Republika Hrvatska
Općinski sud u Vinkovcima
Prekršajni odjel
Vinkovci, Vladimira Nazora 4
Broj: Pp-1277/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima, po sucu Nadi Mišić uz sudjelovanje zapisničara Marice Nikolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice IĐ, zbog prekršaja iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članka 172. stavak 2. točka 5. s primjenom stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18 i 102/19, 84/21, 119/22), članka 150. stavak 1. točka 2. s primjenom stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) i članka 229. stavak 1. točka 4. i stavak 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područni ured Osijek Ispostava u Vinkovcima klasa: UP/I-116-02/25-01/320, ur. br. 443-02-01-19-25-4 od 17. srpnja 2025. godine, na održanom, u smislu čl. 221. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), žurnom postupku dana 19. veljače 2026. godine, na kojoj je pročitana pisana obrana okrivljenice, dana 23. veljače 2026. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljenica: IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1987., s prebivalištem u [adresa]
k r i v a j e
I što kao poslodavac fizička osoba vlasnica obrta [obrt], obrt za ugostiteljstvo caffe bar, sa sjedištem u [adresa], radniku ŽĐ, sa kojim nije sklopila ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada dana 7. prosinca 2024. godine i radniku ČĐ, sa kojim nije sklopila ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada dana 17. siječnja 2025. godine, nije izdala pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,
čime je počinila prekršaj iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22),
pa joj se stoga, temeljem istog propisa, uz primjenu članka 37. stavak 2. Prekršajnog zakona(„Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22)
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 250,00 eura (dvjesto pedeset eura).
II Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a ako okrivljenica u ovom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.
Ukoliko okrivljenica u ovom roku ne plati novčanu kaznu u cijelosti ili djelomično, ista će se temeljem članka avak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) naplatiti prisilno.
III Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenica se
OSLOBAĐA OD OPTUŽBE
da je inspekcijskim nadzorom nad primjenom propisa o radnim odnosima obavljenim dana 10.06.2025. u poslovnim prostorijama Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vinkovcima, Blok tržnica 10, utvrđeno da poslodavac u Vinkovcima za radnika IĐL nije najkasnije do 07.12.2024. dostavio podatke o početku osiguranja nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja sukladno obvezama iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju;
Člankom 112. stavkom 1. točkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije, odnosno podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1.-7. ovoga Zakona, obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije pije početka rada.
Dana 19.02.2025. inspektor rada saslušao je na zapisnik klasa: 116-02/25-01/993, Ur.broj: 443-02-01-19-25-2 bivšeg radnika poslodavca IĐL.
Upozoren u skladu sa svim zakonski pozitivnim propisima, imenovani radnik je na zapisnik, između ostaloga izjavio da je kod poslodavca IĐ započeo s radom dana 07.12.2024. godine u caffe baru [obrt] na obavljanju poslova konobara te da ga poslodavac prije početka rada, i s prvim danom početka rada, nije prijavio nadležnim tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja a koju činjenicu je saznao tek kada mu je radni odnos prestao. Umjesto toga, prijavu na navedena tijela uspostavio je tek s danom 08.01.2025. godine. Uvidom u službene evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, razvidno je kako je radnik ŽĐL bio prijavljen navedenom tijelu temeljem radnog odnosa kod poslodavca u razdoblju od 08.01. do 14.02.2025. godine te da je prijava uspostavljena dana 07.01.2025.,
da poslodavac u Vinkovcima za radnika IĐL nije najkasnije do 15.01.2025. podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u skladu s člankom 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a u vezi s člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju;
Člankom 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je, između ostaloga, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe. Člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je isto tako, između ostaloga, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe.
Dana 19.02.2025. inspektor rada saslušao je na zapisnik klasa: 116-02/25-01/993, Ur.broj: 443-02-01-19-25-2 bivšeg radnika poslodavca IĐL.
Upozoren u skladu sa svim zakonski pozitivnim propisima, imenovani radnik je na zapisnik, između ostaloga izjavio da je kod poslodavca IĐ započeo s radom dana 07.12.2024. godine u caffe baru [obrt] na obavljanju poslova konobara te da ga poslodavac prije početka rada, i s prvim danom početka rada, nije prijavio nadležnim tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja a koju činjenicu je saznao tek kada mu je radni odnos prestao. Umjesto toga, prijavu na navedena tijela uspostavio je tek s danom 08.01.2025. godine.
Uvidom u službene evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, razvidno je kako je radnik ŽĐL bio prijavljen navedenom tijelu temeljem radnog odnosa kod poslodavca u razdoblju od 08.01. do 14.02.2025. godine te da je prijava uspostavljena dana 07.01.2025. S obzirom kako prijava tijelima mirovinskog osiguranja sa sobom povlači i prijavu na tijelo obveznog zdravstvenog osiguranja, razvidno je kako poslodavac nije ispunio svoju zakonsku obvezu, odnosno nije najkasnije do 15.01.2025. podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za radnika IĐL.
da poslodavac u Vinkovcima nije primjerke izvršenih prijava nadležnim tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja dostavio radniku NĐ u roku od osam dana od dana isteka roka za prijavu na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, sukladno obvezi iz članka 14. stavak 5. Zakona o radu;
Člankom 14. stavak 5. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.
Člankom 112. stavkom 1. točkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je kako podatke za vođenje matične evidencije, odnosno podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. ovoga Zakona, obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.
Nadalje, člankom 120. stavkom 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je, između ostaloga, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi se u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe.
Dana 24.02.2025. inspektor rada obavio je inspekcijski nadzor poslovanja poslodavca u caffe baru Pepe, u [adresa], kojom prilikom je između ostalih zatečen i u svojstvu svjedoka saslušan radnik poslodavca NĐ na zapisnik klasa: 11602/25-01/993, Ur.br.: 443-02-01-19-25-3. Na navedeni zapisnik imenovani radnik je u bitnome izjavio kako je kod poslodavca u caffe baru Pepe započeo s radom dana 17.01.2025. godine na obavljanju poslova konobara, da ga je poslodavac prijavio nadležnim tijelima obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja s prvim danom početka rada ali mu do dana 24.02.2025. nije uručio primjerke tih prijava.
Slijedom toga, a s obzirom na činjenicu kako je radnik NĐ kod predmetnog poslodavca s radom započeo 17.01.2025., poslodavac mu je trebao uručiti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje najkasnije do 25.01.2025., a prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje najkasnije do 02.02.2025., što poslodavac nije učinio ni do dana 24.02.2025., odnosno dana kada je inspektor rada na zapisnik saslušao predmetnog radnika,
te da bi time počinila prekršaje iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju kažnjivo po članku 172. stavak 2. točka 5. s primjenom stavka 3. istog Zakona, članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a u vezi s člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju te počinio prekršajno djelo kažnjivo po članku 150. stavku 1. točki 2. s primjenom stavka 2. istog Zakona i članka 14. stavak 5. Zakona o radu kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 4. i stavku 2. istog Zakona.
IV Temeljem članka avak 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenica se oslobađa dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka u cijelosti.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat Područni ured Osijek Ispostava u [adresa] podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Okrivljenica je u pisanoj obrani navela da ne osporava da su u predmetnom razdoblju nastupili propusti u vezi pravovremene prijave radnika na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje te u vezi sklapanja pisanih ugovora o radu, međutim, želi pojasniti okolnosti pod kojima je do navedenih propusta došlo. Za točku br. 1 navodi da radnik ŽĐL je na samom razgovoru bio zamoljen da donese dokumentaciju potrebnu za prijavu radnika, a obzirom da to nije napravio iz prve, spomenuto mu je još sigurno dva puta da to učini što nije te kako je bilo vrijeme Blagdana te je obujam posao bio prevelik bili smo prinuđeni da sa radom krene odmah. Za točku br. 2 navodi da što se tiče prijave na obvezno zdravstveno osiguranje najiskrenije su smatrali da će taj dio odraditi njihov knjigovodstveni servis automatski. Za točku 3. i 4. navodi da za te dvije točke prihvaća krivicu, ali moli da se uzme u obzir da se u to vrijeme nalazila u visoko rizičnoj trećoj trudnoći te je zbog zdravstvenog stanja bila izolirana i spriječena aktivno sudjelovati u poslovanju obrta te je naglasila da se nije radilo o namjernom izbjegavanju zakonskih obveza niti o namjeri oštećenja radnika ili države te smatra da nije nastupila teža šteta ni za radnike ni za državni proračun. Okrivljenica je napomenula kako na zahtjev tražene dokumentacije od strane inspektora da se radnicima uruči/pošalje sve što im pripada je po istom pravovremeno postupila. Istaknula je da su suprug i ona roditelji troje malodobne djece te da cijela obitelj živi isključivo od prihoda ovog malog ugostiteljskog obrta, opterećeni su s dva kredita, a izricanje visoke novčane kazne ozbiljno bi ugrozilo njihovu egzistenciju i nastavak poslovanja te je naglasila da do sada nije bila kažnjavana te da je tijekom postupka surađivala sa inspekcijom te je molila Sud da uzme u obzir sve navedene osobite olakotne okolnosti - zdravstveno stanje, obiteljske prilike, izostanak namjere, naknadno otklanjanje nepravilnosti i činjenicu da nije nastupila teža šteta. Okrivljenica je uz pisanu obranu priložila izvješće o privremenoj nesposobnosti/ spriječenosti za rad za sebe, rodne listove malodobne djece, presliku osobne iskaznice.
3. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u zapisnik o saslušanju svjedoka, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 24. veljače 2025. i 10. lipnja 2025., radnopravni status prema podacima HZMO-a, izjava svjedoka, obavijest počinitelju, potvrda Odjela za prekršajne evidencije, izvješće o privremenoj nesposobnosti/ spriječenosti za rad, rodne listove malodobne djece, presliku osobne iskaznice.
3.1. Uvidom u potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije utvrđeno je da je okrivljenica pravomoćno osuđena zbog prekršaja iz čl. 19. st. 3. u svezi čl. 19. st. 1. t. 1. Zakona o zaštiti od buke odlukom Općinskog suda u Vinkovcima br. Pp-1394/2022 od 17. veljače 2023. (pravomoćna 28. ožujka 2023.).
4. Nakon provedenog postupka u kojem je okrivljenica priznala djelo opisano pod točkom III. optužnog prijedloga koje joj se stavlja na teret, u svezi provedenih dokaza, Sud smatra dokazanim da okrivljenica kao poslodavac fizička osoba vlasnica obrta [obrt], obrt za ugostiteljstvo caffe bar, sa sjedištem u [adresa], radniku ŽĐ, sa kojim nije sklopila ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada dana 7. prosinca 2024. godine i radniku ČĐ, sa kojim nije sklopila ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada dana 17. siječnja 2025. godine, nije izdala pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu te da su se u radnji okrivljenice stekla sva obilježja prekršaja iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) te ju je stoga proglasio krivom i izrekao primjerenu kaznu.
5. Prilikom odmjeravanja novčane kazne, Sud je uzeo u obzir ranije ponašanje okrivljenice, da je prema stanju spisa predmeta, potvrde Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, vidljivo da ista nije do sada prekršajno kažnjavana za prekršaje iz Zakona o radu, a od 2023. godine nije osuđivana za prekršajna djela odnosno da je u tom proteklom vremenu ponašanje okrivljenice bilo primjereno, što ukazuje na izostanak sklonosti činjenju prekršaja odnosno nepoštivanju zakona, a okrivljenica je priznala počinjenje prekršaja u tijeku sudskog postupka i izjasnila se da se smatra krivom čime je pokazala odgovornost za počinjeni propust. Isto tako, u konkretnom slučaju, Sud je prilikom odmjere novčane kazne uzeo u obzir i loše imovinske prilike okrivljenice koja je majka troje malodobne djece, da cijela obitelj živi isključivo od prihoda tog malog ugostiteljskog objekta, da su opterećeni s dva kredita.
5.1. Slijedom navedenoga, vodeći računa o ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja u konkretnom slučaju, ovaj Sud je primijenio institut ublažavanja kazne s obzirom na naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenice u smislu odredbe članka 37. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) jer je ocijenio da će se i takvom blažom kaznom postići svrha kažnjavanja.
5.2. Sud nije našao otegotnih okolnosti na strani okrivljenice.
6. Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenica je oslobođena od optužbe za prekršaje iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju kažnjivo po članku 172. stavak 2. točka 5. s primjenom stavka 3. istog Zakona, članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a u vezi s člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju te počinila prekršajno djelo kažnjivo po članku 150. stavku 1. točki 2. s primjenom stavka 2. istog Zakona i članka 14. stavak 5. Zakona o radu kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 4. i stavku 2. istog Zakona, budući da djela za koje se okrivljenica tereti, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi, po propisu nisu prekršaji.
6.1. Naime, okrivljenici se optužnim aktom stavlja na teret u točki I. da kao poslodavac u [adresa] za radnika IĐL nije najkasnije do 07.12.2024. dostavio podatke o početku osiguranja nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja sukladno obvezama iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, člankom 112. stavkom 1. točkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije, odnosno podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1.-7. ovoga Zakona, obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije pije početka rada.
Dana 19.02.2025. inspektor rada saslušao je na zapisnik klasa: 116-02/25-01/993, Ur.broj: 443-02-01-19-25-2 bivšeg radnika poslodavca IĐL.
Upozoren u skladu sa svim zakonski pozitivnim propisima, imenovani radnik je na zapisnik, između ostaloga izjavio da je kod poslodavca IĐ započeo s radom dana 07.12.2024. godine u caffe baru [obrt] na obavljanju poslova konobara te da ga poslodavac prije početka rada, i s prvim danom početka rada, nije prijavio nadležnim tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja a koju činjenicu je saznao tek kada mu je radni odnos prestao. Umjesto toga, prijavu na navedena tijela uspostavio je tek s danom 08.01.2025. godine. Uvidom u službene evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, razvidno je kako je radnik ŽĐL bio prijavljen navedenom tijelu temeljem radnog odnosa kod poslodavca u razdoblju od 08.01. do 14.02.2025. godine te da je prijava uspostavljena dana 07.01.2025., čime da bi počinio prekršaj iz članka 172. stavaka 2. točka 5. i stavak 3. istog Zakona; u točki II. da kao poslodavac u [adresa] za radnika IĐL nije najkasnije do 15.01.2025. podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u skladu s člankom 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a u vezi s člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju; Člankom 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je, između ostaloga, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe. Člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je isto tako, između ostaloga, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe.
Dana 19.02.2025. inspektor rada saslušao je na zapisnik klasa: 116-02/25-01/993, Ur.broj: 443-02-01-19-25-2 bivšeg radnika poslodavca IĐL.
Upozoren u skladu sa svim zakonski pozitivnim propisima, imenovani radnik je na zapisnik, između ostaloga izjavio da je kod poslodavca IĐ započeo s radom dana 07.12.2024. godine u caffe baru [obrt] na obavljanju poslova konobara te da ga poslodavac prije početka rada, i s prvim danom početka rada, nije prijavio nadležnim tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja a koju činjenicu je saznao tek kada mu je radni odnos prestao. Umjesto toga, prijavu na navedena tijela uspostavio je tek s danom 08.01.2025. godine.
Uvidom u službene evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, razvidno je kako je radnik ŽĐL bio prijavljen navedenom tijelu temeljem radnog odnosa kod poslodavca u razdoblju od 08.01. do 14.02.2025. godine te da je prijava uspostavljena dana 07.01.2025. S obzirom kako prijava tijelima mirovinskog osiguranja sa sobom povlači i prijavu na tijelo obveznog zdravstvenog osiguranja, razvidno je kako poslodavac nije ispunio svoju zakonsku obvezu, odnosno nije najkasnije do 15.01.2025. podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za radnika IĐL, čime da bi počinio prekršaj iz članka 150. stavaka 1. točka 2. i stavak 2. istog Zakona i u točki IV. da kao poslodavac u [adresa] nije primjerke izvršenih prijava nadležnim tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja dostavio radniku NĐ u roku od osam dana od dana isteka roka za prijavu na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, sukladno obvezi iz članka 14. stavak 5. Zakona o radu, Člankom 14. stavak 5. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.
Člankom 112. stavkom 1. točkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je kako podatke za vođenje matične evidencije, odnosno podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. ovoga Zakona, obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.
Nadalje, člankom 120. stavkom 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je, između ostaloga, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi se u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe.
Dana 24.02.2025. inspektor rada obavio je inspekcijski nadzor poslovanja poslodavca u caffe baru Pepe, u [adresa], kojom prilikom je između ostalih zatečen i u svojstvu svjedoka saslušan radnik poslodavca NĐ na zapisnik klasa: 11602/25-01/993, Ur.br.: 443-02-01-19-25-3. Na navedeni zapisnik imenovani radnik je u bitnome izjavio kako je kod poslodavca u caffe baru Pepe započeo s radom dana 17.01.2025. godine na obavljanju poslova konobara, da ga je poslodavac prijavio nadležnim tijelima obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja s prvim danom početka rada ali mu do dana 24.02.2025. nije uručio primjerke tih prijava.
Slijedom toga, a s obzirom na činjenicu kako je radnik NĐ kod predmetnog poslodavca s radom započeo 17.01.2025., poslodavac mu je trebao uručiti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje najkasnije do 25.01.2025., a prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje najkasnije do 02.02.2025., što poslodavac nije učinio ni do dana 24.02.2025., odnosno dana kada je inspektor rada na zapisnik saslušao predmetnog radnika, čime da bi počinio prekršaj iz članka 229. stavak 1. točka 4. i stavak 2. istog Zakona.
7. Odredbom članka 112. stavka 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18 i 102/19, 84/21, 119/22) propisano je: "Podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u slijedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavak 1. točka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a odredbom članka 172. stavak 3. u svezi stavka 2. točka 5. propisano je: "Za postupke iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1.320,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. točka 2., 3. i 5.)"
7.1. Odredbom članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) propisano je: "Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe", a odredbom članka 150. stavak 2. točka 2. u svezi stavka 1. propisano je: "Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom u iznosu od 1.060.00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u rokui8 od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.)"
7.2. Odredbom članka 14. stavak 5. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) propisano je: "Poslodavac je dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu, a odredbom članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 4. istog Zakona propisano je: "Novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe ako radniku u propisanim rokovima ne dostavi primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje (članak 14. stavak 5.)"
8. Razmotrivši činjenični opis prekršaja koji se okrivljenici stavljaju na teret u točki I., II. i IV. optužnog akta, koji su istaknuti podebljanim slovima, u kojima u točki I. i II. tužitelj navodi krajnji rok u kojem je okrivljenica bila dužna za imenovanog radnika dostaviti nadležnom tijelu podatke o početku osiguranja, a nije naveden datum početka rada tog radnika, a u točki IV. uopće nije naveden datum u kojem je okrivljenica bila dužna radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a u ostalom dijelu činjeničnog opisa prekršaja u točki I., II. i IV. tužitelj citira odredbe zakona i navodi izjave imenovanih radnika, a što u smislu odredbe članka 160. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) nije propisano da optužni prijedlog sadrži.
8.1. Slijedom naprijed iznesenog, u konkretnom slučaju kako činjenični opis radnje prekršaja u točkama I., II. i IV. u predmetnom optužnom prijedlogu ne sadrži datum početka rada imenovanog radnija i datum isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja za imenovanog radnika, a koji podaci su bitno obilježje inkriminiranih prekršaja te moraju biti navedeni u činjeničnom opisu, ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisana djela nisu prekršaji.
9. Temeljem članka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), Sud je okrivljenicu oslobodio dužnosti naknade troškova u cijelosti, kako ne bi plaćanjem istih ugrozio njezinu egzistenciju i članova njezine obitelji.
U Vinkovcima 23. veljače 2026.
Zapisničar
Sudac
Marica Nikolić, v.r.
Nada Mišić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana primitka presude.
Žalba se podnosi ovome Sudu u dva istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. okrivljenici
2. tužitelju
3. spis