REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-709/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog UP, zastupanog po branitelju Želju Ostoji, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 85/22, 114/22 i 133/23, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/24-3/13454 od 16. listopada 2024., nakon provedene glavne rasprave 19. veljače 2026. u odsutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, dana 20. veljače 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni:
HP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan
k r i v j e
što dana 26. kolovoza 2024. u 00,01 sati u Splitu, Put Plokita kbr. 81 kao vlasnik vozila registarske oznake [registarska oznaka], na zahtjev – obavijest o prometnom prekršaju (čl. 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) klasa 211-07/23-8/1424, u roku od 15 dana, a koji rok je započeo dana 9. kolovoza 2024., Policijskoj upravi splitsko- dalmatinskoj, Postaji prometne policije Split, nije dostavio vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je svoje vozilo dao na upravljanje dana 23. prosinca 2022., već je izvijestio da je u navedeno vrijeme s vozilom upravljala IP , OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1978., iako se pregledom snimke prekršaja nedvojbeno može utvrditi da je u vrijeme počinjenja prekršaja vozilom upravljala muška osoba,
dakle, kao vlasnik vozila, nije na zahtjev policijskog službenika u roku od 15 dana dao vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 229. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po članku 229. stavku 7. istog Zakona.
I. Na temelju citiranog propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) okrivljeniku se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 200,00 (dvjesto) EURA
Na temelju čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gornjim poslovnim brojem prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku ga je stavio van pravne snage, nakon čega je proveo glavnu raspravu.
3. Na glavnu raspravu nije pristupio uredno pozvani okrivljenik, unatoč tome što je u pozivu na ročište i prekršajnom nalogu bio upozoren da se, ukoliko se ne odazove, rasprava može provesti i donijeti presuda bez njegove nazočnosti. Pored toga, okrivljeniku je u pozivu istaknuto da svoju obranu može iznijeti pisanim podneskom pa je uručivanjem poziva odnosno optužnog akta te davanjem odgovarajućih pouka i upozorenja, istome omogućeno sudjelovanje u postupku, to jest pružena mu je mogućnost da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete te iznese sve činjenice i dokaze koji joj idu u korist.
3.1. Pritom se ističe kako je ovaj sud neposredno prije održavanja ročišta kontaktirala osoba koja se predstavila kao HP i koja je rekla da ne može doći na sud, "jer nije tu", međutim nije ponudila nikakve dokaze prvo o svom identitetu a osobito o razlozima spriječenosti; zbog čega ovaj sud smatra kako je izostanak okrivljenika neopravdan. Jednako tako, na ročište za glavnu raspravu nije pristupio ni uredno pozvani branitelj okrivljenika, koji također nije opravdao nedolazak.
3.2. Dakle, kako je nazočnost na raspravi pravo, a ne obveza okrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njegovoj dispoziciji, a realizaciju istog okrivljenik je propustio svojom voljom. Iz tog razloga, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika, budući da je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njegovo ispitivanje, kod iskazane pasivnosti i pouzdanosti postojeće dokazne građe; nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.
3.3. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao prigovor na prekršajni nalog, obavijest o počinjenom prekršaju s pripadajućom dostavnicom, ispunjeni obrazac podataka o vozaču i dopis Postaje prometne policije Split klasa: 211-04/24-01/12501 od 23. srpnja 2024. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo da je okrivljenik prethodno kažnjavan zbog prekršaja iz članka 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
4.1. U prigovoru na prekršajni nalog okrivljenik u bitnom navodi kako je u navedeno vrijeme svoje vozilo dao na korištenje IP pa samim time nikakvih dodatnih saznanja o korištenju vozila ne može imati. Stoga predlaže da se imenovana ispita kao svjedok. Također ističe kako je protiv IP izdan prekršajni nalog zbog predmetnog prekršaja pa predlaže da se isti pribavi.
4.2. U dopisu Postaje prometne policije Split klasa: 211-04/24-01/12501 od 23. srpnja 2024., naslovljenom kao "ponovni upit o podacima o vozaču" i upućenom okrivljenom UP, ističe se kako je od strane okrivljenika kao počinitelj prekršaja 23. prosinca 2022. u 18:09 sati u Klisu naznačena osoba IP, rođena **.**.1978., dok je iz fotografije vozila razvidno kako je vozilom upravljala muška osoba. Stoga se okrivljenik ponovno poziva da dostavi vjerodostojan podatak o osobi koja je kritične prigode upravljala njegovim vozilom.
4.3. Iz inicijalne obavijesti o počinjenom prekršaju od 4. siječnja 2023. i priležeće dostavnice-povratnice proizlazi kako je okrivljeni HP osobno zaprimio predmetnu obavijest zajedno s obrascem podataka o osobi koja je upravljala njegovim vozilom u trenutku počinjenja inicijalnog prekršaja. Iz sadržaja predmetnog obrasca, popunjenog i potpisanog od strane okrivljenika, je pak vidljivo da je kao osoba koja je upravljala vozilom navedena IP, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1978.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra nesporno utvrđenim kako je okrivljenik utužene prigode počinio prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude.
6. Odredbom članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno da je vlasnik vozila dužan na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.
6.1. Odredbom članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja je bila na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja; propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako u roku od 15 dana ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
7. Iz naprijed citiranih isprava pročitanih u dokazne svrhe vidljivo je kako je okrivljenik na zahtjev nadležne policijske postaje dostavio pogrešne podatke o osobi koja je upravljala njegovim vozilom kada je počinjen prekršaja iz članka 54. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da je naveo da je vozilom upravljala IP, iako je iz fotografija evidentno da je vozač muškarac. Okrivljenik ovu činjenicu u prigovoru ni ne spori, a razlozi koje nudi za svoje postupanje su neprihvatljivi, jer, čak i u slučaju da je dao vozilo na korištenje drugoj osobi, to ga ne oslobađa obveze da dostavi točne i vjerodostojne podatke o tome tko ga je koristio konkretne prigode. Drugim riječima, u pitanju je njegova zakonska obveza, a uostalom do tog podatka je mogao doći jednostavnim upitom IP, koja je po svemu sudeći njegova supruga (ista adresa prebivališta, približna životna dob).
7.1. Slijedom navedenog, dostavom pogrešnih podataka, odnosno nedostavljanjem vjerodostojnih podataka o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja okrivljenik je ostvario sva obilježja prekršaja koji mu se stavljaju na teret.
8. S obzirom na to da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno na naprijed izloženi način, a vodeći se ujedno načelom ekonomičnosti postupka, ovaj sud nije smatrao potrebnim ispitivati IP u svojstvu svjedoka i tražiti podatke o drugim prekršajnim postupcima od ovlaštenog tužitelja; zbog čega je na temelju članka 421. stavka 1. točke 4. Zakona o kaznenom postupku odbio dokazne prijedloge obrane u tom pravcu.
9. Prilikom odmjeravanja sankcije, vođeno je računa o svim relevantnim o okolnostima pa je tako Sud u konkretnom slučaju kao naročitu olakotnu okolnost u smislu članka 37. Prekršajnog zakona tretirao težinu inicijalnog prekršaja, za koji je propisana značajno manja kazna od prekršaja se okrivljeniku stavlja na teret. Stoga je prema okrivljeniku primijenjen institut sudskog ublažavanja te mu je izrečena novčana kazna u iznosu nižem od najmanje propisane kazne za predmetni prekršaj, jer bi u protivnom prema stajalištu suda postojao prevelik nerazmjer između stupnja ugrožavanja zaštićenog dobra i izrečene sankcije. Na taj način će adekvatno postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta ostvarivanja preventivnog efekta.
9.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 20. veljače 2026.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni viši sud.
Dostaviti: okrivljeniku, branitelju, tužitelju, u spis
