hrvatsku, a kada se vraćao u Hrvatsku okrivljenik da je nazvao iz Perušića da mu je pukla guma, pa su organizirali potragu za njim, te je pronađen kod naplatne postaje Posedarje. Zapravo da je sve započelo 27. prosinca 2023. kad ga je uhvatila u telefonskom razgovoru s ljubavnicom što joj je sve priznao, a nakon toga da joj je rekao da ju treba ubiti jer mu je uništila životne snove, a ona da se pita kakve snove može imati teško bolestan čovjek u tim godinama. Inače da je s okrivljenikom u braku 50 godina, tijekom kojeg vremena da je tukao svih njih, najprije svoje roditelje, nju, djecu, ovoj kćerki koja živi u [adresa] da je slomio ruke, a sada da se liječio kod dr. P. Toj ljubavnici da je rekao da će dati kuću, međutim da su izgubili kuću, ona da je uspjela vratiti polovicu kuće, sada da živi kao podstanar kod kumova. Okrivljenik da uzima terapiju koju mu moraju spremati, a povremeno traži da ga se vozi kod javnog bilježnika da se poništi punomoć koju je njoj izdao jer smatra da ga oni žele pokrasti, te da je pred unukom rekao kako će je ubiti i kada će je ubiti, da stalno prijeti, svih njih da svakodnevno provocira iako za to nema razloga jer da uvijek brinu o njemu, od pripreme lijekova, brijanja i sl. Okrivljenik da ju je u ožujku 2024. počeo tuči šakama, a istog mjeseca dok je bio u bolnici u Biogradu zbog operacije kuka da ju je gađao štakama, to da može posvjedočiti dr. S, koja da joj je rekla da više ne dolazi u bolnicu. Okrivljenik da pati od PTSP-a, teške depresije, sumanutog poremećaja, da je jako agresivan. Sve ove prijetnje koje joj okrivljenik upućuje da su zbog njegovog psihičkog stanja, ali da obzirom na njegovo ponašanje u zadnje vrijeme ne može isključiti da bi joj učinio nešto nažao, pogotovo jer je prilikom jednog ranijeg događaja potegao nož, govorio unuku da se on zna tući i da će joj slomiti čeljust, tako da više nije sigurna što može biti.
6. Svjedokinja TH, kćer okrivljenika, u svom iskazu na dokaznom ročištu od10. svibnja 2024 je navela da je 27. prosinca 2023. njezina majka uhvatila oca u jednom telefonskom razgovoru nakon kojeg joj je priznao da razgovara sa svojom ljubavnicom s kojom ima vezu već dvije godine i da planira zbog toga napustiti familiju. Zbog ovog da je između njezinih roditelja bila učestala rasprava i svađe, čemu nije nazočila jer je odsutna zbog posla. Osim toga, da nikad nije bila prisutna kad bi svađa prešla u fizički obračun, niti registrirala neka posebne prijetnje, ali da je na svoje oči vidjela u stanu roditelja razbijenu pećnicu, vidjela da majka ima ogrebotine na usnici i vratu, te da joj je majka rekla da joj je to napravio otac i da joj je zaprijetio da točno zna gdje i kada će je ubiti jer da mu ona kvari životne planove. Oni da su navikli na svakakve njegove riječi i do sada da ništa konkretno nije poduzimao, oca da se ne boji, a i da sumnja da bi mogao ostvariti prijetnje. Dakle, da nije bila prisutna ni kada je mamu bacio sa stolice, niti kada ju je gušio, da je udarila glavom od zid, niti da joj je majka govorila, a ukoliko jest da je to zaboravila jer da bude toga puno izgovoreno, pa ne može na sve obraćati pažnju. Njezin otac da je zbog svih svojih dijagnoza fizički slab, tako da ona njegove prijetnje ne smatra ozbiljno, iako ne može predvidjeti što se u njegovoj glavi događa jer je jako slab na živcima.
7. Svjedok ĆH, unuk okrivljenika, u svom iskazu na dokaznom ročištu od 16. svibnja 2024 je naveo da su problemi počeli krajem prosinca 2023. kada je baka otkrila da djed ima neku ljubavnicu kojoj obećava "brda i doline" kad dobije povrat kuće. Ispočetka da je njemu to izgledalo kao neka zafrkancija i sve to da je okrenuo na šalu, ali da su svađe između bake i djeda postale svakodnevne i sve žešće, te su kulminirale prijetnjama, osobno da je bio prisutan kada je djed podigao nož na baku za vrijeme ručka, a kada ga je spriječio da mu je rekao da će i njemu razbiti vilicu. Oni svi u kući da znaju da je on "pas koji laje, a ne grize", ali da je policija ovu situaciju ocijenila ozbiljnom, tako da su ga zadržali jedan dan u posti, Inače, s vremenom da su shvatili da ova žena kojoj je djede izjavljivao ljubav je osoba koja se povezuje s muškarcima radi njihove imovine i njegova mama i teta da su uspjele stupiti u kontakt s tom ženom i objasnile joj da djed nema nikakve imovine, tako da se ta njegova avantura završila. Što se tiče fizičkih obračuna, to da je više bilo naguravanje i nekakvo blago "klepanje", sukob da je bio više na verbalnoj razni, tko će koga pobijediti u razgovoru. Djedovih prijetnji da se ni malo ne boji i ne smatra ih opasnim. Djed da na njega nikad nije fizički nasrnuo, nekako da ima osjeća da više poštuje ono što mu on kaže nego žene jer da je starinski tip čovjeka. Koliko ima saznanja, odnosi između bake i djeda da su napeti sigurno 30- ak godina, baka da je o tome šutjela jer nije željela da se o tome priča u malom mjestu i zbog obitelji, djed da oduvijek ima loš odnos prema baki, uglavnom da je krivi za sve svoje loše odluke, zašto ga nije spriječila, te je zna vrijeđati riječima "kurvo", a osim toga da se drži kao da je najpametniji od svih, a upravo on da je svojim potezima gotovo uništio obitelj , a sada krivi sve druge osim sebe. Djed da je znao biti fizički agresivan, da se sjeća događaja kada je teta dovela svog supruga prvi put u kuću da je tamo kamenom gađao njegovu majku, da je mahao nožem i razbio sjedalici u kuhinji, a s tim razbijanjem stvari valjda želi pokazati neku svoju moć, ali da ga nitko ne doživljava ozbiljno.
8. Iz provedenog psihijatrijskog vještačenja okrivljenika po stalnom sudskom vještaku dr. Darku Luburi proizlazi da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela okrivljenik vrlo vjerojatno imao crte poremećaja osobnosti asocijalnih/psihopatskih/ i impulzivnih karakteristika u sklopu mješovitog poremećaja osobnosti F61. Okrivljenik nije zamijetio težu duševnu bolest niti zaostali duševni razvoj. U vrijeme izvršenja kaznenog djela kod okrivljenika da je postojala mogućnost shvaćanja značenja svojih postupaka i upravljanja njima, ali ipak smanjena, jer su navedeni poremećaji ipak utjecali na potpuno shvaćanje i upravljanje postupcima, pa je okrivljenik bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. Ukoliko se kod okrivljenik dokaže krivnja, da njegovo ponašanje tempore criminis objašnjava hostilnim i impulzivnim elementima iz poremećaja osobnosti koji bi uzrokovali neprimjereno ponašanje. Stoga da preporuča psihosocijalni tretman prema čl. 70. KZ/11 radi počinjenja djela s elementima nasilničkog ponašanja, radi opasnosti od ponavljanja istog ili sličnog djela. Okrivljenik da je raspravno sposoban.
8.1. Stalni sudski vještak dr. SH ispitan na raspravi ostao je kod svog nalaza i mišljenja od 3. lipnja 2024., te je odgovarao na pitanja, pa je tako na pitanje branitelja okrivljenika kako crte poremećaja osobnosti koje je naveo da bi okrivljenik imao utječu na ponašanje u stresnim situacijama, vještak odgovorio da te crte poremećaja osobnosti sigurno utječu u negativnom kontekstu odnosno da dolaze do izražaja tako da smanjuju prag tolerancije na frustarcije tako da dolazi do punog izražaja, okrivljenik da reagira naglo bez razmišljanja o posljedicama. Inače tu svoju dijagnozu da je postavio kako temeljem iskaza svjedoka tako i pregledom i razgovorom s okrivljenikom. U takvim situacijama da se može kod osobe koja ima dijagnozu kao okrivljenik značajno smanjiti racionalno postupanje, i to u slučaju kada bi u tim situacijama konzumirao npr. alkohol ili eventualno da bude neka situacija u kojoj bi bilo značajno afektivno reagiranje, s tim da napominje da jeu svom nalazu utvrdio da je okrivljenik bio samo smanjeno ubrojiv ali ne i bitno smanjeno ubrojiv u vrijeme počinjenja kaznenog djela gdje se radi o jednom "rastezljivom" vremenskom periodu. Nakon pregleda okrivljenika da je utvrdio da je okrivljenik bio prisvjestan, orijentiran, ali napominje da je njegov klinički status ocjene psihičkog stanja napravio u sklopu vještačenja koje je obavljeno 28. svibnja 2024. dakle s obzirom na njegovo psihičko stanje u tom trenutku, s tim da je tada ocjenjivao njegovu mogućnost upravljanja svojim ponašanjem i shvaćanja svojih postupaka za vrijeme počinjenja kaznenog djela te u razgovoru s istim da je utvrdio da je okrivljenik znao tko je bio na mjestu događaja, kome je te riječi uputio pa da je temeljem takvih njegovih izjava utvrdio da je bio ubrojiv ali smanjeno, iako ne bitno. Depresija bez psihotičnih epizoda da nema veći forenzički značaj, ona jest psihijatrijski poremećaj, ali ne može utjecati na tijek samog postupka tempore criminis od strane okrivljenika. Kriterij po kojem okao vještak procjenjuje da li je motrenik samo smanjeno ubrojiv ili bitno smanjeno ubrojiv je prije svega njegova psihijatrijska dijagnoza, psihički status u kojem se ocjenjuje da li okrivljenik ima psihotičnost pa ako je psihotičan to da već upućuje da je van realiteta pa može biti tada neubrojiv ili bitno smanjeno ubrojiv.
9. Slijedom izloženog, a nakon provedenog dokaznog postupka, na temelju savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi, te obranom okrivljenika, ovaj je Sud utvrdio da je okrivljenik svojim postupanjem počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji, iz čl. 179. a KZ/11, na štetu svoje supruge oštećenice MH.
10. Okrivljenik OH u svojoj obrani je poricao počinjenje kaznenog djela navodeći da je odnos između njega i oštećenice bio konfliktan i da je sama oštećenica prema njemu bila verbalno i fizički agresivna, nastojeći prikazati predmete događaje kao uzajamni sukob.
11. Međutim, svjedokinja oštećenica MH u svom iskazu detaljno, jasno i kronološki opisala kontinuiralo nasilno ponašanje okrivljenika koje se očitovalo kroz učestalo verbalno vrijeđanje i omalovažavanje riječima da je kurva, da je ona kriva za sve loše što mu se dogodilo, upućivanje ozbiljnih prijetnji usmrćenjem, kao i fizičke nasrtaje u vidu guranja, gađanja štakama te prijetnji nožem.
12. Ovakav iskaz svjedokinje oštećenice sukladan je iskazima ispitanih svjedoka VH i PH, pa je tako svjedokinja VH PH u svom iskazu potvrdila postojanje narušenih odnosa između okrivljenika i oštećenice, te učestale sukobe i napetosti u obiteljskom okruženju, a iako nije bila neposredni očevidac svih inkriminiranih događaja, njezina saznanja proizlaze iz neposredne komunikacije sa oštećenicom, kao i neposrednog opažanja ozljeda koja je oštećenica imala, pa je tako navela da je vidjela da oštećenica ima ogrebotine na usnici i vratu za koje joj je rekla da joj ih je nanio okrivljenik, kao i da joj je zaprijetio usmrćenjem, dok je svjedok ĆH u svom iskazu također potvrdio postojanje konfliktnog i dugotrajno narušenog odnosa između okrivljenika i oštećenice sa učestalim svađama, u kojem je okrivljenik oduvijek imao loš odnos prema oštećenici, koju je krivio za sve svoje loše odluke, te je znao vrijeđati riječima "kurvo", a osim toga iz njegovog iskaza proizlazi kako je i sam nazočio događaju u kojem je okrivljenik podigao nož na oštećenicu, u čemu ga je spriječio.
13. Osim toga, iskazi ispitanih svjedoka sukladni su provedenom psihijatrijskom vještačenju okrivljenika iz kojeg proizlazi da je okrivljenik u vrijeme počinjenja kaznenog djela imao crte poremećaja osobnosti asocijalnih/psihopatskih/ i impulzivnih karakteristika u sklopu mješovitog poremećaja osobnosti F61, te da ima izražene osobine impulzivnosti, razdražljivosti i snižen prag tolerancije na frustracije uslijed čega u konfliktnim situacijama reagira naglo i intenzivno.
14. Slijedom navedenog, sud je međusobno sukladne iskaze svjedokinje oštećenice MH, te svjedoka VH i PH uvažio cijeneći ih vjerodostojnim, logičnim i životno uvjerljivim, pri tome posebno uvažavajući da su skladni provedenom psihijatrijskom vještačenju okrivljenika ih kojeg proizlazi da zbog crta poremećaja osobnosti okrivljenik ima izražene osobine impulzivnosti, razdražljivosti i snižen prag tolerancije na frustracije uslijed čega u konfliktnim situacijama reagira naglo i intenzivno.
15. Stoga sud nije uvažio obranu okrivljenika u kojoj, iako navodi da su sukobi između njega i oštećenice bili međusobni, u konačnici sebe prikazuje kao žrtvu nasilnog postupanja oštećenice, cijeneći je krajnje nelogičnom i neživotnom, i suprotnom svim ostalim dokazima provedenim u ovom postupku, te usmjerenom isključivo na izbjegavanje kaznene odgovornosti.
16. Sijedom provedenog kaznenog postupka sud je utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo iz čl. 179. a KZ/11 na štetu svoje supruge MH
17. Sud je temeljem provedenog psihijatrijskog vještačenja utvrdio da je okrivljenik tempore criminis bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno.
18. Sukladno čl. 10. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje u obitelji je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
19. Naime, način na koji se okrivljenik u kritičnom periodu ponašao prema svojoj supruzi oštećenici MH odnosno što joj je kritičnom periodu bez ikakvog povoda i razloga učestalo govorio da kurva, jedne prilike podigao nož na nju, a isto tako jedne prilike gađao je štakama, gurao je, govorio joj da će je ubiti, da je ona kriva za sve loše što mu se dogodilo, te neutvrđenog dana rekao joj da će ju ubiti, po mišljenju ovog suda predstavljaju psihičko nasilje koje je kod supruge okrivljenika kao žrtve izazvao osjećaj poniženost, straha, i povrede dostojanstva, čega je okrivljenik svakako bio svjestan, ali je pristao na takvo ponašanje i kod oštećenice izazivao navedene osjećaje, pa je takvim ponašanjem okrivljenik prekršio banketnu odredbu čl. 10. toč. 3. Zakona o zašiti od nasilja u obitelji i počinio kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11., pri tome postupajući s neizravnom namjerom.
20. Sud je u odnosu na pravnu kvalifikaciju djela posebno razmotrio činjenicu da se okrivljeniku stavlja na teret i kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st 3. u vezi st. 2. KZ/11 međutim utvrdio je da je isto djelo u konkretnom slučaju konzumirano kaznenim djelom nasilja u obitelji z čl. 179 a KZ/11, jer time što je okrivljenik u kritičnom periodu neutvrđenog dana ponovno rekao oštećenici da će ju ubiti, što je i ranije rekao u sklopu svog nasilničko ponašanja u kritičnom periodu, po ocjeni suda, ne stvara se nova kriminalna količina, već je kriminalna količina obuhvaćena osudom za kazneno djelo nasilja u obitelji
21. Iz izvatka iz kaznene evidencije za okrivljenika proizlazi da do sada nije kazneno osuđivan.
22. Prilikom izbora vrste i mjere kazne okrivljeniku sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.
23. Prilikom individualizacije i odmjeravanja kazne sud je kod okrivljenika kao olakotne okolnosti cijenio dosadašnju kaznenu neosuđivanost, kao i da je okrivljenik osobna starije životne dobi, dok mu je kao otegotne okolnosti cijenio duži vremenski period nasilničkog ponašanja prema supruzi, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenja ovog kaznenog djela dakle da nije pokazao nikakvo žaljenje zbog svog ponašanja prema oštećenici, zbog čega je okrivljenika za učin kaznenog djela iz čl. 179.a. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine koja se neće izvršiti ako okrivljenik u roku kušnje od tri godine ne počini novo kazneno djelo. Sud smatra kako će se svrha kažnjavanja ostvariti upravo uvjetnom osudom, a s izrečenom zatvorskom kaznom u navedenom roku provjeravanja imajući u vidu osobu okrivljenika te njegovu krivnju i težinu počinjenog kaznenog djela, te drži da će se i samom prijetnjom kaznom zatvora, utjecati na okrivljenika da više ne čini kaznena djela kao i to da će imati učinka na druge, potencijalne počinitelje kaznenih djela, u smislu da ih se odvrati od takvog nauma s obzirom da kazneni postupak ima i širu društvenu svrhu, a to je zaštita pravnih dobara pojedinaca u društvu od protupravnog postupanja drugih pojedinaca te se isti provodi u javnom interesu.
24. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. SH okrivljeniku je izrečena sigurnosna mjera psihosocijalnog tretmana iz čl. 70. KZ/11 budući se radi o djelu sa elementima nasilja, te po mišljenju vještaka kod okrivljenika postoji opasnost od ponavljanja istog ili sličnog kaznenoga djela.
25. Kako je okrivljenik lošeg imovnog stanja, naime isti je nezaposlen, i otac dvoje djece, to je evidentno da bi obvezivanjem na plaćanje troškova postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje, kao i osoba koje uzdržava zbog čega se oslobađa plaćanja troškova ovog kaznenog postupka u cijelosti tako da isti padaju na teret proračunskih sredstava.
26. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zadru, 23. veljače 2026.
Sutkinja
Mitra Meštrović
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.
Presuda se može pobijati zbog povrede kaznenog Zakona, zbog povrede kaznenog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke suda o kazneno pravnim sankcijama i troškovima kaznenog postupka.
DNA:
1. ODO Zadar na broj KO-DO-338/2024
2. Okrivljenik OH
3. Branitelj okrivljenika po službenoj dužnosti Tomislav Gambiraža, odvjetnik u Zadru
4. Oštećenica MH
5. U spis