Poslovni broj: UsI-2959/2024-13

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E Nj E

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, te Marijani Vidaković, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice OFF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćenici odvjetnici Ivi Babić, Zagreb, Ulica kralja Zvonimirova 58, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe OF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku odvjetniku Igoru Žuriću, Zagreb, Ozaljska 87, radi izdavanje građevinske dozvole, 23. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/II-361-03/24-02/469, Urbroj: 531-03-4-24-2 od 19. studenoga 2024. i građevinske dozvole prvostupanjskog tijela Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Pododsjeka u Visu Split Klasa: UP/I-361-03/23-01/000066, Urbroj: 2181/1-11-00-09/05-24-0034 od 2. kolovoza 2024.

i

r i j e š i o  j e

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe u ovome upravnom sporu.

III. Nalaže se tužiteljici da, u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o naknadi troška ovoga upravnog spora, isplati zainteresiranoj osobi iznos 2.500,00 eur na ime naknade troška ovoga upravnog spora, dok se zahtjev tužiteljice za naknadu troška ovoga upravnog spora odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Navedenim rješenjem tuženika (dalje: osporeno rješenje), odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv navedene građevinske dozvole prvostupanjskog tijela (dalje: prvostupanjska građevinska dozvola), izdane zainteresiranoj osobi kao investitoru, za građenje pomoćne građevine, 2.b skupine, bazena koji nije ukopan u tlo, tlocrtne površine 49,7 m[2] , na postojećoj građevnoj čestici 2475/142 k. o. [katastarska općina] ([adresa]), u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake VIS, koji je sastavni dio građevinske dozvole za koji je glavni projektant UF, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 2491.

2. Tužiteljica, u pravodobnoj tužbi, u podnesku, i na raspravi, u bitnome, prigovara kako se izlaže u nastavku obrazloženja ove presude, ističući zahtjeve navedene u izreci ove presude i rješenja.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva, pozivom na obrazloženje osporenog rješenja.

4. Zainteresirana osoba, u odgovoru na tužbu i na raspravi, navodi, u bitnome, u smislu, da su svi prigovori tužiteljice neutemeljeni a osporeno rješenje i prvostupanjska građevinska dozvola zakoniti u cijelosti. Predlaže odbijanje svih zahtjeva tužiteljice. Zahtijeva naknadu troška ovoga upravnog spora.

5. U ovome upravnom sporu, dostavljanjem navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 23. siječnja 2026., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora; shodno članku 6. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS-a).

5.1. Rasprava je održana u prisutnosti uvodno imenovane tužiteljičine opunomoćenice/odvjetnice te u prisutnosti zainteresirane osobe i njenog uvodno imenovanog opunomoćenika/odvjetnika a bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika koji nije opravdao izostanak (članci 89. stavak 4. i 91. stavak 3. ZUS-a).

6. U dokaznom postupku na raspravi u ovome sporu, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa predmetnoga upravnog postupka koji je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu. Preostale po tužiteljici predložene dokaze; pribavljanjem očitovanja Vodovoda i odvodnje otoka Visa d.o.o., pribav ljanjem spisa građevinske inspekcije vezano za spornu septičku jamu, saslušanjem tužiteljice, očevidom lica mjesta i vještačenjem po vještaku geodetske struke; ovaj sud nije izvodio jer je to kod navedenih izvedenih dokaza bilo suvišno za presuđenje u ovome upravnom sporu

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet ovoga spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja, kao i prvostupanjske građevinske dozvole izdane na zahtjev koji je investitor (zainteresirana osoba) podnio 10. studenoga 2023.

9. Zato se, u konkretnom slučaju, primjenjuje Zakon o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19; dalje: ZOG) u članku 108. propisuje: „(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor.

(2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:

1. glavni projekt u elektroničkom obliku

2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata

3. iskaznicu energetskih svojstava zgrade u elektroničkom obliku, potpisanu elektroničkim potpisom

4. ispis Iskaznice energetskih svojstava zgrade ovjerene od projektanata i glavnog projektanta ako je u njezinoj izradi sudjelovalo više projektanata

5. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana

6. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima

7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole

8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i

9. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.“

10. Člankom 110. ZOG je propisano:

„(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti

2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja

3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta

4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom

5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba

6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

(2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za:

1. rekonstrukciju postojeće građevine

2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

(3) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka 2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.

(4) Stavak 3. podstavci 2., 3. i 4. ovoga članka ne odnosi se na rekonstrukciju

12. Člankom 113. ZOG je propisano:

„(1) Građevinska dozvola izdaje se za:

1. građenje cijele građevine

2. izvođenje radova na postojećoj građevini propisanih ovim Zakonom

3. građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa) određenih lokacijskom dozvolom ili

4. jednu ili više faza pojedine građevine određenih lokacijskom dozvolom. (2) Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole, a što na njemu mora biti navedeno i ovjereno po tijelu graditeljstva.“

11. Iz spisa predmetnoga upravnog postupka proizlazi da je zainteresirana osoba uz zahtjev priložila dokumentaciju propisanu člankom 108. ZOG, te da su stranke u postupku pozvane na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja kako to propisuje odredba članka 116. Zakona o gradnji.

12. Ispunjen je i uvjet iz citiranog čl. 109. st. 1 ZOG te je zainteresirana osoba dokazao pravni interes za izdavanje građevinske dozvole. Naime, u spisu predmetnog upravnog postupka je u nastavku navedeni zemljišnoknjižni izvadak, katastarsko rješenje i rješenje o izvedenom stanju. Prema zemljišnoknjižnom izvatku Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela od 28. studenoga 2023., zainteresirana osoba je za cijelo i bez tereta knjižni vlasnik predmetne čestice 2475/142 k. o. [katastarska općina]. Iz rješenja Državne geodetske uprave, Ispostave za katastar nekretnina Vis od 28. travnja 2023., proizlazi da je navedena čestica nastala katastarskom provedbom potvrđenog geodetskog elaborata izrađenog u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice, i to kao građevna čestica na njoj evidentiranih postojećih građevina ozakonjenih rješenjem o izvedenom stanju Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada KLASA: UP/I-361-03/14-01/6854, URBROJ: 403-02-4-1/0106-16- 22 od dana 11. siječnja 2016. (pravomoćno od 29. veljače 2016.): stambene zgrada (sa tri stambene jedinice, zajedno sa septičkom jamom i vodospremom ) te pomoćne zgrade (alatnice). Stoga je ovdje riječ o gradnji pomoćne građevine-bazena koji nije ukopan u tlo, na navedenoj utvrđenoj građevnoj čestici navedene postojeće stambene zgrade.

13. Iz spisa predmetnoga upravnog postupka proizlazi da je postojeća stambena zgrada odnosno građevna čestica priključena na prometnu površinu, na niskonaponsku električnu mrežu i na javni sustav odvodnje otpadnih voda , da su utvrđeni svi propisani uvjeti priključenja, te da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta izdavanje kojih je ponovljeno traženo nakon posljednje izmjene projektne dokumentacije koju je zainteresirana osoba izvršila tijekom postupka.

14. Predmetna građevna čestica je u obuhvatu PPUG Vis ("Službeni glasnik Grada Visa" broj 1/10, 2/17, 6/17 (pročišćeni tekst), 7/23 (ispravak greške)) i UPU ruralnog naselja [adresa] Vis (,,Službeni glasnik Grada Visa" broj 1/13, 3/18 – dalje: UPU ruralnog naselja Rukavac).

15. Prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina UPU ruralnog naselja [adresa], unutar granica građevinskog područja u zoni oznake S - stambena namjena. Prema kartografskom prikazu 4.2 Način gradnje UPU ruralnog naselja [adresa], unutar granica zone oznake SS - višeobiteljska, do tri stana, samostojeći i unutar granica zone oznake 1.2 način gradnje prema uvjetima za prostornu cjelinu 1.2. Prema kartografskom prikazu 3.4 Ekološka mreža PPUG Visa, unutar granica ekološke mreže na području očuvanja značajnom za ptice -POP (pučinski otoci HR1000039) i na području očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove - POVS (otok [adresa]).

16. U navedenome glavnom projektu, navodi se da je u pogledu lokacijskih uvjeta u cijelosti izrađen u skladu s odredbama za provođenje UPU ruralnog naselja [adresa], i to s mjerodavnim odredbama iz članka 16. stavka 3., članka 30. stavka 1. i 2. i članka 34. koje se u tomu glavnom projektu (MAPA 1-arhitektonski projekt) te u obrazloženju prvostupanjske građevinske dozvole citira.

17. U nastavku obrazloženja ove presude, navodi se razloga zbog kojih i ovaj sud drži da je tim mjerodavnim odredbama toga mjerodavnog prostornog plana u konkretnome slučaju udovoljeno i da to nije dovedeno u sumnju tužiteljičinim prigovorima.

18. Naime, prema glavnom projektu (MAPA 1-arhitektonski projekt), planirani zahvat u prostoru je izgradnja bazena sa istočne strane postojeće zgrade, koji se od sjeverozapadne granice građevne čestice izvodi na udaljenosti 2,97-3,35m, od sjeveroistočne granice na udaljenosti 20cm, od jugoistočne granice udaljenost je 1,36- 1,44m. Sa sjeverozapadne strane izvodi se neprozirna ograda od lexana visine 2m, a od sjeveroistočne visine 1m. Bazen je u vrtu i samostojeći je, nepravilnog oblika, maksimalnih dimenzija 9,5*4,56-5,9m, odnosno 49,7 m[2] , dubine 1,35 m s pripadajućim kompenzacijskim bazenom ispod školjke bazena dimenzija 3,26 x 2,30 m, svijetle visine 1,40 m i pripadajućom terasom dimenzija 4,6 x 3,0 m. 19. Budući da se radi o pomoćnoj građevini/bazenu, primjenjuje se navedeni članka 30. UPU ruralnog naselja [adresa] koji na istoj čestici dopušta izgradnju pomoćne građevine, bez izvora zagađenja, i to odvojeno od stambene građevine i na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, bez mogućnosti gradnje otvora.

20. U konkretnome je slučaju, i po stavu ovoga suda, gradnjom neprozirne ograde uz sjeverozapadnu i sjeveroistočnu među, zainteresirana osoba ispunila sve zahtjeve gradnje pomoćne građevine na udaljenosti manjoj od 3 m od međe bez mogućnosti gradnje otvora, a kako to ima u vidu navedeni članak 30. UPU ruralnog naselja Rukavac.

21. Tužiteljica, u tužbi, u podnesku, i na raspravi, ističe sljedeće prigovore.

22. Tužiteljica prigovara da se u upravnom postupku koji je prethodio ovome sporu ostvarila bitna postupovna povreda time što tužiteljici nije dostavljen odgovor zainteresirane osobe na žalbu tužiteljice protiv prvostupanjske građevinske dozvole. Navedeni odgovor je kao dio spisa predmetnoga upravnog postupka, čitan na raspravi u ovome sporu na kojoj je u dokazne svrhe čitan cijeli taj spis, a na kojoj raspravi je bila prisutna uvodno imenovana opunomoćenica tužiteljice kojoj je tako omogućeno očitovanje na taj odgovor. Time i tako je ova postupovna povreda iz upravnog postupka u cijelosti otklonjena već u ovome sporu. Ta je povreda takva da sam po sebi ne može dovesti do rješavanja drukčijeg od onoga iz osporenog rješenja odn. prvostupanjske građevinske dozvole. Iz tih razloga ova postupovna povreda prigovorena ovim prigovorom nije bitna pa je ovaj prigovor neosnovan.

23. Tužiteljica prigovara da podaci gore navedenoga pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju koji se odnose na tim rješenjem ozakonjene/postojeće građevine na predmetnoj građevnoj čestici "nisu suglasni sa stvarnim stanjem na terenu". Ovim se, procesnopravno gledano, prigovara da je, u toj drugoj upravnoj stvari, u kojoj je to pravomoćno rješenje doneseno, pogrešno utvrđeno činjenično stanje. To je bilo dopušteno isticati kao žalbeni a potom i tužbeni prigovor u toj drugoj sada pravomoćno okončanoj upravnoj stvari, koja nije predmet ovoga spora pa je stoga ovaj prigovor pravno irelevantan za ovaj spor.

24. Neosnovano se tužiteljica poziva na članak 73. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21; dalje: ZUP-a) jer se, prema obrazloženju osporenog rješenja i prvostupanjske građevinske dozvole, nije radilo o procesnopravnoj situaciji nedostataka podneska na koje se taj članak odnosi. Radilo se o tomu da je tijekom upravnog postupka investitor više puta izvršio izmjene glavnog projekta na način da je pojedina ranija projekta rješenja mijenjao novim projektnim rješenjima. No nakon svake te i takve izmjene glavnog projekta je strankama- međašnicima (pa tako i tužiteljici) omogućavan ponovljeni uvid u spis predmeta radi ponovljenog izjašnjenja, a koje mogućnosti je tužiteljica koristila pa s ovim u vezi u u postupku koji je prethodio ovome upravnom sporu nije povrijeđen zakon tužiteljici na štetu.

25. Glede prigovora kojima tužiteljica, pozivom na članka 101. ZUP-a, navodi da je tražila pravnu zaštitu zbog šutnje uprave u ovoj pravnoj stvari, navesti je da ta šutnja uprave nije predmet ovoga spora nego je predmet ovoga spora ocjena zakonitosti u toj stvari donesenog izvršnog upravnog rješenja/građevinske dozvole. Stoga su ovi prigovori pravno irelevantni za ovaj spor. To tim više što donošenje upravnog rješenja nakon proteka zakonom propisanog roka za njegovo donošenje ne čini samo po sebi to rješenje nezakonitim.

26. Tužiteljica prigovara da je glavnim projektom predviđen prihvat vode od pranja bazenskih filtera i tehnike u septičku jamu koja da izlazi iz granica predmetne građevne čestice te je dijelom položena i na čestici u vlasništvu tužiteljice. S tim u vezi da zainteresirana osoba pogrešno prikazuje kao da se radi o dvije jame jer da je tu riječ o jednoj jami. U vezi te jame da je tužiteljica podnijela prijavu građevinskoj inspekciji, zbog čega da se u tomu postupku građevinske inspekcije ima riješiti pitanje (položaja predmetne septičke jame) koje je prethodno pitanje za ovaj postupak građevinske dozvole, a takvim da ga upravna tijela u ovom upravnom postupku prije nisu cijenila, pa da su time bitno povrijeđena postupovna pravila o prethodnom pitanju.

27. S pravom zainteresirana osoba tvrdi da je prethodno pitanje isključivo pravno pitanje (prema članku 55. stavku 1. ZUP-a) dok navedeno pitanje na koje tužiteljica upire nije pravno pitanje nego je činjenično pitanje. Nadalje, spomenutim pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju je izrijekom među ostalim ozakonjena i septička jama na ovdje predmetnoj građevnoj čestici. Glavnim projektom (MAPA 1 – arhitektonski projekt) koji je sastavni dio prvostupanjske građevinske dozvole , ista je prikazana u cijelosti u granicama predmetne građevne čestice: objekt brojne oznake 3 i naziva "vodonepropusna sabirna jama" na Situaciji uloženoj u grafički dio ove mape ovoga glavnog projekta. Stoga se ne može prihvatiti ove tomu suprotne tužiteljičine prigovore. Pritom pravilno zainteresirana osoba na raspravi navodi da bi, kod prethodno navedenog prikaza položaja predmetne sabirne jame u glavnom projektu koji je sastavni dio prvostupanjske građevinske dozvole, eventualna odstupanja u gradnji predmetnoga bazena glede ove sabirne jame i spoja bazena na istu, mogla eventualno biti zapreka za izdavanje uporabne dozvole. Iz ovih netom navedenih razloga se ne radi o prethodnom pitanju odn. ovaj tužiteljičin prigovor nije osnovan.

28. Tužiteljica prigovara da u konkretnome slučaju ne može doći do primjene članka 30. UPU jer da su tim člankom propisana dva uvjeta za pomoćne građevine– prvi da građevina bude bez otvora i drugi da građevina bude bez izvora zagađenja. Oba ta uvjeta da u konkretnome slučaju nisu ispunjena. Prvi da nije ispunjen jer da samim time što je propisano da građevina bude bez otvora proizlazi da se to odnosi na gradnju zatvorenih pomoćnih građevina kao što su garaže, a ne bazena o kojemu je u konkretnome slučaju riječ. Drugi da nije ispunjen jer da je glavnim projektom predviđeno pražnjenje bazena ispuštanjem ogromne količine bazenske klorirane vode u upojni bunar. Ovi prigovori tužiteljice nisu osnovani zbog sljedećih razloga.

29. Prigovor tužiteljice da je propisivanjem da pomoćna građevina bude bez otvorena predviđena samo gradnja zatvorenih pomoćnih građevina (npr. garaža) a ne i bazena; nije osnovan argumentacijom "od većega na manje" (lat. argumentum ad maiori a minus) jer; ako je dopušteno graditi zatvorenu građevinu uz uvjet da nema otvore npr. garažu (što je u logičkom smislu "veće" dopuštenje) time je dopušteno graditi i pomoćnu građevinu koja po prirodi stvari niti ne može imati otvore kao zatvorena građevina, konkretno bazen (što je u logičkom smislu "manje").

30. Prigovor tužiteljice da je glavnim projektom predviđen i upoj klorirane bazenske vode izvor zagađenja, ne može se prihvatiti jer je za predmetni glavni projekt kojim je to predviđeno Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša, komunalne poslove infrastrukturu, izdalo potvrdu glavnog projekta Klasa: 351-01/24- 0001/0741, Urbroj: 2181/1-10/08-24-0002 od 16. travnja 2024.

31. Ostali prigovori tužiteljice, koji se tiču zaštite okoliša, imisija, i napajanja predmetnoga bazena vodovodnom vodom, istaknuti su i u žalbi tužiteljice protiv prvostupanjske građevinske dozvole, te su pravilno otklonjeni kao neosnovani razlozima danim osporenim rješenjem. Stoga se s tim u vezi upućuje na te razloge koje kao pravilne i potpune prihvaća i ovaj sud (prva tri odjeljka str. 6 osporenog rješenja).

32. Imajući u vidu, prethodno izloženo stanja spisa upravnog postupka koji je prethodio ovomu sporu, te prethodno obrazloženo analizirane prigovore tužiteljice; ovaj sud ocjenjuje da je taj postupak proveden zakonito; pri čemu su pravilno utvrđene sve činjenice koje su pravno relevantne u smislu citiranog članka 111. ZOG, te su u vezi tih činjenica dani pravilni, jasni i neproturječni razlozi u obrazloženju osporenog rješenja odn. prvostupanjske građevinske dozvole, koje rješenje odn. dozvola je doneseno pravilnom primjenom prethodno navedenih mjerodavnih odredaba navedenih materijalnih propisa.

33. Pritom nije ostvaren koji od razloga ništavosti (članak 128. stavka 1. ZUP- a) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 47. stavak 3. ZUS).

34. Stoga ovaj sud to rješenje i tu dozvolu ocjenjuje zakonitima.

35. Zato je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, presuđeno kao u točki I. izreke.

36. Prijedlog tužiteljice za određivanjem odgodnog učinka tužbe nije osnovan, jer se taj prijedlog odnosi na pristupanje zainteresirane osobe građenju na temelju prvostupanjske građevinske dozvole, dok je samom tužbom tužiteljica spriječila pravomoćnost prvostupanjske građevinske dozvole, a pristupanje građenju na temelju takve (tj. izvršne a nepravomoćne) građevinske dozvole ionako ide na vlastitu odgovornost investitora-ovdje zainteresirane osobe (članak 106. stavak 2. ZOG) pa, u slučaju da tužiteljica eventualno pretrpi štetu uslijed gradnje objekta čija građevinska dozvola bude ocijenjena nezakonitom, tužiteljica ima mogućnost tražiti naknadu štete pred redovnim sudom (slično u rješenju Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-403/2013-2 od 11. rujna 2013.). U tom smislu to nije "šteta koja bi se teško mogla popraviti" što je jedan od tri člankom 42. stavkom 2. ZUS-a kumulativno propisana uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe u upravnom sporu. Stoga je riješeno kao pod točkom II. izreke.

37. S obzirom na uspjeh zainteresirane osobe u ovome sporu, trebalo je tužiteljicu obvezati da joj naknadi zatraženi trošak odvjetničkog sastavljanja odgovora na tužbu i zastupanja na navedenome ročištu za raspravu. To su dvije radnje, svaka po 500 bodova, što pomnoženo vrijednošću boda (2,00 EUR) iznosi 2.000,00 EUR, a uvećano za 25% PDV-a (500,00 EUR) daje ukupan iznos 2.500,00 eur; sve sukladno Tbr. 27. točka 1. alineja druga te točka 2., Tbr. 52. stavak 3. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.). Više traženo za odvjetnički putni trošak osobnim automobilom i cestarinu, zainteresiranoj osobi nije priznato jer nije dokazano putovanje odvjetnikovim osobnim automobilom i jer traženi trošak cestarine nije dokazan prilaganjem računa za dolazni pravac cestarine.

Više traženo za odvjetničko izbivanje iz pisarnice, zainteresiranoj osobi nije priznato jer mu je priznata naknada troška za navedeno ročište koje je uzrokovalo to izbivanje. Tužiteljici nije priznata tražena naknada troška jer je u cijelosti izgubila ovaj upravni spor.

38. Stoga je, na temelju članka 144. i članka 147. stavka 1. te članka 148. ZUS- a, riješeno kao pod točkom III. izreke.

U Splitu 23. veljače 2026.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja, dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 7 primjeraka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijanih točaka I. i III. izreke a ne odgađa izvršenje pobijane točke II. izreke.

DNA:

1. opun. tužiteljice, uz zapisnik o objavi

2. tuženiku, uz zapisnike o raspravi i objavi

3. opun. zaint. o., uz zapisnik o objavi

4. u spis