REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj: Pn-50/2025-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u pravnoj stvari tužiteljice DOJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici iz Zagreba, Palmotićeva 37/I, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete , nakon dana 27. siječnja 2026. održane i zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti punomoćnika tužiteljice Viktora Peraka, odvjetnika u Zagrebu, a u odsutnosti punomoćnika tuženika, dana 23. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb tužiteljici DOJ isplatiti na ime naknade štete ukupno 1.907,11 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 27. svibnja 2022. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećavanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice DOJ za isplatu zakonskih zateznih kamata za razdoblje od 30. siječnja 2022. do 26. svibnja 2022.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb da tužiteljici DOJ naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.706,58 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 23. veljače 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećavanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice DOJ za naknadu troškova postupka preko iznosa dosuđenog pod točkom III. izreke.

Obrazloženje

1. 1. Tužiteljica je u tužbi navela da je 30. siječnja 2022. oko 17,55 sati u Zagrebu došlo do prometne nezgode u kojoj je oštećeno osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u njezinom vlasništvu. Navela je da se kretala Remetinečkim rotorom u smjeru Novog Zagreba, u srednjoj prometnoj traci, zadržavajući smjer kretanja ravno, kada je vozačica u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] naletjela na vozilo kojim je upravljala tužiteljica na način da je svojim vozilom ušla u prometnu traku kojom se kretala tužiteljica, uslijed čega je od siline udara vozilo tužiteljice odbačeno. Vozilo kojim je nezgoda skrivljena je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika. Tužiteljica je navela da je osiguranica tuženika postupila protivno odredbi čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema kojoj odredbi su sudionici u prometu prije započinjanja radnji uključivanja u promet, odnosno prestrojavanja, dužni se prethodno uvjeriti da predmetnu radnju mogu izvršiti bez dovođenja u opasnost ostale sudionike u prometu i imovinu. U predmetnom štetnom događaju oštećeno je vozio u vlasništvu tužiteljice te je tužiteljica štetu na vozilu prijavila tuženiku i predmet je kod tuženika zaveden pod brojem 2205 1051 0433. Navela je da je tuženik otklonio odštetni zahtjev, nakon čega je podnijela ovu tužbu.

1. 2. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom zatražila da se tuženiku naloži da joj isplati naknadu štete u iznosu od 15.000,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 30. siječnja 2022. do isplate.

1. 3. Nakon provedenog prometnog vještačenja tužiteljica je podneskom od 14. prosinca 2023. tužbenim zahtjevom zatražila isplatu naknade štete u iznosu od 1.907,11 EUR.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao činjenicu nastanka štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Naveo je da se iz navoda tužbe i iz priložene dokumentacije ne može utvrditi isključiva odgovornost osiguranika tuženika, a sve zbog načina kretanja tužiteljice prije štetnog događaja. Osporio je visinu štete jer se radi o vozilu starom 18 godina. Osporio je tijek kamata obzirom da je predmet zahtjeva nereparirana šteta.

3. 1. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju na str.7-13 spisa, u presliku predmeta II. postaje prometne policije u Zagrebu na str. br. 29-37 spisa, pročitao je iskaz svjedoka DO na zapisniku Općinskog suda u Vinkovcima od 4. svibnja 2023. na str. 44-45 spisa, izvršio je uvid u nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša na str. br. 57-61 spisa, u fotografije na str. br. 117-149 spisa i u dokumentaciju na str. br. 150-163 spisa, izvršio je uvid u dopunski nalaz i mišljenje prometnog vještaka dil. ing. Nevena Ereša na str. 169-171 spisa, saslušao je svjedoke OO, JO, ZO i tužiteljicu DOJ.

3. 2. Sud je odbio kao nepotreban dokazni prijedlog tuženika za provođenje novog prometnog vještačenja.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan u pretežitom dijelu.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete na vozilu tužiteljice. Nesporne su bile činjenice da je 30. siječnja 2022. u Zagrebu došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovalo vozilo tužiteljice, reg. oznake [registarska oznaka] i vozilo OO, reg. oznake [registarska oznaka], koje je u trenutku nezgode bilo osigurano kod tuženika. Sporna je bila odgovornost za štetu, visina štete i tijek zakonskih zateznih kamata na zatraženi iznos naknade štete.

6. Svjedok DO iskazao je da se prometna nesreća dogodila u rotoru koji vodi prema Novom Zagrebu. On je bio suvozač u vozilu kojim je upravljala OO, a drugi automobil vozila je tužiteljica. Automobil OO kretao se jednom od traka u rotoru, a auto tužiteljice se također kretao u rotoru , ali s unutarnje strane. U odnosu na tužiteljicu automobil OO kretao se u traci koja je bliže izlazu. Kada su se približili jednom od izlaza, nastavili su dalje voziti, odnosno odlučili su da neće izaći na tom izlazu, a tužiteljica koja se u tom trenutku kretala unutarnjom trakom, odlučila je izaći na tom izlazu, iako su se oni nalazili u vanjskoj traci i nisu skretali prema izlazu. U tom trenutku je automobil tužiteljice svojim prednjim desnim dijelom udario u njihov prednji lijevi dio auta. Tužiteljica je tada izjavila da ne želi potpisati europsko izvješće, već je odlučila zvati policiju.

7. Svjedokinja OO iskazala je da je kritične zgode upravljala osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], kretala se vozilom u srednjoj traci kroz rotor u Novom Zagrebu s namjerom da iz rotora izađe na izlazu za Jadranski most. Vozačica drugog vozila kretala se u odnosu na nju s unutarnje strane rotora, odnosno njoj slijeve strane. U jednom trenutku desno je bio izlaz iz rotora za Novi Zagreb – Zračnu luku, a prije tog izlaza iz rotora vozačica koja je bila njoj s lijeve strane u rotoru dala je desni pokazivač smjera i svojim vozilom je udarila u njezino vozilo i to u prednju lijevu stranu istoga. Uslijed tog udarca vozilo svjedokinje zaustavilo se ispred razdjelnika između dvije prometne trake u rotoru. U automobilu svjedokinje bili su njezin otac DO, koji je sjedio na mjestu suvozača i majka, koja je bila putnik na stražnjem sjedalu vozila. Svjedokinja je izjavila da je u kružni tok ušla na ulazu od Jadranskog mosta i namjeravala je izaći iz kružnog toka također na izlazu za Jadranski most, ali zbog sudara do tog izlaza nije uspjela doći.

8. Svjedokinja JO iskazala je da se kritične zgode vozila kao suvozač u vozilu kojim je upravljala tužiteljica. Kretali su se kroz rotor srednjom trakom, a kako nije vozila auto, nije detaljno pratila prometnu situaciju i do prometne nezgode je došlo u djeliću sekunde te je odjednom njima s desne strane došlo do udarca drugog automobila, koji ih je zapravo naglo "odnio". Na zadnjem sjedalu sjedila su vezana dva njihova psa, koji su uslijed udarca pali ispod prednjih sjedala. Svjedokinja je iskazala da ju je više iznenadilo ponašanje vozačice iz tog drugog auta. Naime, oni su izašli van iz auta, njezina kćer je viknula vozačici iz drugog auta "Kud gledaš", nakon čega su one otišle iz auta izvaditi trokute kako bi označile mjesto nezgode. Otac vozačice drugog auta, koji do tada nije izašao iz auta, pozvao ju je do auta, ona se vratila do svojeg auta i potom se vratila do njih i rekla da nije kriva. Svjedokinja je napomenula da je prije povratka do svog auta kada ju je zvao otac, vozačica tog drugog auta rekla da je već drugi puta ušla u rotor jer je prvi puta pogriješila što nije izašla na izlazu za Savski most. Svjedokinja joj je tada odgovorila da svatko može pogriješiti.

9. Svjedok ZO iskazao je da se kritične zgode vozio u automobilu kojim je upravljala tužiteljica, na mjestu suvozača sjedila je njezina majka, a on je sjedio na zadnjem sjedištu. Ušli su u Remetinečki rotor iz smjera Selske ulice i kretali su se srednjom prometnom trakom te je odjednom došlo do udarca drugog vozila koje se u odnosu na njih kretalo s desne strane. Nakon što su izašli iz vozila, vozačica drugog vozila se ispričala i rekla da je kriva za nezgodu jer da je išla u Arenu Zagreb, pa da se potom predomislila i vraćala se prema Savskom mostu.

10. Tužiteljica je iskazala da se kritične zgode vozila rotorom iz smjera Jadranskog mosta prema Kajzerici srednjom prometnom trakom, s njom su u autu bili njezini roditelji i psi, koji su vezani sjedili na stražnjem sjedalu. Nastavila se kretati tom srednjom prometnom trakom kroz rotor i kako je dolazila do razdjelnika između prometnih traka, vozačica koja se također kretala rotorom, ali prometnom trakom desno od nje je odjednom udarila u njezin stražnji desni dio vozila i ona je samo osjetila kako ju je gurala unaprijed. Dakle, vozačica drugog auta je bila u odnosu na nju u vanjskoj prometnoj traci rotora.

11. Iz preslike predmeta II. postaje prometne policije Zagreb utvrđeno je da provedenim izvidima nisu utvrđene relevantne činjenice iz kojih bi bilo razvidno koji od sudionika je počinio prekršaj iz čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog čega je predmet odložen u pismohranu te će u slučaju dodatnih saznanja biti nadopunjen.

12. 1. U nalazu i mišljenju od 5. prosinca 2023. prometni vještak dipl. ing. Neven Ereš naveo je da je vozilo osiguranice tuženika svojim prednjim lijevim bočnim dijelom došlo u kontakt sa stražnjim desnim bočnim dijelom vozila tužiteljice. Naveo je da provedena analiza ukazuje da zbog izostanka bilo kakvih materijalnih tragova tehničkim putem na temelju stanja spisa nije moguće utvrditi točnu dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja, pa da stoga nije moguće zaključivati je li radnja prestrojavanja vozila tužiteljice bila uzrokom nastanka štetnog događaja na način kako je to iskazala osiguranica tuženika ili je radnja prestrojavanja vozila osiguranice tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja kako je to iskazala tužiteljica.

12. 2. Vještak je također naveo da visina potpune ili totalne štete na vozilu tužiteljice iznosi 1.907,11 EUR.

13. U postupku nakon donošenja ukidnog rješenja Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-761/2024 od 22. svibnja 2025. tužiteljica je dostavila fotodokumentaciju Policijske uprave Zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb te fotografije snimljene od strane sudionika po nastanku štetnog događaja, nakon čega je određeno izvođenje dopunskog prometnog vještačenja.

14. U dopunskom nalazu i mišljenju od 24. rujna 2025. prometni vještak dipl. ing. Neven Ereš je naveo da na osnovi položaja i oblika nastalih oštećenja na oba vozila, koji su prikazani na naknadno dostavljenim fotografijama, zaključuje da je vozilo osiguranice tuženika svojim prednjim lijevim dijelom naletjelo na stražnji desni dio vozila tužiteljice, pri čemu je u nastavku došlo do međusobnog kontakta lijeve bočne strane vozila osiguranice tuženika i desne bočne strane vozila tužiteljice. Vještak je naveo da ovakva dinamika nije u skladu s iskazanom varijantom osiguranice tuženika, već da je u skladu s iskazanom varijantom tužiteljice. Vještak je naveo da iz naknadno dostavljenih fotografija proizlazi i položaj vozila osiguranice tuženika neposredno nakon sudara na način da se vozilo osiguranice tuženika nalazilo na desnoj strani srednje prometne trake ukošeno prednjim dijelom ulijevo. Ovakav položaj vozila osiguranice tuženika nije u skladu s iskazanom varijantom osiguranice tuženika, dok je u skladu s iskazanom varijantom tužiteljice. Naime, u varijanti osiguranice tuženika bilo bi tehnički realno za očekivati da njezino vozilo nakon sudara bude ukošeno prednjim dijelom udesno, a ne ulijevo kako je ovdje slučaj. Vještak stoga zaključuje da iskazana varijanta osiguranice tuženika nije tehnički prihvatljiva, dok je iskazana varijanta tužiteljice tehnički prihvatljiva i moguća pa je stoga radnje prestrojavanja vozila osiguranice tuženika bila uzrok nastanka predmetnog štetnog događaja.

15. Tuženik je prigovorio dopunskom nalazu i mišljenju prometnog vještaka uz obrazloženje da je vještak promijenio prijašnji nalaz i mišljenje pa je zbog proturječnosti u nalazima istog vještaka tuženik predložio novo prometno vještačenje po drugom vještaku.

16. 1. Povodom prigovora tuženika na dopunski nalaz i mišljenje prometni vještak dipl. ing. Neven Ereš saslušan je na glavnoj raspravi.

16. 2. U svom iskazu prometni vještak je naveo da je promijenio prijašnji nalaz i mišljenje jer je prilikom dopunskog vještačenja imao na raspolaganju naknadno dostavljene fotografije oba oštećena vozila i fotografije oštećenog vozila osiguranice tuženika na kolniku neposredno nakon štetnog događaja. Kako se u tehničkom smislu radi o novom dokazu, tako je on temeljem takvih fotografija utvrdio sudarni položaj te analizom iskazanih varijanti u odnosu na navedene fotografije zaključio je da iskazana varijanta osiguranice tuženika nije tehnički prihvatljiva, dok je iskazana varijanta tužiteljice tehnički prihvatljiva i da je stoga radnja prestrojavanja vozila osiguranice tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Vještak se očitovao na pitanja tuženika te je potvrdno odgovorio na pitanje je li sudarni položaj utvrdio temeljem naknadno dostavljenih fotografija oba vozila. Što se tiče utvrđivanja sudarnog položaja, naveo je da za to ne postoji nekakav egzaktni matematički izračun. Također je naveo da u konkretnom slučaju nije bilo elemenata za izračun brzine kretanja oba vozila neposredno prije i u trenutku sudara, kao i nakon sudara. Naveo je da također u konkretnom slučaju nisu mogući neki detaljniji izračuni što se tiče same brzine kretanja, kao i smjerova kretanja vozila. Što se tiče samog sudarnog položaja, kut među vozilima u trenutku sudara je bio relativno mali i to od 5-10 stupnjeva. Naveo je da nije bilo potrebe za neku posebnu analizu dubine oštećenja u konkretnom slučaju. Odgovorio je da nigdje u dopuni nije rekao da bi vozilo osiguranice tuženika bilo zakrenuto u desnu stranu uslijed sudara, a niti je izradio simulaciju sudara jer to nije bilo moguće s obzirom na stanje spisa.

16. 3. Sud je u cijelosti prihvatio dopunski nalaz i mišljenje vještaka jer je isti napravljen temeljem sve raspoložive dokumentacije u spisu i u skladu s pravilima struke. Dopunski nalaz i mišljenje razlikuje se od osnovnog nalaza i mišljenja jer je u osnovnom nalazu i mišljenju vještak naveo da na temelju stanja spisa nije moguće utvrditi točnu dinamiku nastanka prometne nezgode, pa da stoga nije moguće zaključivati je li radnja prestrojavanja vozila tužiteljice bila uzrokom nastanka nezgode na način kako to iskazuje osiguranica tuženika, ili je pak radnja prestrojavanja vozila osiguranice tuženika bila uzrok nastanku nezgode na način kako to iskazuje tužiteljica, dok je u dopunskom nalazu i mišljenju vještak zaključio da iskazana varijanta osiguranice tuženika nije tehnički prihvatljiva, već da je tehnički prihvatljiva i moguća varijanta nastanka štetnog događaja na način kako je to iskazala tužiteljica. Međutim, vještak je objasnio da je do takve razlike u njegovom mišljenju došlo iz razloga što u vrijeme izrade prvog nalaza i mišljenja nije imao uvid u fotografije vozila tužiteljice i osiguranice tuženika, koje su u spis dostavljene naknadno, pa je nakon uvida u iste mogao zaključivati o dinamici nastanka štetnog događaja, imajući pri tome u vidu iskaze tužiteljice i osiguranice tuženika te usporedbom s položajem i izgledom njihovih vozila nakon štetnog događaja mogao je zaključivati koja je od dvije različite varijante opisa nastanka štetnog događaja tehnički prihvatljiva, a koja nije. Prometni vještak je u svom dopunskom nalazu i mišljenju obrazložio na temelju kojih činjenica ocjenjuje tehnički prihvatljivom varijantu nastanka štetnog događaja kako je istu opisala tužiteljica (položaj i oblik nastalih oštećenja na oba vozila, položaj vozila osiguranice tuženika koje je neposredno nakon sudara bilo na desnoj strani srednje prometne trake, ukošeno prednjim dijelom ulijevo). Ujedno je objasnio zbog kojih razloga nije tehnički prihvatljiva i moguća varijanta događaja kako je istu opisala osiguranica tuženika (u varijanti kako je istu opisala osiguranica tuženika bilo bi realno za očekivati da je njezino vozilo nakon sudara bilo ukošeno prednjim dijelom u desno, a ne ulijevo, kako je to bilo u konkretnom slučaju). U svom iskazu prometni vještak je odgovorio na pitanja iz podneska tuženika od 22. siječnja 2026. te nakon njegovog saslušanja na glavnoj raspravi nisu ostale nejasnoće, niti dvojbe u odnosu na dinamiku predmetnog štetnog događaja kako ju je vještak mogao utvrditi na temelju raspoložive dokumentacije u spisu, koje bi drugi vještak prometne struke mogao bolje razjasniti ili utvrditi, jer ne postoje materijalni tragovi za izračun brzine kretanja oba vozila prije i u trenutku sudara, za izradu simulacije sudara i sl. 16. 4. Sud je stoga odbio tuženikov dokazni prijedlog za provođenje novog prometnog vještačenja.

17. 1. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka, utvrđeno je da su iskazi tužiteljice i svjedoka JO te ZO u pogledu dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja suprotni iskazima osiguranice tuženika OO i svjedoka DO.

17. 2. Tužiteljica tvrdi da je osiguranica tuženika uzrokovala štetni događaj time što je postupila protivno odredbi čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22 – u daljnjem tekstu: ZSPC) na način da se prilikom prestrojavanja u prometnu traku kojom se kretala tužiteljica nije prethodno uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu. Prema odredbi čl. 43. st. 1. i 2., vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

17. 3. Tužiteljica je svoju tvrdnju da je osiguranica tuženika počinila protupravnu štetnu radnju dokazivala u postupku svojim iskazom te iskazima svjedoka: svoje majke JO i oca ZO. Kako je dopunskim prometnim vještačenjem utvrđeno da je varijanta nastanka predmetnog štetnog događaja na način kako je to opisala tužiteljica tehnički prihvatljiva, dok varijanta nastanka štetnog događaja na način kako je to opisala osiguranica tuženika nije tehnički prihvatljiva i moguća, sud je u pogledu dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja prihvatio iskaz tužiteljice i svjedoka JO i ZO, dok iskaze osiguranice tuženika OO i svjedoka DO nije prihvatio.

17. 4. Sud je stoga utvrdio da je za nastanak predmetnog štetnog događaja, a time i za nastanak štete na vozilu tužiteljice, odgovorna osiguranica tuženika jer je kritične zgode postupila protivno odredbi čl. 43. st. 1. i 2. ZSPC-a.

18. 1. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. – u daljnjem tekstu: ZOO), tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

18. 2. U konkretnom slučaju šteta je nastala motornim vozilima u pogonu , a prema odredbi čl. 1072. st. 1. ZOO-a, kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj , a prema odredbi st. 2. i 3. istoga članka, ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje, a ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva nešto drugo. U smislu navedenih zakonskih odredbi, odgovornost vlasnika vozila u srazu motornih vozila prosuđuje se prema pravilima o odgovornosti prema načelu krivnje. Da bi postojala odgovornost za štetu, trebaju se kumulativno ispuniti opće pretpostavke za štetu: subjekti odgovornosti za štetu (odgovorna osoba i oštećenik), štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost. Iz provedenih dokaza utvrđeno je da je za štetu koja je predmet tužbe odgovorna osiguranica tuženika, koja je kritične zgode prilikom upravljanja motornim vozilom postupila protupravno i to protivno odredbi čl. 43. st. 1. i 2. ZSPC-a, uslijed čega je došlo do sudara s vozilom tužiteljice, u kojem sudaru je nastala imovinska šteta na vozilu tužiteljice. Kako je nesporno da je vozilo, kojim je kritične zgode upravljala osiguranica tuženika, u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika, tuženik je tužiteljici dužan naknaditi štetu nastalu u tom štetnom događaju.

19. Iz osnovnog nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša utvrđeno je da je u predmetnom štetnom događaju na vozilu tužiteljice nastala potpuna, odnosno totalna šteta u iznosu od 1.907,11 eura, a na taj dio nalaza i mišljenja stranke nisu imale primjedbi.

20. Sud je stoga tuženiku naložio da tužiteljici naknadi imovinsku štetu na vozilu u iznosu od 1.907,11 eura.

21. 1. Tuženik je osporio tužbeni zahtjev u odnosu na zatraženi tijek zakonskih zateznim kamata, navodeći da je predmet zahtjeva nereparirana šteta.

21. 2. Tužiteljica je na iznos imovinske štete na vozilu zatražila plaćanje zakonskih zateznih kamata od 30. siječnja 2022., odnosno od dana nastanka predmetnog štetnog događaja.

21. 3. Prema odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14), koji je vrijedio u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događa, odnosno prije izmjena tog zakona iz 2023. godine, u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

21. 4. Kako iz dokumentacije u spisu (str. 13) proizlazi da se tužiteljica tuženiku obratila s odštetnim zahtjevom 26. svibnja 2022., ima pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata od prvog slijedećeg dana, odnosno od 27. svibnja 2022., dok je njezin zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata za razdoblje od 30. siječnja 2022. do 26. svibnja 2022. odbijen kao neosnovan.

22. 1. Odluka o troškovima postupka donijeta je primjenom odredbi čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.) te je tuženiku naloženo da tužiteljici, koja je u pretežitom dijelu uspjela u parnici, naknadi troškove koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka. Naime, tužiteljica nije uspjela samo s neznatnim dijelom zahtjeva koji se odnosi na zakonske zatezne kamate za razdoblje od dana nastanka štetnog događaja pa do dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, a odbijeni dio tužbenog zahtjeva nije utjecao na nastanak i visinu troškova postupka.

22. 2. Tužiteljici su odmjereni troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kako slijedi:

- za sastav tužbe po tbr. 7. t. 1. u visini od 100 bodova,

- za zastupanje na ročištima po tbr. 9. t. 1. i to za ročišta od 28. ožujka 2023. , 21. rujna 2023., 14. ožujka 2024., 14. studenoga 2025. i 27. siječnja 2026. u visini od po 100 bodova za svako ročište,

- za sastav podnesaka od 7. veljače 2023., 14. prosinca 2023., 27. lipnja 2025. i 6. studenoga 2025. po tbr. 8. t. 1. u visini od 100 bodova,

- za sastav podnesaka od 4. listopada 2023. i 1. lipnja 2026. po tbr. 8. t. 4. po 25 bodova za svaki podnesak,

- za sastav žalbe protiv presude od 11. travnja 2024. po tbr. 10. t. 1. u visini od 125 bodova,

- što ukupno iznosi 1175 bodova, a uz vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, troškovi zastupanja tužiteljice iznose 2.350,00 EUR, kojemu iznosu je dodan PDV po stopi od 25% ili 587,50 kn, pa sveukupni troškovi zastupanja tužiteljice po punomoćniku iznose 2.937,50 EUR.

22. 3. Sud tužiteljici nije odmjerio troškove za sastav podneska od 15. veljače 2024. jer isti nije bio potreban za svrhovito vođenje postupka, a također niti troškove zastupanja na ročištu za objavu presude, jer punomoćnik tužiteljice istima nije pristupio, pa za tužiteljicu nisu nastali navedeni troškovi.

22. 4. Troškovima zastupanja tužiteljice dodani su troškovi s osnova uplaćenog predujma za prometno vještačenje u ukupnom iznosu od 570,00 eura te troškovi s osnove plaćenih sudskih pristojbi na tužbu (66,36 eura), na prvostupanjsku presudu (66,36 eura) i na žalbu protiv prijašnje prvostupanjske presude (66,36 eura) , pa njezini sveukupni troškovi postupka iznose 3.706,58 eura.

22. 5. Preko dosuđenog iznosa, sud je odbio tužiteljičin zahtjev za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

23. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Zaboku 23. veljače 2026.

Sudac

Nada Mohač

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke može se podnijeti žalba u roku od 15 dana, putem ovoga suda, Županijskom sudu u Varaždinu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje odluke, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje odluke, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa odluke.

Dostaviti:

1. Odvjetničko društvo Musulin i suradnici, Zagreb, Palmotićeva 17/I

2. Odvjetničko društvo Grgić & Partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282