Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Poslovni broj: R1 Ob-622/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ŠG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po odvjetniku Daliboru Diviću iz Bjelovara, protiv prvoprotustranke ĆG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i drugoprotustranke LG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, po provedenom postupku, 23. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između ŠG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pok. AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođenim **.**.1947. a umrlim **.**.2025., u periodu od travnja 2020. pa do njegove smrti 16. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između nje i sada pok. AG koja je trajala do njegove smrti 16. lipnja 2025.

1.1. U prijedlogu se navodi da je predlagateljica bila u izvanbračnoj zajednici sa pok. TG od travnja 2020. do njegove smrti 16. srpnja 2025., da je prethodno s TG bila i u braku, i to od 1968. do 1991. kada je brak razveden iz razloga što je pok. AG imao problema sa alkoholom i to je bio razlog razvoda braka, ali da predlagateljica ne posjeduje odluku o razvodu braka. Predlagateljica je nakon razvoda braka dugi niz godina radila sezonski u Njemačkoj na branju šparoga, te kasnije na Jadranu. Nakon završetka tih poslova, predlagateljica se ponovno počela zbližavati sa svojim bivšim suprugom, pa su tako 2015. ponovno stupili u emocionalnu vezu. Prvo su živjeli odvojeno, jer je pokojni AG imao kuću nekih 150 m dalje od predlagateljice na adresi [adresa], i u tom razdoblju pok. AG je po cijele dane živio s predlagateljicom, te je u svoju kuću odlazio samo prespavati. Od travnja 2020. živio je u potpunosti s predlagateljicom u njezinoj kući na adresi [adresa], spavali su u istom krevetu, dakle u potpunosti su živjeli kao muž i žena, iako isti nije službeno promijenio adresu svog prebivališta. Par mjeseci prije njegove smrti, predlagateljica i AG razgovarali su i o tome da se ponovno vjenčaju, ali se je isti razbolio i umro. U razdoblju od 2015. pa do smrti pok. TG, niti on, a niti predlagateljica nisu bili u nekoj drugoj vezi s drugim osobama. Protustranke su zajednička djeca predlagateljice i pok. TG, i oni ne osporavaju postojanje izvanbračne zajednice svoje majke i oca.

1.2. Navodi da je ovaj postupak pokrenula radi mogućnosti ostvarenja određenih prava iz mirovinskog osiguranja, odnosno prava na veću mirovinu po umrlom bračnom (izvanbračnom) drugu, da rješenje o nasljeđivanju iza pok. TG još nije doneseno, jer je ostavinski postupak još uvijek u tijeku pred javnom bilježnicom Martinom Dujmović iz Bjelovara pod brojem O-1506/2025, UPP/OS-O-114/2025, time da je predlagateljica dobila usmenu uputu od navedene javne bilježnice da pokrene ovaj postupak i izvijesti je o pokretanju istog.

2. Prijedlog s prilozima je dopisom poslovni broj R1 Ob-622/2025-4 od 115. siječnja 2026. dostavljen protustrankama radi davanja odgovora na prijedlog.

2.1. U odgovoru na prijedlog danom na ročištu održanom 17. veljače 2026. protustranke su navele da su potpunosti suglasne s prijedlogom predlagateljice.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: smrtni list za pok. TG, izvatke iz matice vjenčanih za predlagateljicu i pok. AG, rodne listove za protustranke, uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu, uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu, poziv za ostavinsku raspravu iza pok. TG.

3.1. Na ročištu održanom 17. veljače 2026. je izveden dokaz saslušanjem predlagateljice, protustranaka, te svjedoka MG, ĐG, IG.

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/22., 155/23. – dalje: ZPP) u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.), te je utvrđeno da je prijedlog osnovan.

5. Uvidom u smrtni list za pok. AG izdanog od Matičnog ureda Bjelovar od 25. srpnja 2025. utvrđeno je da je isti umro **.**.2025.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. AG je utvrđeno da je isti rođen **.**.1947. u [adresa] od majke CG i oca RG, da je u [adresa] zaključio brak **.**.1968. sa VG i pri tome zadržao svoje prezime, da je brak sklopljen s ŽG razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P-974/91-10 od 4. studenoga 1991., a brak je prestao 20. prosinca 1991.

6.1. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu ŠG je utvrđeno da je ista rođena **.**.1951. u [adresa] o majke KG i JG, da je u [adresa] zaključila brak **.**.1968. sa TG i pri tome uzela prezime muža, da je brak sklopljen s TG razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P-974/91-10 od 4. studenoga 1991., a brak je prestao 20. prosinca 1991., da je zaključila brak **.**.1997. s FG, nakon zaključenja braka da prezime glasi FG i da je taj brak zaključen 15. ožujka 1997. razveden presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj: P-1310/97-4 od 26. studenoga 1997., a brak je prestao 8. travnja 1998., te da je po prestanku braka vratila prezime prije zaključenja braka koje glasi: TG.

7. Uvidom u rodne listove za protustranke je utvrđeno da su protustranke djeca predlagateljice i pok. AG.

8. Uvidom u poziv za ostavinsku raspravu iza pok. AG kod javnog bilježnika Martine Dujmović iz Bjelovara koji se vodi pod brojem O-1506/2025, UPP/OS-O-114/2025 je utvrđeno da je predlagateljica pozvana na ostavinsku raspravu iza pok. AG.

9. Svjedok MG je u svome iskazu naveo da je bio susjed pok. AG i predlagateljice u zadnjih pet, šest godina. Razgovarali su preko plota, AG je imao psa koji je bježao u tuđa dvorišta. Predlagateljica, pok. AG i on nisu bili kućni prijatelji u smislu da bi zalazili jedni drugima u kuću, a zna i vidio je da su predlagateljica i pok. AG živjeli kao bračni drugovi. Po njihovom ponašanju je zaključio da žive kao bračni drugovi, to je bilo logično za zaključiti, tako je to izgledalo. Bio je na sprovodu, ne zna tko je snosio troškove sprovoda. Nitko mu nije ništa govorio vezano za neke intimne stvari predlagateljice i pok. AG, oni nisu takvi ljudi a ni on da bi zadirali u te stvari, ali navodi da je njemu sve izgledalo kao da žive u braku.

9.1. Svjedok ĐG je u svome iskazu navela da zna da se predlagateljica brinula o pok. AG, kuhala je, prala i obavljala ostale kućanske poslove kada se on preselio kod nje jer više nije mogao sam, a što je bilo negdje 2020., te da to sve zna zbog toga što su predlagateljica i pok. otac svjedokinje bili susjedi (tata je umro u lipnju 2025.), pa kad je dolazila u posjet tati koji je umro u dobi od 89 godina, vidjela bi da predlagateljica i pok. AG žive zajedno kao bračni drugovi, živjeli su zajedno pa i svađali se kako to i jest u braku. Misli da su predlagateljica i Š snosili troškove pogreba pok. AG. Misli da su i prije 2020. održavali vezu i bili kao bračni drugovi, samo su od 2020. počeli i živjeti zajedno. Na pitanje zna li je li netko od njih bio u braku ranije, navela je da misli da nije.

9.2. Svjedok IG je iskazao da su predlagateljica i pok. AG živjeli zajedno pet do šest godina. Živjeli su zajedno u izvanbračnoj zajednici koja je izgledala normalno kao i svaka druga izvanbračna zajednica, a to zna jer živi nekih sedam-osam kuća udaljeno od kuće u kojoj živi predlagateljica. Što se tiče financijske situacije predlagateljice i protustranke iskazao je da ne zna jesu li imali zajedničke financije, nije ih za to pitao. Odlazili su zajedno kao izvanbračni drugovi na zajednička obiteljska okupljanja i proslave. Na putovanja i izlete nisu odlazili zajedno. Obrađivali su zajedno vinograd. Bio je na sprovodu pok. AG, ne zna tko je snosio troškove. Koliko zna ni predlagateljica ni pok. AG nisu bili u braku ranije, a zna da su predlagateljica i pok AG ranije bili u braku, no ne zna kad je brak prestao.

9.3. Prvoprotustranka je u svome iskazu naveo da su predlagateljica i AG živjeli kao izvanbračni drugovi još od 2015., a od 2020. su i živjeli zajedno i to na adresi [adresa], u kući koja je u vlasništvu majke odnosno predlagateljice. Živjeli su zajedno na način kako to odgovara njihovim godinama kao stariji ljudi, kuhali zajedno, obavljali košnju, obrađivali vinograd, brinuli se jedno za drugo. Odlazili su zajedno na obiteljske proslave, dječje rođendane za njihove unuke. Primanja koja su imali, misli da su istima zajednički raspolagali, to su bila mala primanja. Troškove sahrane je snosio djelomično MORH, djelomično predlagateljica, a i on i sestra su sudjelovali u tim troškovima. Predlagateljica i pok. AG su bili i u braku, brak je razveden 1991. Nakon tog braka misli da nisu bili u braku ni s kim drugim. Okupljanje u povodu sprovoda kako prije tako i poslije sahrane, je bilo u kući predlagateljice.

9.4. Drugoprotustranka je u svome iskazu navela da su predlagateljica i pok. AG živjeli zajedno u izvanbračnoj zajednici na način da su živjeli u istom kućanstvu od 2020. kada je pok. AG došao kod predlagateljice nakon što je brat počeo iznajmljivati kuću u kojoj je do tada živio tata. Živjeli su normalno, kao svi stari ljudi koji žive u braku, zajedno su kuhali, jeli, obrađivali vinograd, odlazili na proslave, rođendane. Njih dvoje su dolazili k njima a oni su odlazili kod predlagateljice i AG. Živjeli su u ekonomskoj zajednici na način da su dijeli sve troškove i imali su zajedničke financije. Troškove sahrane su podmirili svi po malo, odnosno mama, brat i ona, to je bilo iznenada pa se nisu ni snašli. Predlagateljica i pok. AG su bili u braku , a koji brak je prestao razvodom 1991. i nakon toga nisu bili u braku niti međusobno, niti s nekim drugim. Do prestanka braka je došlo zbog toga što je tata puno pio, tu je došlo do neslaganja, ali i nakon prestanka oni se nisu nikad razdvojili, jer je tata ostao živjeti u kući u kojoj su živjeli prije, a majka je kupila kuću u [adresa]. Troškove sahrane snosila je majka, a dio Ministarstvo odnosno država jer je otac bio branitelj.

9.5. Predlagateljica je u svome iskazu navela da su pok. AG i ona bili u braku do 1991. kad je bio razvod zbog alkohola, no i nakon razvoda su ostali živjeti u istoj kući i to je bilo tako sve do 2010. kad se njezina majka razboljela i tada je ona kupila kuću u [adresa], te je počela živjeti tamo s majkom, a što je bilo 2011. Pok. AG je dolazio k njoj svaki dan, pomagao joj oko majke. S pok. AG je bila u izvanbračnoj zajednici na način da se pok. AG preselio k njoj u kuću 2020., a koju kuću je ona kupila 2010., no oni su bili u izvanbračnoj zajednici još i prije, od 2015. godine. Živjeli su zajedno na način da su sve radili zajedno, jeli skupa, kuhali skupa, obrađivali vinograd skupa. Financije su dijelili zajedno, primanja nisu bila velika. Išli su zajedno unucima na rođendane, na sva obiteljska okupljanja zajedno. Troškove sahrane su snosili svi, ona, kćer i sin, na način da je svatko dao nešto, a okupljanje u povodu sahrane je bio kod nje doma. Iskazala je da je ovaj postupak pokrenula zbog stjecanja prava na mirovinu iza pok. AG.

10. Iz iskaza predlagateljice, protustranaka i saslušanih svjedoka, a koje iskaze je sud u cijelosti prihvatio jer su neproturječni, određeni i jasni, te iz isprava priloženih spisu, je utvrđeno da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. TG u razdoblju travnja 2020. pa do njegove smrti 16. srpnja 2025., obzirom da je ta izvanbračna zajednica u svemu nalikovala bračnoj zajednici s obiteljskog, emotivnog i ekonomskog aspekta, sve u smislu odredaba iz čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.).

11. Odredbom st. 1 čl. 11. Obiteljskog zakona je propisano da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

11.1. Odredbom st. 2. čl. 11. Obiteljskog zakona je propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

12. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za izjednačavanje izvanbračne zajednice s bračnom zajednicom potrebno da je (kumulativno) riječ o zajednici života neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje dulje od tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka partnera.

13. Provedenim dokaznim postupkom je utvrđeno da je predlagateljica dokazala da je zajednica u kojoj je živjela s pok. AG imala sva obilježja iz čl. 11. Obiteljskog zakona, a to stoga što su dulje od tri godine živjeli u zajednici koju karakterizira obiteljska povezanost, bili su ekonomski i intimno povezani, imali su zajedničko kućanstvo, kako to proizlazi iz iskaza svih svjedoka, predlagateljice te iskaza protustranaka, njihova izvanbračna zajednica se nije prekidala do smrti pok. AG.

14. Nadalje je dokazala postojanje pravnog interesa za vođenje ovoga postupka u smislu odredaba iz čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 96/25.). Naime, odredbom čl. 25. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje.

14.1. Odredbom čl. 25. st. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

15. Obzirom na citirane zakonske odredbe, za potrebe stjecanja prava na dio mirovine pok. AG, a zbog čega predlagateljica u prijedlogu i svome iskazu navodi da je podnijela predmetni prijedlog, predlagateljica je morala pokrenuti izvanparnični sudski postupak za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice između pok. AG i nje postojala izvanbračna zajednica, pa kako je ocijenjeno da su ispunjene sve kumulativno propisane pretpostavke iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona za utvrđenjem da je između predlagateljice i pok. AG postojala izvanbračna zajednica u neprekidnom trajanju duljem od tri godine, a za koje vrijeme nitko od njih nije bio u braku s drugom osobom, prijedlog je osnovan, slijedom čega je odlučeno kao u izreci.

16. O troškovima postupka ovaj sud nije odlučivao jer isti nije bio zahtijevan.

Bjelovar, 23. veljače 2026.

Sudac

Martina Kozar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po punomoćniku

2. Protustrankama

3. Spis