Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-34/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu Marku Pribisaliću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Tereze Nejašmić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja NU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ana Vičević-Gračanin, odvjetnica u Čavlima, protiv protivnika osiguranja VU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik NUL, iz [adresa], radi privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama poslovni broj Ovr – 640/2025-2 od 23. prosinca 2025., 23. veljače 2026.

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama poslovni broj Ovr – 640/2025-2 od 23. prosinca 2025.

II. Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troška žalbenog postupka kao neutemeljen.

Obrazloženje

1.Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„Odbija se prijedlog za osiguranjem privremenom mjerom koja glasi: 1. Zabranjuje se protivniku osiguranja VU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], poduzimanje svih radnji kojima uznemirava predlagateljicu, a koje se odnose na bilo kakav neovlašten pristup ili bilo kakvo korištenje nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 1629 m2, te k. č. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 916 m2, obje upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno vršenje bilo kakvih radnji na u posjedu predlagateljice osiguranja.

2. Ako protivnik osiguranja ne ispuni navedenu obvezu, sud mu izriče novčanu kaznu u iznosu od 1.327,22 EUR-a. Sud će po službenoj dužnosti provesti izvršenje rješenja o toj kazni.

3. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka pokrenutog radi zaštite od uznemiravanja.

4. Protivnik osiguranja dužan je naknaditi predlagatelju osiguranja trošak postupka osiguranja, u roku od 8 dana“

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se predlagateljica osiguranja, pobijajući to rješenje u cijelosti jer da bi isto bilo proturječno i da bi sadržavalo nedostatke radi kojih se ne može ispitati, da je isti sudac sudjelovao u oba oprečna predmeta među istim strankama dakle ističe žalbene razloge propisane odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu ZPP), vezano uz odredbu članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/16, 73/17 i 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu OZ). Žalbu se predlaže uvažiti i preinačiti prvostupanjsko rješenje na način da se odredi privremena mjera a podredno predmet vratiti na rješavanje prvostupanjskom sudu.

3. Protivnik osiguranja nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba predlagateljice osiguranja nije osnovana.

5. Iz spisa predmeta proizlazi:

- predlagateljica osiguranja je podnijela tužbu protiv tuženika-protivnika osiguranja pod poslovnim brojem P-1073/24 radi zaštite od uznemiravanja na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice – predlagateljice;

- predlagateljica osiguranja je naknadno tužbu proširila i na k. č. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] da je tuženik – predlagatelj osiguranja uznemirava i u odnosu na tu nekretninu;

- istim podneskom kojim je proširila tužbu ista je istaknula i prijedlog za određivanje privremene mjere

- predmet po privremenoj mjeri je izdvojen kao samostalan spis u kojem je doneseno pobijano rješenjem kojim je prijedlog za određivanje privremene mjere odbijen.

6. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga i pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a i članka 381. ZPP-a ovaj sud ne nalazi da bi u prvostupanjskom postupku bila počinjena bitna povreda odredaba postupka na koju sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Suprotno žalbenim navodima ne postoje ni nedostaci zbog kojih se pravilnost pobijane odluke ne bi bila moguća ispitati, pobijana odluka nije proturječna, pa nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer je prvostupanjski sud u obrazloženju odluke dao jasne razloge o odlučnim činjenicama.

8. U prvostupanjskom postupku predlagateljica osiguranja je zatražila određivanje privremene mjere navodeći kako je predloženik uznemirava jer koristi nekretnine koje su u njenom vlasništvu. Traži određivanje privremene mjere do pravomoćnog okončanja postupka pokrenutog radi zaštite od uznemiravanja. Navodi kako je određivanje privremene mjere potrebno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete jer je njoj onemogućeno korištenje njenih nekretnina na način da je predlagatelj osiguranja samovlasnim i protupravnim radnjama sklepao montažni kokošinjac i doveo kokoši, obrađuje i uzgaja manji vrt sa sezonskim raslinjem, odlaže balvane i drvenu građu, drži prikolicu, te da protupravno ulazi i zaposjeda zidane objekte i dr, onemogućavajući na taj način predlagateljici daljnje normalno i mirno posjedovanje nekretnine. U prijedlogu se poziva na članak 346. OZ-a i čl. 442 ZPP-a. Ističe kako trpi nenadoknadivu štetu zbog nemogućnosti izvršavanja faktične vlasti na dosadašnji način te obzirom na mogućnost dužine trajanja parničnog postupka i navedene okolnosti protupravnog ponašanja od strane protivnika, te iz svih navedenih razloga, temeljem odredbi članka 442. ZPP-a, te članaka 346. i 347. OZ-a, predlagateljica osiguranja predlaže da radi privremenog uređenja spornog odnosa među strankama iz hitnih razloga i bez održavanja rasprave i saslušanja protivnika osiguranja sud odredi privremenu mjeru i donese rješenje predloženu privremenu mjeru.

7. Odredbom članka 346. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Određeno je kako predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu s tim da se smatra se da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

8. Prvostupanjski sud je pravilno ocijenio kako je ispunjena samo prva od dvije pretpostavke čije je ispunjenje kumulativno potrebno za određivanje privremene mjere.

9. Naime, pravilno prvostupanjski sud utvrđuje kako je predlagateljica učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine (prve pretpostavke) jer je ista upisana vlasnica spornih nekretnina a tražbina je nenovačana i odnosi se na zabranu uznemiravanja u smislu pristupa i korištenja nekretnina koje su njeno vlasništvo.

10. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio i kako predlagateljica nije učinila vjerojatnim ispunjenje druge kumulativno određene pretpostavke odnosno da nije učinila vjerojatnim (1) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili (2) da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Naime, da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti predlagateljica osiguranja je trebala učiniti vjerojatnim da bi u slučaju nedonošenja zatražene privremene mjere nastala takva šteta koju ona ne bi mogla poslije u redovitom pravnom postupku nadoknaditi ili bi to mogla uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće. Predlagateljica samo paušalno navodi da trpi štetu bez označavanja od čega bi se sastojala ta šteta osim što navodi kako nekretnine ne može prodati. Činjenicu kako ista ne može prodati sada predmetne nekretnine ne predstavlja nenadoknadivu štetu već, kako to prvostupanjski sud pravilno utvrđuje, novčanu vrijednost koju bi mogla ostvariti u postupku naknade štete prema predlagatelju osiguranja.

11. Žalbeni razlozi kako je predlagateljici osiguranja njezino pravo vlasništva odnosno pravo raspolaganja njezinim vlasništvom uskraćeno pobijanim rješenjem nisu osnovani. Naime, svrha privremene mjere u konkretnom slučaju je osiguranje buduće tražbine, a ta tražbina se očito sastoji u zaštiti prava vlasništva od uznemiravanja no prema stanju u spisu očito su među strankama sporne i činjenice u tom pogledu o čemu će u konačnici prvostupanjski sud donijeti meritornu odluku.

12. Žalbeni navodi kako prvostupanjski sud ne radi distinkciju između dvije nekretnine koje su predmet ovog postupka nisu od utjecaja na drugostupanjsku odluku jer prvostupanjski sud u odnosu na obje nekretnine utvrđuje kako je predlagateljica osiguranja vlasnica istih i posjedovanje i dosjelost koje navodi predlagateljica nisu mjerodavni za odluku u ovom postupku.

13. Također, žalbeni navodi koji bi sadržajno upućivali na to da je ostvarena bitna povreda postupka i to ona iz članka 354. stavka 2. točke 1. ZPP-a (navodi da je sudac koji rješava ovaj predmet istovjetan sucu koji je donio odluku u drugom postupku među istim strankama) nije osnovana niti je od utjecaja na rješavanje ove pravne stvari.

14. Zahtjev da se zatražena privremena mjera donese sukladno članku 442. ZPP-a je ispravno ocijenjen kao neutemeljen u pobijanom rješenju.

15. S obzirom na utvrđeno razvidno je kako nisu osnovani razlozi zbog kojih predlagateljica osiguranja pobija predmetno rješenje. Nadalje, prvostupanjski sud nije pri donošenju rješenja počinio bitne povrede ovršnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. ZPP-a u vezi sa člankom 381. ZPP-a. Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a, valjalo odbiti žalbu predlagateljice osiguranja kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

16. Zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je kao neutemeljen jer ista nije uspjela u žalbenom stadiju postupka.

17. Zbog navedenog je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

Split, 23. veljače 2026.

SUDAC

Marko Pribisalić