REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ČAKOVCU

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Poslovni broj: Ovr-52/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Čakovcu, po sucu toga suda Hrvoju Novaku, a na prijedlog sudske savjetnice Lucije Milinović, u pravnoj stvari OĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Josipu Pintariću, odvjetniku u Čakovcu, protiv ovršenika VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], povodom prijedloga ovršenika temeljem čl. 210. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ), 20. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika VĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zatraženih zahtjevom za izravnu naplatu podnesenim dana 9. siječnja 2026. Financijskoj agenciji po ovrhovoditelju OĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], na temelju Presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-149 od 24. lipnja 2021. te rješenja o ispravku Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-187 od 21. svibnja 2021.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika VĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate na temelju Presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-149 od 24. lipnja 2021. te rješenja o ispravku Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-187 od 21. svibnja 2021.

III. Odluka o naknadi troška ovog ovršnog postupka donijet će se naknadno pisanim putem.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik VĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja OĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi proglašenja ovrhe – postupka izravne naplate pokrenutog kod Financijske agencije dana 9. siječnja 2026. na temelju Presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-149 od 24. lipnja 2021. te rješenja o ispravku Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-187 od 21. svibnja 2021., nedopuštenom iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno što nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika (čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a) te iz razloga što je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave (čl. 50. st. 1. toč. 10. OZ-a).

Obrazloženje

1. Ovršenik VĆ je ovome sudu 21. siječnja 2026. podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim, ne navodeći po kojim žalbenim osnovama podnosi prijedlog, a iz razloga navedenih u prijedlogu proizlazilo bi da ovršenik prijedlog podnosi pozivajući se na odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. i 10. Ovršnog zakona, te prijedlog za odgodu prijenosa. U prijedlogu navodi da je 12. siječnja 2026., putem sustava e-Građani, saznao kako je ovrhovoditelj 9. siječnja 2026. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu na temelju presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-149 od 24. lipnja 2021. te rješenja o ispravku Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-187 od 21. svibnja 2024. U pogledu rješenja o ispravku poslovni broj K-90/2020-187 od 21. svibnja 2024. ovršenik ističe da se njime ne ispravlja presuda poslovni broj K-90/2020-149 od 24. lipnja 2021., koja je u zahtjevu navedena i priložena, već druga presuda i to presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-140. Nadalje, navodi i da presuda poslovni broj K-90/2020-149 od 24. lipnja 2021., koja je priložena zahtjevu, nije podobna za izvansudsku naplatu jer ne sadrži potrebne podatke koje bi ovršna isprava podobna za izvansudsku naplatu trebala sadržavati odnosno ne sadrži adresu i OIB ovrhovoditelja. Slijedom navedenog ističe da s obzirom na to da presuda poslovni broj K-90/2020-149 od 24. lipnja 2021. nije ispravljena niti dopunjena rješenjem o ispravku poslovni broj K-90/2020-187 od 21. svibnja 2024., ista ne sadrži potrebne elemente da bi bila podobna za izvansudsku naplatu te je Financijska agencija trebala vratiti zahtjev ovrhovoditelju jer se po istom ne može postupiti. Nadalje, navodi i da ovrhovoditelj u zahtjevu traži i naplatu zateznih kamata na troškove postupka, ali da kamate nisu određene osnovom za plaćanje i da u predmetnoj ovršnoj ispravi nisu nikakvi troškovi zastupanja te da na glavnicu ovršnom ispravom nisu dosuđene nikakve kamate, stoga da je zahtjev i zbog toga protivan zakonu i nedopušten. Također, ističe da iz punomoći, koja je priložena uz zahtjev, nije razvidno tko ju je potpisao te da je ista dana za zastupanje u kaznenom postupku pod poslovnim brojem K-90/2020-149 i K-90/2020-187, a ne u ovom ovršnom postupku, zbog čega predmetna punomoć nije podobna za postupanje, slijedom čega FINA nije smjela postupiti po zahtjevu već ga je trebala vratiti. Slijedom svega navedenog, predlaže da sud usvoji prijedlog za proglašenje ovrhe odnosno pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Nadalje, ovršenik predlaže odgodu pljenidbe i prijenosa iz razloga što ima niska primanja i to mirovinu u iznosu od 700,00 EUR te da bi mu provedbom zatražene ovrhe odnosno pljenidbe i prijenosa bila ugrožena egzistencija i podmirenje osnovnih životnih potreba. Navodi da se u konkretnom slučaju radi o velikom iznosu čijom bi naplatom ostao bez osnovnih sredstava za život. Također ističe da bi, u slučaju da se ovrha provede, morao u posebnoj parnici tražiti povrat tih sredstava zbog čega bi mu nastali dodatni parnični troškovi, a i da se radi o dugotrajnom postupku te da je upitno hoće li uspjeti namiriti svoju tražbinu od ovrhovoditelja.

2. Ovršenik je ovome sudu 9. veljače 2026. podnio dopunu i ispravak svog prijedloga od 21. siječnja 2026., a kojim ispravlja podatke o ovrhovoditelju tako da pravilno treba pisati OĆ umjesto ĆĆ te da je omaškom napisan iznos glavnice 35.573,65 EUR umjesto 21.502,78 EUR. Slijedom navedenog ispravio je i petit prijedloga tako da je pravilno naznačena kao ovrhovoditeljica OĆ.

3. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika podneskom od 17. veljače 2026. kojim u cijelosti osporava sve navode ovršenika kao neosnovane. U bitnome navodi da su neosnovani navodi ovršenika da predmetne isprave nisu podobne za naplatu jer je presudom Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-149 od 24. lipnja 2021. ovršeniku naloženo ispunjenje obveze koja je predmet ovog ovršnog postupka te da se rješenje o ispravku odnosi na navedenu presudu i da su njime otklonjene eventualne nejasnoće glede oznaka i podataka sadržanih u odluci. Nadalje, u pogledu zakonskih zateznih kamata navodi da obveza plaćanja istih proizlazi neposredno iz zakona te da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje i zakonske zatezne kamate neovisno o tome jesu li one izrijekom dosuđene sudskom odlukom, a osim toga i da je mogućnost traženja zakonskih zateznih kamata na troškove postupka predviđena u samom obrascu Zahtjeva za izravnu naplatu i u slučaju kad one nisu određene ovršnom ispravom. U odnosu na punomoć navodi da ovršenik nije doveo u pitanje njenu vjerodostojnost i autentičnost te da iz njenog sadržaja nedvojbeno proizlazi da je ista dana upravo za vođenje ovog ovršnog postupka. Slijedom svega navedenog, predlaže da sud odbije prijedlog ovršenika za odgodu pljenidbe i prijenosa kao neosnovan. U odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, ovrhovoditelj ističe da je pravomoćnom kaznenom presudom ovršeniku naloženo vraćanje imovinske koristi odnosno ispunjenje novčane obveze koja proizlazi iz počinjenog kaznenog djela, pa se provedbom ovrhe ostvaruje zakonita svrha sudske odluke i zaštite pravnog poretka. Nadalje, iznosi da navodi ovršenika kojima se poziva na svoje imovinske prilike i niska primanja ne predstavljaju zakonsku osnovu za odgodu ovrhe te da ovršenik nije ničim učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Slijedom navedenog, predlaže da sud odbije i prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan.

4. Sud je izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju i to: zahtjev za izravnu naplatu (listovi 4 i 5 spisa), punomoć (list 6 spisa), presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-149 od 24. lipnja 2021. (listovi 7-21 spisa), potvrda pravomoćnosti i ovršnosti presude poslovni broj K-90/2020-149 od 24. lipnja 2021. (listovi 22 i 23 spisa), rješenje Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020-187 od 21. svibnja 2024. (listovi 24-26 spisa), potvrda pravomoćnosti i ovršnosti rješenja poslovni broj K-90/2020-187 od 21. svibnja 2024. (listovi 27 i 28 spisa), očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate (listovi 29 i 30 spisa) i potvrda o primanjima ovršenika (listovi 31 i 32 spisa).

5. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje, st. 2. istoga članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. istoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. istoga članka na odgovarajući

se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).

6. Odredbom čl. 50. st. 1. OZ-a propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, 6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano, 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, 10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili

upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili 11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

7. Prema odredbi čl. 52. st. 3. OZ-a ako ovrhovoditelj ospori postojanje žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9. do 11. OZ-a ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 51. st. 1. OZ-a zbog kojeg je izjavio žalbu. Iznimno od navedenog, prema odredbi čl. 52. st. 4. OZ-a, sud neće ovršenika uputiti na parnicu,

nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz čl. 51. st 1. OZ-a općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

8. Pazeći po službenoj dužnosti, u skladu s odredbom čl. 50. st. 5. OZ-a, na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1., toč. 1., toč. 3. i toč. 5. OZ-a, te na okolnost da je u slučaju iz čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ-a ovrha određena na predmetima iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ-a, te na pogrešnu primjenu materijalnog prava, kao i na bitne povrede ovršnog postupka kada

se na njih pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, ovaj sud nije utvrdio da bi bio ostvaren neki od navedenih žalbenih razloga.

9. S obzirom na to da iz razloga navedenih u prijedlogu bi proizlazilo da je ovršenik podnio prijedlog pozivajući se na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 10. OZ-a, te da je ovrhovoditelj svojim podneskom u cijelosti osporio prijedlog ovršenika, a nisu se ispunile pretpostavke za primjenu čl. 52. st. 4. OZ-a, sud je na temelju čl. 52. st. 3. OZ-

a odlučio kao u izreci ovog rješenja i zaključka.

10. Na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe. Temeljem čl. 65. st. 1. OZ-a, sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako se ispuni jedan od uvjeta iz čl. 65. st. 1. toč. 1-.11. OZ-a.

11. Ovdje je bitno je napomenuti da odredbe OZ-a koje uređuju materiju odgode ovrhe treba tumačiti restriktivno. One predstavljaju izuzetak, a ne pravilo prilikom provođenja postupka ovrhe, jer je postupak ovrhe hitan postupak u okviru kojeg žalba nema suspenzivan učinak i kao takvog ga treba tretirati.

12. U konkretnom slučaju, obveza radi koje se provodi ovrha proizlazi iz pravomoćne kaznene presude, što dodatno naglašava potrebu za učinkovitim i pravodobnim izvršenjem iste. Naime iz presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-90/2020- 149 od 24. lipnja 2021. proizlazi da je okrvljeni VĆ, ovdje ovršenik, proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja – prijevarom u gospodarskom poslovanju – opisano u čl. 293. st. 2. u vezi

sa st. 1. i čl. 61. KZ/97 zbog čega je VĆ, ovdje ovršeniku, izrečena uvjetna osuda te mu je izrekom presude naloženo da naknadi štetu oštećenoj OĆ, ovdje ovrhovoditeljici, kao i troškove kaznenog postupka i troškove zastupanja oštećenih po opunomoćenicima.

13. U prijedlogu za odgodu ovršenik tek paušalno navodi da bi mu nastala teško nadoknadiva šteta, i to u vidu dugotrajnosti postupka povrata zaplijenjenih sredstava te dodatnih troškova parničnog postupka. Međutim, ovrha je po svojoj naravi uvijek određeno opterećenje za ovršenika, pa sama ta okolnost ne može predstavljati pravno relevantan razlog za odgodu.

14. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li njegova imovina dostatna za eventualnu naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Ovršenik je bio dužan učiniti vjerojatnim da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika.

15. Budući da se nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodom ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ, sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

16. Ovršenik je zatražio naknadu troškova ovog postupka od ovrhovoditelja.

17. Sukladno čl. 14. st. 5. OZ-a ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. Sukladno čl.14. st.6. OZ-a zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka postupka.

18. Sud će odluku o istome donijeti naknadno, sukladno recentnoj sudskoj praksi, nakon što se utvrdi da li je ovrhovoditelj zaista neosnovano prouzročio te nastale troškove ovršeniku, a o čemu se za sada odluka ne može donijeti.

U Čakovcu 20. veljače 2026.

Sudac:

Hrvoje Novak

Sudska savjetinca:

Lucija Milinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona).

Dostaviti:

1. Ovrhovoditeljici po pun.

2. Ovršeniku

3. FINA, na znanje