REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj Ovr-93/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču, po sucu toga suda mr. sc. Marčeli Štefanuti, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice Stefani Vrh, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv ovršenika Ribarska zadruga Istra, OIB: 60945168083, Dvori, Poslovna zona Labinci 30, zastupano po punomoćnicima ZOU Alenu Kalčiću i Nevenu Šviću, odvjetnicima u Poreču, radi odgode izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, 20. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava.

Obrazloženje

1. Ovršenik Ribarska zadruga Istra podnio je prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. U prijedlogu, u bitnome, navodi da se provodi izravna naplata na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču posl. br. Pr-37/2022-30 od 16. listopada 2023., koja da predstavlja ovršnu ispravu u smislu članka 23. OZ-a. Protiv navedene presude ovršenik da je pravodobno izjavio prijedlog za dopuštenje revizije, kao izvanredni pravni lijek propisan odredbama Zakona o parničnom postupku, o kojoj odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Postupak po reviziji da je u tijeku. U konkretnom slučaju da je po osnovi predmetne ovršne isprave već provedena pljenidba novčanih sredstava ovršenika, da su sva raspoloživa sredstva ovršenika na računima u cijelosti zaplijenjena, da se sredstva nalaze evidentirana i rezervirana kod Financijske agencije te da nalog bankama za njihov prijenos ovrhovoditelju još nije izvršen. Navodi kako je tražbina ovrhovoditelja u cijelosti osigurana pa samim time postoji rizik štete za ovrhovoditelja. Odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava da ne bi nastupila nikakva šteta za ovršenika. Razlog tome da je što su sredstva već zaplijenjena i rezervirana u sustavu Financijske agencije. U slučaju da Vrhovni sud Republike Hrvatske odbije reviziju i potvrdi pravomoćnu presudu, prijenos sredstava da se može izvršiti bez ikakvih zapreka, budući da je tražbina već osigurana pljenidbom. Drugim riječima, odgoda da se odnosi isključivo na trenutak prijenosa, a ne na fazu pljenidbe niti na sigurnost naplate pa da je time u cijelosti očuvana ravnoteža interesa stranaka. S druge strane, provedbom prijenosa prije donošenja odluke o reviziji da bi mogla nastati teško nadoknadiva šteta za ovršenika. Naime, revizija da je izvanredni pravni lijek kojim da se ispituje zakonitost pravomoćne presude, odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske da može rezultirati ukidanjem ili preinačenjem pobijane presude te da bi, u slučaju uspjeha revizije, ovršenik morao pokretati poseban postupak radi povrata već prenesenih sredstava. Takva situacija da bi dovela do dodatnih troškova, novih postupaka i pravne nesigurnosti, što da predstavlja tipičan primjer teško nadoknadive štete u smislu članka 210. stavka 1. OZ- a. Naglasio je da je institut iz članka 210. OZ-a upravo predviđen za situacije kada je tražbina već osigurana pljenidbom, ali postoji opravdana potreba da se odgodi njezin prijenos do okončanja postupka po pravnom lijeku. Sukladno temeljnim načelima ovršnog postupka, uključujući načelo razmjernosti i zaštite prava stranaka, sud da je dužan voditi računa da provedba ovrhe ne uzrokuje nerazmjerne posljedice. U konkretnom slučaju interes ovrhovoditelja da je u cijelosti zaštićen, sredstva da su blokirana i osigurana te da ne postoji opasnost od izbjegavanja naplate i odgoda da je vremenski ograničena – do donošenja odluke o reviziji. S druge strane, bez odgode da bi mogla nastupiti šteta za ovršenika koju bi bilo teško sanirati. Slijedom navedenog, predlaže odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o podnesenoj reviziji.

2. Odredbom čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025) u vezi čl. 21. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

3. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe zbog razloga hitnosti, a sukladno odredbi članka 65. stavka 2. OZ-a nije dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju.

4. Prijedlog za odgodu ovrhe nije osnovan.

5. Prvenstveno se ukazuje na to kako ovršenik nije dostavio očevidnik osnova za plaćanje (na koji se poziva u svom prijedlogu) iz kojeg bi proizlazilo da je predmetna osnova zavedena pri Financijskoj agenciji.

6. Nadalje, odredbom članka 210. stavka 1. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

7. Uvjeti za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika propisani su u članku 65. OZ-a. Naime, za takvu odgodu potrebno je da su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke i to da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje te jedna od pretpostavki taksativno određenih okolnosti propisanih člankom 65. stavkom 1. točkama 1-11 OZ-a. Navedene pretpostavke opravdavaju odgodu ovrhe, pri čemu je na ovršeniku da dokaže postojanje neke od predviđenih okolnosti.

8. U predmetnoj stvari ovršenik je dokazao jednu od pretpostavki, odnosno podnošenjem revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda ovršenik je ispunio jedan od uvjeta potreban za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

9. Međutim, ovršenik nije dokazao drugu pretpostavku, odnosno nije dokazao vjerojatnost postojanja nadoknadive ili teško nadoknadive štete. Naime, osim objektivnog elementa (mogućnosti da zbog određenih činjenica nastupi šteta) koji mora biti ispunjen da bi se moglo govoriti o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, nenadoknadiva i teško nadoknadiva šteta ima i svoju subjektivnu dimenziju, koja se vezuje za ovrhovoditelja, a koja traži da s obzirom na položaj i imovinske prilike (materijalne mogućnosti) ovrhovoditelja nije realno očekivati da će ovrhovoditelj štetu moći naknaditi u cijelosti ili barem u pretežitom dijelu.

10. Prema tome, navodi ovršenika kako će, u slučaju uspjeha povodom podnesene revizije, za istoga nastati dodatni troškovi, novi postupci i pravne nesigurnosti nije jedan od razloga nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Naime, izuzev iznesene pretpostavke, ovršenik nije naveo niti dokazao da ovrhovoditelj nema nikakve imovine iz koje bi se eventualno mogao namiriti u slučaju eventualnog uspjeha u revizijskom postupku, odnosno ovršenik niti uopćeno ne upućuje na takvu materijalnu situaciju kod ovrhovoditelja, niti za to predlaže dokaze, pa sud ne nalazi ni na razini vjerojatnosti, da ovršeniku prijeti nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

11. Slijedom svega iznesenog, a s obzirom na to da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe iz članka 65. stavka 1. OZ-a, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Poreču 20. veljače 2026.

Sutkinja

mr. sc. Marčela Štefanuti

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od osam dana od dostave rješenja.

DNA

- ovrhovoditelju

- ovršeniku p.p.