REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: DU, zbog prekršaja iz čl.43.st.2. i st.3. uz primjenu čl.293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), pokrenutim povodom podnesenog prigovora protiv Obaveznog prekršajnog naloga izdanog od ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, broj: KLASA: 211-07/24-4/108848 URBROJ: 511-19-36-24-1, koji su ovom Sudu dostavljeni dana 26.02.2025.g., nakon provedenog žurnog postupka kod ovog Suda dana 23.02.2026.g., temeljem čl.94., čl.183. i čl.222.st.3. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

I/

Okrivljenik DU, rođen **.**.1966.g. u mjestu Slakovci, sin D i U, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa stanom u mjestu Sobočani, Vinogradska ulica 12., državljanin Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivan,

k r i v j e

što je 15. listopada 2024. u 13:00 sati u mjestu Buševec, kao vozač vozila N3, marke MAN, registarske oznake [registarska oznaka], upravljao u prometu na cestama, skupom vozila, teretnim vozilom [registarska oznaka] i priključnim vozilom [registarska oznaka], a kretao se je istočnom prometnom trakom za ravno i skretanje u desno kolnika Sisačke ulice u smjeru sjevera i dolaskom do raskrižja sa Vinogradskom ulicom i Dolenskom ulicom, prestrojio se u lijevo na prometnu traku za skretanje u lijevo a potom je otpočeo radnju skretanja u desno prema kolniku Dolenske ulice, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja pa iz tog razloga je ugrozio osobni automobil [registarska oznaka], kojim je upravljala UU, koja se kretala prometnom trakom za ravno i skretanje u desno kolnika Sisačke ulice u smjeru sjevera, a da bi izbjegla sudar s teretnim vozilom [registarska oznaka], naglo je u kočenju skrenula u desno kojom prilikom je sletjela van kolnika naletjevši pritom desnom bočnom stranom vozila na hidrant za vodu vlasništvo vodoopskrbe Velika Gorica koji se nalazio na mekom terenu sa sjeveroistočne strane raskrižja, da bi se potom nastavila nekontrolirano kretati u smjeru sjeveroistoka, naletjevši pritom sa prednjom stranom vozila na metalnu ogradu kbr.1 Ulice Dolenec, vlasništvo ĆU, a potom i na dvije vanjske jedinice klimatizacijskog uređaja koji su bili pričvršćeni na zid kuće vlasništvo ĆU, gdje se i zaustavila i u prometnoj nesreći vozačica osobnog automobila [registarska oznaka], UU zadobila je tjelesne ozljede, a nastala je i materijalna šteta,

čime je počinio prekršaj iz čl.43.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po čl.43.st.3. uz primjenu čl.293.st.2. istog Zakona,

ali mu se temeljem čl.43.st.1. Prekršajnog zakona primjenjuje

O P O M E N A

II/

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) EURA, u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

I/

1.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, temeljem čl.243.st.1. Prekršajnog zakona, pod navedenim brojem, dana 26.02.2025.g., kao ovlašteni tužitelj, dostavio je ovom Sudu prigovor imenovanog okrivljenika, protiv Obaveznog prekršajnog naloga koji mu je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2.

Ovlašteni tužitelj je dana 06.12.2024.g. izdao Obavezni prekršajni nalog broj: KLASA: 211-07/24-4/108848 URBROJ: 511-19-36-24-1, kojim je okrivljenika za navedeni prekršaj oglasio krivim i kaznio ga novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura te ga obvezao na plaćanje troška u iznosu od 39,81 eura, ali je imenovani pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, zbog čega je označeni Obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3.

Okrivljenik u svojoj obrani iskazuje da se ne osjeća krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

Iznosi kako je istina da je dana 15.10.2024. oko 13,00 sati upravljao šleperom dužine 16,5 metara te je ušao u mjestu Buševec i kretao se Sisačkom ulicom te je imao namjeru skrenuti u desno u mjesto Dolenec. Zbog dužine vozila kojim je upravljao morao je, radi obavljanja radnje skretanja, skrenuti prvo u lijevo pa zatim u desno. Prije toga, uključio je desni pokazivač smjera, a kretao se brzinom od oko 30 km/h. Zamijetio je u ogledalu nailazak jednog osobnog automobila, po desnoj prometnoj traci. To vozilo je imalo dovoljno mjesta za kretanja ravno ali se vozačica vjerojatno uplašila da će završiti pod kamionom pa je skrenula u desno i sletjela pored raskrižja u stambenu kuću. Pritom je udarila u hidrant, a njeno vozilo se udarilo na ogradi pred kućom. Smatra da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret jer je prije započinjanja radnje skretanja u desno provjerio stanje na kolniku i zaključio da bez opasnosti za sebe ili druge sudionike ili imovinu, može tu radnju i dovršiti. Ističe da je vozačica nakon prometne nesreće izjavila kako nije vidjela njegovo teretno vozilo, a on ju pitao kako ga nije vidjela i da je vjerojatnije da on u teretnom vozilu ne bi vidio njezin automobil, a ipak ga je zamijetio. Predlaže sudu donošenje oslobađajuće odluke.

4.

U dokaznom postupku ispitana je oštećena svjedokinja UU, koja je u svom iskazu iznijela kako se sjeća da je 15. listopada 2024. oko 13,00 sati upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka] i kretala se Sisačkom ulicom u mjestu Buševec, u smjeru Zagreba jer je išla na posao. Ispred nje, lijevom prometnom trakom kretao se šleper te je dao lijevi žmigavac zbog čega je zaključila da će skrenuti u lijevo u Vinogradsku ulicu. Nastavila je kretanje ravno i kada je došla do sredine šlepera zamijetila je da šleper skreće u desno prema njezinom vozilu i Ulici Dolenec. Da bi izbjegla nalet na šleper skrenula je u desno, a zamijetila je da se zebrom koja se nalazi dvadesetak metara naprijed kreću djeca pa se nije usudila izravnati vozilo da ne bi naletjela na djecu nego je s vozilom sletjela s kolnika i prednjim dijelom udarila u ogradu i klima uređaje na kući koja se tamo nalazi. Nakon ovog događaja zvala je policiju usprkos toga što ju je vozač šlepera uvjeravao da ne zove policiju i da svako od njih plati svoju štetu. Vozač šlepera ju je uvjeravao da nije kriv, a sjeća se da je početku Ulice Dolenec je postavljen znak ograničenja prometovanja vozila težih od 10 tona, prema tome vozilo s kojim je on upravljao nije ni smjelo skretati u Ulicu Dolenec. Po dolasku, policajci su obavili očevid. To je sve što ima za iskazati. Nakon što je upoznata s obranom okrivljenika ističe kako nije istina da bi vozaču šlepera rekla da ga nije vidjela jer to realno nije moguće obzirom na dimenziju šlepera. Ističe kako je na šleperu bio uključen lijevi pokazivač smjera, prije nego je sustigla i započela kretanje uz šleper, a da li je vozač, kada je ona već bila njemu s desne strane, uključio desni pokazivač, ona nije vidjela.

5.

Nakon što je okrivljenik upoznat sa iskazom oštećene svjedokinje UU ističe kako iskaz svjedokinje nije istinit. Istaknuo je da on nije imao uključen lijevi pokazivač smjera nego desni, jer je imao namjeru skrenuti u Ulicu Dolenec. Na mjestu događaja svjedokinja je izjavila da nije vidjela šleper. Postavlja se pitanje zašto nije zaustavila svoje vozilo. Na poseban upit suca odgovara kako je prometni znak ograničenja prometovanja postavljen u samoj Ulici Dolenec, a ne u Sisačkoj ulici, prije Ulice Dolenec pa smatra da je taj znak nepravilno postavljen jer se ne vidi sa glavne prometnice. Ističe kako je upravljao dostavnim vozilom pa za takvu vrstu vozila ne vrijede zabrane. Ističem kako je on, predmetne zgode sa šleperom stao prije nego je započeo skretanje u desno i vidio je vozilo oštećene u retrovizoru. U radnji skretanja je stao jer je u retrovizoru vidio da dolazi i to većom brzinom.

6.

Tijekom dokaznog postupka ispitan je svjedok MU, policijski službenik, koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 15.10.2024. zajedno sa kolegom Ć bio upućen na očevid prometne nesreće u Buševcu, na križanju Ulica Sisačke, Dolenec i Vinogradske. Dolaskom na mjesto događaja zatekao je šleper na kolniku i osobni automobil uz obiteljsku kuću, sa desne strane kolnika. Prema položaju teretnog automobila bilo je očito da se vozač tog vozila kretao prometnom trakom za skretanje u lijevo jer je tovarni prostor vozila bio u toj traci dok je prednji dio odnosno kabina teretnog vozila jednim dijelom bila u desnoj prometnoj traci za kretanje ravno i skretanje u desno. Vozačica osobnog automobila kretala se prometnom trakom za ravno pa je zbog izbjegavanja naleta na šleper skrenula u desno i sletjela s kolnika te je prednjim dijelom udarila u ogradu, a zatim u zid obiteljske kuće koja se tamo nalazi. Zbog utvrđenih okolnosti zaključio je kako je vozač teretnog vozila otpočeo radnje u prometu koje su ugrozile sigurnost kretanja osobnog automobila i dovele do prometne nesreće. To je sve što ima za iskazati.

Nakon što je upoznat s obranom okrivljenika ističe kako predmetne zgode nije sankcionirao vozača teretnog vozila zbog toga što je imao namjeru skrenuti u ulicu gdje postoji zabrana kretanja vozilima iznad 10 tona, nego ga je sankcionirao samo za prijavljeni prekršaj. Vozač teretnog vozila je mogao zauzeti poziciju u lijevoj prometnoj traci, za skretanje u lijevo, ali je pritom morao čekati i propustiti sva vozila koja su se kretala kolnikom, a tek nakon toga je mogao skrenuti u desno. Na taj način izbjegao bi nastanak prometne nesreće. Sjeća se da je na kolniku, u samom raskrižju, pronašao tragove kočenja i zanošenja kotača osobnog automobila iz čega je zaključio da je vozačica tog vozila izbjegavala nalet na teretni automobil. Osim toga, prema zatečenom položaju teretnog automobila, budući je kabina tog vozila većim dijelom bila na desnoj prometnoj traci, zaključio je da je vozač tog vozila omeo vozačicu osobnog automobila u kretanja njezinom desnom prometnom trakom. U cijelosti ostaje kod prijavljenog prekršaja kojeg je utvrdio neposrednim opažanjem zatečenih tragova prilikom očevida.

7.

Ispitan je i svjedok RU, policijski službenik, koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 15.10.2024. zajedno sa kolegom MU obavljao očevid prometne nesreće koja se dogodila u mjestu Buševec, na križanju Ulica Dolenec, Sisačke i Vinogradske. On je fiksirao zatečene tragove i vozila time što je izradio fotoelabora i skicu mjesta događaja. Sjeća se da između vozila nije došlo do fizičkog kontakta ali po položaju zatečenih vozila zaključio je kako je teretno vozilo skretalo u desno, a kretalo se trakom za skretanje u lijevo. Temeljem toga, vozaču teretnog vozila je stavljan na teret prekršaj i izdan mu je obavezni prekršajni nalog. To je sve što ima za iskazati.

Nakon što je upoznat s obranom okrivljenika ističe kako je predmetne zgode utvrdio, a to je i uneseno u skicu mjesta događaja, da se veći dio teretnog automobila naletio u lijevoj prometnoj traci, dok se prednji dio odnosno kabina nalazila u desnoj prometnoj traci, što znači da se teretni automobil kretao lijevom prometnom trakom za skretanje u lijevo, a skretao je u desno. Temeljem toga, zaključio je da je okrivljenik počinio prometni prekršaj i ugrozio sigurnosti kretanja vozačice osobnog automobila pa je izazivao prometnu nesreću.

8.

Nakon što je okrivljenik upoznat sa iskazom svjedoka KU istaknuo je da sve što je policajac naveo nije istina. Iznosi kako je ušao u naseljeno mjesto brzinom od 50 km/h, dao žmigavac i skretao u desno, njega ne zanima tko je iza njega, on gleda tko je ispred njega, lijevo i desno, on je tu u prednosti na kolniku, a ne oni iza njega koji trebaju gledati pokazivače smjera na njegovom vozilu i prilagoditi svoje kretanje.

Nakon što je okrivljenik upoznat sa iskazom svjedoka LU istaknuo je kako niti iskaz drugog policajca nije istinit, a on u cijelosti ostaje kod svega što je iznio u svojoj obrani i komentaru.

9.

U nastavku dokaznog postupka sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Velika Gorica, KLASA: 211-07/24-4/108848, URBROJ: 511-19-36-24-1 izdan 6. prosinca 2024., prigovor podnesen 27. siječnja 2025., izvješće o poduzetom Ministarstva unutarnjih poslova, policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica od 15. listopada 2024., zapisnik o očevidu (promet/prekršaj) Policijske postaje Velika Gorica, Klasa: 211-08/24-4/37660, Urbroj: 511-19-36-24-1 od 15. listopada 2024., bolnička prijava na ime UU od 15. listopada 2024., situacijski plan prometne nesreće koja se dogodila 15. listopada 2024., fotografije (8-25 spisa) i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika od 12. svibnja 2025.

II/

1.

Nakon provedenog žurnog postupka, povodom obrane okrivljenika, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno odredbi navedenoj u čl.43.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ponašajući se na način opisan u izreci presude, pa je tako počinio prekršaj kažnjiv po čl.43.st.3. uz primjenu čl.293.st.2. istog Zakona.

2.

Sudac je cijenio iznesenu obranu okrivljenika, pa ju je samo parcijalno prihvatio, a to u dijelu gdje iskazuje kako je istina da je predmetne zgode na označenom mjestu upravljao šleperom i imao namjeru skrenuti u desno ali je zbog dužine vozila morao radi obavljanja radnje skretanja skrenuti prvo u lijevo pa zatim u desno, kao i u dijelu gdje iskazuje kako je zamijetio u ogledalu nailazak jednog osobnog automobila po desnoj prometnoj traci te da se vozačica vjerojatno uplašila, pa je skrenula u desno i sletjela pored raskrižja.

Sudac je cijenio obranu okrivljenika i u ostalom dijelu gdje poriče počinjenje prekršaja koji mu je stavljen na teret i osporava svoju prekršajnu odgovornost, ali njegovu obranu u tom dijelu nije prihvatio jer smatra da su svi pokušaji obrane svrsishodno promišljeni te da je okrivljenik svojom obranom neosnovano i pretenciozno nastojao uvjeriti Sud kako nije počinio prekršaj za kojeg se tereti, ističući okolnosti koje bi po njegovom mišljenju trebale dovesti do oslobađanja od prekršajne odgovornosti.

Sudac smatra da je okrivljenik o činjeničnom opisu radnje prekršaja iz Obaveznog prekršajnog naloga, svoju obranu oblikovao i iznio jasno, razumljivo i životno, ali pritom smišljeno i neuvjerljivo te da je isplanirano pokušavao uporište za svoje obrambene razloge naći u tendencioznom isticanju da je prije započinjanja radnje skretanja u desno provjerio stanje na kolniku i zaključio da bez opasnosti za sebe ili druge sudionike ili imovinu može tu radnju i dovršiti, te da je vozilo oštećene imalo dovoljno mjesta za kretanje ravno, a sve to s jedinim ciljem kako bi stvorio dojam da svojim ponašanjem odnosno prijestupom, nije postupio suprotno Zakonskim odredbama.

Sudac je osobito cijenio obranu okrivljenika u dijelu gdje je prilikom komentiranja iskaza oštećene svjedokinje UU istaknuo da je sa šleperom stao prije nego je započeo skretanje u desno i vidio je vozilo oštećene u retrovizoru te je dodao da je u radnji skretanja stao jer je u retrovizoru vidio da dolazi i to većom brzinom.

Sudac je posebno razmatrao obranu okrivljenika u dijelu gdje prilikom komentiranja iskaza svjedoka policijskih službenika iznosi kako njega ne zanima tko je iza njega, da gleda tko je ispred njega, lijevo i desno, da je on u prednosti na kolniku, a ne oni iza njega koji trebaju gledati pokazivače smjera na njegovom vozilu i prilagoditi svoje kretanje.

Sudac je zaključio da je okrivljenik svoju obranu u odnosu na terećeni prekršaj, a počinjenje kojeg on ustrajno ne priznaje, oblikovao na način da je prešućivao, prikrivao, minorizirao i relativizirao svoj nezakoniti propust i/li protupravno postupanje, u cilju vlastite koristi, a s namjerom kako bi se zaštitio od prekršajne odgovornosti, oslobodio od krivnje i izbjegao kažnjavanje za počinjeni prekršaj.

Suprotno iznesenoj obrani okrivljenika sudac je stekao čvrsto uvjerenje kako je temeljem izvedenih dokaza nesporno utvrdio, a zatim i bez sumnje zaključio, da je okrivljenik počinio prekršaj za kojeg je optužen.

3.

Sudac je cijenio cjelokupni iskaz ispitane svjedokinje UU, koja u ovom postupku ima propisani pravni status, to jest, procesni položaj i ulogu oštećene u predmetnoj situaciji, pa ga je u najvećem i odlučnom dijelu prihvatio jer je zaključio da je ona svoj iskaz iznosila jasno, detaljno, neposredno uvjerljivo, razumljivo i životno, te da je o inkriminiranom događaju, unatoč činjenice da je kao sudionica u opisanoj prometnoj nesreći u stanovitoj osobnoj i razumljivoj mjeri zainteresirana za ishod ovog postupka, činjenice i svoja opažanja predmetnog događaja iznosila objektivno, nepristrano i vjerodostojno.

Sudac je osobito cijenio iskaz ispitane svjedokinje u dijelu gdje iznosi kako se predmetne zgode ispred nje lijevom prometnom trakom kretao šleper, kako je zaključila da će skrenuti u lijevo, pa je nastavila kretanje ravno, a kada je došla do sredine šlepera zamijetila je da skreće u desno prema njenom vozilu, pa da bi izbjegla nalet na šleper skrenula je u desno i s vozilom sletjela s kolnika. Cijenio je iskaz svjedokinje i u dijelu gdje iznosi kako je na početku Ulice Dolenec postavljen znak ograničenja prometovanja vozila težih od 10 tona, pa vozilo kojim je okrivljenik upravljao nije ni smjelo skretati u tu ulicu.

Sudac je prihvatio iskaz oštećene svjedokinje jer je ona iskazivala na temelju osobnog saznanja te neposrednog opažanja i doživljaja, vrlo razložno i okolnosno, a sudac u njezinom iskazu nije našao kontradiktornosti ili nelogičnosti.

Nakon što je svjedokinja komentirala obranu okrivljenika sudac je učvrstio svoje uvjerenje o uvjerljivosti, objektivnosti i nepristranosti iskazivanja oštećene svjedokinje.

Osim toga, iskaz oštećene svjedokinje bio je u odnosu na odlučnu okolnost, odnosno poduzetu radnju i namjeru okrivljenika, to jest njegovo kretanje lijevom prometnom trakom, a skretanje u desno, u cijelosti sukladan sa iskazom ispitanih svjedoka obojice policijskih službenika, kao i sa iznesenom obranom samog okrivljenika, a uz to se životno uklapao u činjenice i okolnosti koje su razvidne iz izvedenih materijalnih dokaza.

4.

Sudac je cijenio iskaze ispitanih svjedoka KU i LU, policijskih službenika, pa im je u cijelosti poklonio vjeru.

Sudac smatra da su imenovani svjedoci svoje iskaze iznosili jasno, detaljno, razumljivo, životno i neposredno uvjerljivo, da zapravo nisu pristrano zainteresirani za ishod ovog postupka, te je zaključio da su svjedoci predmetne činjenice i svoja opažanja iznosili na temelju osobnih i profesionalnog saznanja, objektivno, vrlo razložno, okolnosno i vjerodostojno, da su činjenice koje su iznijeli u svojim iskazima sukladne međusobno, kao i s činjenicama utvrđenim temeljem drugih izvedenih dokaza, a sudac u njihovim iskazima nije našao kontradiktornosti ili nelogičnosti, zbog čega nije bilo razloga da sudac posumnja u istinitost njihovih iskaza.

Nakon što su ispitani svjedoci komentirali iznesenu obranu okrivljenika, sudac je, s jedne strane, osnažio svoje uvjerenje o objektivnosti, nepristranosti i uvjerljivosti iskazivanja oba svjedoka, a s druge strane, učvrstio se u sigurnosti kako je okrivljenikova obrana neuvjerljiva i promišljeno svrsishodna.

Sudac je zaključio kako se iskazi oba imenovana svjedoka uzajamno činjenično nadopunjuju, te se logično potkrepljuju i cjelovito životno upotpunjavaju, a takvom zaključku snažno je doprinijela i okolnost kako njihovi iskazi nisu posve istovjetni, pa je stoga sudac uvjeren kako su imenovani svjedoci svoje iskaze pred Sudom iznijeli spontano, iskreno i vjerodostojno.

Sudac je mišljenja kako iskazi oba ispitana svjedoka, policijskih službenika koji su, neposrednim opažanjem zatečenih tragova prilikom očevida prometne nesreće, utvrdili počinjenje terećenog prekršaja i o tome sastavili Zapisnik o očevidu, Izvješće o poduzetom te Situacijski plan mjesta prometne nesreće, temeljito slabe uvjerljivost obrane okrivljenika te da osnovano dovode u sumnju istinitost njegovih obrambenih navoda, a opravdano jačaju uvjerenje suca o odgovornosti i krivnji okrivljenika za terećeni prekršaj, to jest o činjenici da je svojim protuzakonitim propustom i/li postupkom ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja za koji je optužen.

Sudac je čvrsto uvjeren kako upravo temeljem iskaza ispitanih svjedoka, u vezi sa ostalim izvedenim osobnim i materijalnim dokazima, može nesporno utvrditi da je okrivljenik predmetne zgode stvarno počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret, a zatim sa sigurnošću donijeti odluku o njegovoj krivnji.

5.

Uvidom u Obavezni prekršajni nalog sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog navedeno kako je policijski službenik PP Velika Gorica protiv okrivljenika podnio Izvješće o počinjenom prekršaju broj 235584053, zbog prekršajnog djela opisanog u izreci tog prekršajnog naloga, da je neposrednim zapažanjem ili obavljenim nadzorom utvrđeno da je okrivljenik počinio opisani prekršaj te da je prekršaj utvrđen sukladno čl.233. Prekršajnog zakona.

6.

Sudac je uvidom u sve ostale izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, a koji su dostavljeni u privitku Obaveznog prekršajnog naloga, kao i usporedbom tih dokaza, utvrdio da su u označenoj dokaznoj dokumentaciji navedene činjenice i okolnosti na kojima ovlašteni tužitelj temelji činjenični opis radnje prekršaja navedenog u tom nalogu, a povodom kojih je ovlašteni tužitelj i pokrenuo prekršajni postupak protiv okrivljenika zbog počinjenog prekršaja i koje su u svim bitnim i odlučnim elementima potvrdili i ispitani svjedoci, policijski službenici KU i LU.

7.

Sudac je uvidom u Potvrdu izdanu dana 12.05.2025.g., od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, za osobu: DU, utvrdio da okrivljenik do tada nije bio prekršajno osuđivan.

8.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

9.

Sudac nije mogao izvesti dokaz suočavanjem okrivljenika i ispitane oštećene svjedokinje UU, jer okrivljenik nije pristupio na uredno zakazano ročište na kojem se mogao izvesti taj dokaz, niti je svoj izostanak ispričao, pa je sudac zaključio kako je na takav način okrivljenik zapravo izbjegao suočavanje sa oštećenom.

Sudac nije izveo dokaz suočavanjem okrivljenika i ispitanih svjedoka policijskih službenika, niti dokaz prometnog vještačenja, a nije izvodio niti druge eventualno postojeće i moguće dokaze, jer je, uzimajući u obzir konkretne okolnosti, zaključio kako se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi, odnosno ne bi se doprinijelo boljem pojašnjenju činjenica utvrđenih temeljem drugih već izvedenih dokaza, te sve skupa u međusobnoj povezanosti nikako ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na optužbu protiv okrivljenika, osim o njegovoj krivnji i sankcioniranju za počinjeni prekršaj.

Pored toga, sudac nije izveo dodatne dokaze osobito radi sprječavanja odugovlačenja žurnog prekršajnog postupka, izbjegavanja nepotrebnih radnji i smanjivanja troškova, a vodeći se pritom načelima svrhovitosti i ekonomičnosti postupka.

Konačno, sudac nije izveo nove dokaze jer uvjereno smatra kako je činjenično stanje zapravo u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja drugih dokaza.

III/

1.

Nakon provedenog žurnog postupka, sudac je cijeneći sve izvedene osobne i materijalne dokaze s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno u izreci ove presude navedenoj materijalnoj odredbi iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa je time ostvario biće prekršaja opisanog u označenom propisu, a za kojeg se tereti Obaveznim prekršajnim nalogom kao optužnim aktom ovlaštenog tužitelja.

2.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl.43. propisuje, uz ostalo, da je vozač koji namjerava na cesti obaviti neku radnju vozilom (uz ostalo: prestrojiti se, odnosno mijenjati prometnu traku, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo i sl.), prije započinjanja tih radnji, dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja te da ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit za prekršaj vozač ako postupi suprotno tim odredbama.

Označeni Zakon u čl.293. propisuje, uz ostalo, da će se ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba, kaznit počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 260,00 eura.

3.

Sudac je zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno navedenim zakonskim propisima i tako počinio terećeni prekršaj, te je mišljenja kako okrivljenik ne može otkloniti svoju odgovornosti, niti se može osloboditi od krivnje za prekršaj koji mu je stavljen na teret ustrajnim, smišljenim, spretnim i ambicioznim, ali zapravo neosnovanim i neuvjerljivim isticanjem da nije počinio prekršaj za kojeg je optužen.

4.

Sudac je zaključio kako je okrivljenik svojom obranom i poricanjem počinjenja prekršaja, pokušao zapravo opravdati svoj propust i/li postupak, odnosno jednostavnu činjenicu da je predmetne zgode kao vozač skupa vozila s kojim se prestrojio i mijenjao prometnu traku te se kretao prometnom trakom za skretanje u lijevo, a imao je namjeru skrenuti u desno, bio dužan prije započinjanja tih radnji uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja i nije smio početi takve radnje ako je time dovodio u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a on je postupio suprotno, pa je izazvao prometnu nesreću u kojoj ima ozlijeđenih osoba.

5.

Predmetne zgode okrivljenik je kao vozač skupa vozila s kojim je imao namjeru skrenuti u desno, propustio prije započinjanja i provođenja te radnje uvjeriti se da istu može obaviti bez opasnosti, odnosno nije smio početi tu radnju jer je time doveo u opasnost vozačicu osobnog automobila kao drugu sudionicu u prometu.

Okolnost da se vozačica osobnog vozila, kao drugi sudionik u nastaloj prometnoj nesreći, kretala većom brzinom, da nije zaustavila svoje vozilo ili da nije vidjela uključeni pokazivač smjera, može biti samo pretpostavka ili situacija koja je eventualno doprinijela nastanku nesreće, ali nikako ne može okrivljenika osloboditi od odgovornosti i krivnje za terećeni prekršaj.

6.

Okrivljenik u konkretnim uvjetima nije trebao vozeći skup vozila obaviti radnju prestrojavanja u lijevu prometnu traku za skretanje u lijevo, a potom započeti radnju skretanja u desno, prije nego se uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, neovisno o svim okolnostima koje on iznosi u svojoj obrani kao opravdanje za svoj protupropisni propust i/li postupak.

Obzirom da je okrivljenik postupio suprotno te se prestrojio u lijevo na prometnu traku za skretanje u lijevo, a potom je otpočeo radnju skretanja u desno, neovisno o tome koji je pokazivač smjera imao uključen, neovisno o tome što nije došlo do kontakta između skupa vozila i osobnog automobila, neovisno i o brzini kretanja vozila oštećene, realno je omeo vozačicu osobnog automobila u sigurnosti njenog kretanja prometnom trakom za ravno, pa je time svakako izazvao je prometnu nesreću u kojoj je ozlijeđena vozačica osobnog automobila, zadobivši pritom lake tjelesne povrede.

7.

Prema uvjerenju suca okrivljenik se predmetne zgode prije započinjanja svojih opisanih radnji, evidentno i nesporno nije prethodno propisno uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, dakle nije pritom vodio računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, osobito iz razloga što je upravljao skupom vozila, to jest teretnim i priključnim vozilom, a imao je namjeru skrenuti u desno u ulicu u kojoj je postavljen prometni znak ograničenja za prometovanje vozila težih od 10 tona, pa je tako nepobitno i dokazano počinio prekršaj za kojeg se tereti.

8.

Stoga je okrivljenik nesporno prekršio propisana prometna pravila, odnosno postupao je suprotno zakonskim odredbama, a po uvjerenju suca u svojoj obrani poricao je počinjenje prekršaja s ciljem da se zaštiti od prekršajne odgovornosti, oslobodi od krivnje i izbjegne kažnjavanje za počinjeni prekršaj koji mu se stavlja na teret optužnim aktom, a kojeg on ustrajno poriče.

9.

Slijedom svega navedenog, nakon provedenog žurnog postupka, sudac je donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenika proglasio krivim, ali je primijenio mjeru upozorenja, jer je zaključio da se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, radi ostvarenja svrhe prekršajnopravnih sankcija ne mora primijeniti kažnjavanje.

10.

Prilikom primjene mjere upozorenja – opomene, sudac je cijenio da se prema postupanju počinitelja i njegovoj krivnji radi o očito lakom obliku prekršaja te da su se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja stekli uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja.

Sudac je utvrdio da na strani okrivljenika zasigurno postoje nesporne olakotne okolnosti jer počinjenim prekršajem nisu nastupile teže štetne posljedice, a okrivljenik do sada nije bio prekršajno osuđivan, dok naročito otegotnih okolnosti sudac nije našao na strani okrivljenika.

11.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima označenim u izreci presude, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka.

Velika Gorica, 23. veljače 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti, v.r.

Damir Tepeš, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona nije dopuštena žalba.