Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pr-788/2025-59

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Lordana Ćošića, u pravnoj stvari tužiteljice JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Margita Plažanin, odvjetnica u Zagrebu, Počiteljska 5, i Zoran Vujasin, odvjetnik u odvjetničkom društvu Vujasin & partneri u Zagrebu, protiv tuženika KLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB, Ulica Vjekoslava Klaića 16, OIB: 70641763756, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 21. siječnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Ivana Filipa Gregovića, odvjetnika, i punomoćnice tuženika HA, zaposlenice, dana 20. veljače 2026., objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku KLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB, Ulica Vjekoslava Klaića 16, OIB: 70641763756, da tužiteljici JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće i naknade plaće isplati daljnji iznos od 4.436,69 eura bruto uz pripadajuću zateznu kamatu tekuću na pojedine mjesečne iznose, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kako slijedi:

    -za prosinac 2013. na iznos od 90,84 EUR od 16.01.2014.,

    -za siječanj 2014. na iznos od 42,66 EUR od 16.02.2014.,

    -za veljaču 2014. na iznos od 26,70 EUR od 16.03.2014.,

    -za ožujak 2014. na iznos od 13,35 EUR od 16.04.2014.,

    -za listopad 2014. na iznos od 34,91 EUR od 16.11.2014.,

    -za studeni 2014. na iznos od 63,73 EUR od 16.12.2014.,

    -za prosinac 2014. na iznos od 52,22 EUR od 16.01.2015.,

    -za siječanj 2015. na iznos od 57,06 EUR od 16.02.2015.,

    -za veljaču 2015. na iznos od 96,22 EUR od 16.03.2015.,

    -za ožujak 2015. na iznos od 63,88 EUR od 16.04.2015.,

    -za travanj 2015. na iznos od 78,53 EUR od 16.05.2015.,

    -za svibanj 2015. na iznos od 95,61 EUR od 16.06.2015.,

    -za lipanj 2015. na iznos od 100,85 EUR od 16.07.2015.,

    -za srpanj 2015. na iznos od 60,54 EUR od 16.08.2015.,

    -za kolovoz 2015. na iznos od 124,30 EUR od 16.09.2015.,

    -za rujan 2015. na iznos od 73,33 EUR od 16.10.2015.,

    -za listopad 2015. na iznos od 85,06 EUR od 16.11.2015.,

    -za studeni 2015. na iznos od 77,98 EUR od 16.12.2015.,

    -za prosinac 2015. na iznos od 81,36 EUR od 16.01.2016.,

    -za siječanj 2016. na iznos od 115,78 EUR od 16.02.2016.,

    -za veljaču 2016. na iznos od 100,26 EUR od 16.03.2016.,

    -za ožujak 2016. na iznos od 104,47 EUR od 16.04.2016.,

    -za travanj 2016. na iznos od 108,51 EUR od 16.05.2016.,

    -za svibanj 2016. na iznos od 113,54 EUR od 16.06.2016.,

    -za lipanj 2016. na iznos od 74,43 EUR od 16.07.2016.,

    -za srpanj 2016. na iznos od 126,29 EUR od 16.08.2016.,

    -za kolovoz 2016. na iznos od 91,53 EUR od 16.09.2016.,

    -za rujan 2016. na iznos od 96,91 EUR od 16.10.2016.,

    -za listopad 2016. na iznos od 106,00 EUR od 16.11.2016.,

    -za studeni 2016. na iznos od 64,09 EUR od 16.12.2016.,

    -za prosinac 2016. na iznos od 101,64 EUR od 16.01.2017.,

    -za siječanj 2017. na iznos od 103,62 EUR od 16.02.2017.,

    -za veljaču 2017. na iznos od 71,91 EUR od 16.03.2017.,

    -za ožujak 2017. na iznos od 86,62 EUR od 16.04.2017.,

    -za travanj 2017. na iznos od 95,87 EUR od 16.05.2017.,

    -za svibanj 2017. na iznos od 93,78 EUR od 16.06.2017.,

    -za lipanj 2017. na iznos od 76,26 EUR od 16.07.2017.,

    -za srpanj 2017. na iznos od 93,81 EUR od 16.08.2017.,

    -za kolovoz 2017. na iznos od 108,82 EUR od 16.09.2017.,

    -za rujan 2017. na iznos od 81,86 EUR od 16.10.2017.,

    -za listopad 2017. na iznos od 78,13 EUR od 16.11.2017.,

    -za studeni 2017. na iznos od 79,71 EUR od 16.12.2017.,

    -za prosinac 2017. na iznos od 98,72 EUR od 16.01.2018.,

    -za siječanj 2018. na iznos od 80,22 EUR od 16.02.2018.,

    -za veljaču 2018. na iznos od 87,66 EUR od 16.03.2018.,

    -za ožujak 2018. na iznos od 91,09 EUR od 16.04.2018.,

    -za travanj 2018. na iznos od 87,61 EUR od 16.05.2018.,

    -za svibanj 2018. na iznos od 96,23 EUR od 16.06.2018.,

    -za lipanj 2018. na iznos od 96,59 EUR od 16.07.2018.,

    -za srpanj 2018. na iznos od 109,45 EUR od 16.08.2018.,

    -za kolovoz 2018. na iznos od 100,39 EUR od 16.09.2018.,

    -za rujan 2018. na iznos od 95,76 EUR od 16.10.2018.,

    po stopi koja se do 31.07.2015. određuje prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, od 01.08.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna, te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku KLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB, Ulica Vjekoslava Klaića 16, OIB: 70641763756, da tužiteljici JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati parnični trošak u iznosu od 3.941,14 eura zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 20. veljače 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u preostalom iznosu od 875,00 eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od

    20. veljače 2026. do isplate.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi od 29. kolovoza 2018. u bitnome navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre, te da joj je rad Rad organiziran u raznim oblicima rada (smjene, turnusi) pa je zbog takve organizacije rada u svakom mjesecu u utuženom razdoblju ostvarila velik broj prekovremenih sati. Plaća tužiteljice regulirana je čl. 47. Kolektivnog ugovora za zdravstvo i zdravstveno osiguranje (NN 143/13) i čl. 51. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 24/17). Tužiteljica navodi da je od 01.12.2013. radila kao medicinska sestra u otežanim uvjetima rada pa ostvaruje pravo na povećanu plaću zbog rada u posebnim uvjetima u visini od 25% na sve sate koje je odradila. Tužiteljica je u vremenskom razdoblju važenja Dodatka I KU zdravstva (NN 96/15) ostvarila i pravo na dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi u visini od 4% na sve odrađene sate. S obzirom da je tuženik pogrešno obračunavao i isplaćivao plaće tužiteljice po naprijed navedenim osnovama, pogrešno joj je isplaćivao i naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Tuženik nije tužiteljici platio prekovremeni rad ostvaren na dane državnih blagdana i praznika. Tužiteljica navodi da će sukladno čl. 186.b. st. 4. ZPP-a po pribavi navedene dokumentacije i nakon provedenog financijskog vještačenja urediti tužbeni zahtjev, te predlaže sudu da naloži tuženiku da tužiteljici isplati na ime razlike plaće mjesečne iznose čija će točna visina biti utvrđena nakon što se provede knjigovodstveno - financijsko vještačenje, sa pripadajućim zateznim kamatama, uz naknadu parničnog troška tužiteljici. Nakon provedenog knjigovodstveno financijskog vještačenja tužiteljica je postavila konačan tužbeni zahtjev u podnesku od 14. ožujka 2019. na način da po utuženoj osnovi od tuženika potražuje isplatu iznosa od

    95.097,39 kn / 12.621,59 eura bruto (Fiksni tečaj konverzije: 7,53450) u utuženom razdoblju od prosinca 2013. zaključno rujna 2018., sve zajedno sa zateznim kamatama uz naknadu parničnog troška.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te ističe prigovor zastare. Tuženik smatra da tužiteljica polazi od potpuno pogrešnih premisa. Tuženik navodi kako je naknada plaće za prekovremeni rad tužiteljici obračunata u cijelosti u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, dalje: KU). Sukladno KU radnici ostvaruju dodatak kojim se uvećava osnovna plaća s osnova posebnih uvjeta rada te dodatak kojim se osnovna plaća zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi uvećava za 4% odnosno za 12% (doktori medicine). Naprijed navedeni dodaci izračunavaju se kao uvećanje osnovne plaće za određeni postotak te nisu vezani za redovni mjesečni fond sati ili za broj stvarnih sati koje radnik odredi te se svaki mjesec radniku određuju i u istom iznosu. Radnik ostvaruje za prekovremeni rad dodatak na plaću u iznosu od 50% također od osnovne plaće. Tuženik smatra da dodaci na plaću tužitelja nisu vezani uz broj prekovremenih sati rada, već su isti vezani uz osnovnu plaću, te su kao takvi fiksno ugovoreni kao dodatak na osnovnu plaću. Tuženik stoga navodi da je u cijelosti pravilno postupio kada je tužiteljici naknadu za prekovremeni rad izračunao tako da je osnovnu plaću uvećao za dodatak za prekovremeni rad, a bez ostalih dodataka, te smatra da je u cijelosti postupio u skladu sa odredbama KU i obvezujućim tumačenjima istoga. Slijedom svega navedenoga tuženik predlaže u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

    3. Na temelju provedenog dokaznog postupka uključujući i provedeno financijsko vještačenje po sudskom vještaku Vatroslavu Zovku, sud je 25. travnja 2019. donio presudu poslovni broj: Pr-4726/18-18 kojom je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan, stoga je presudom naložio tuženiku isplatiti tužiteljici za utuženo razdoblje od prosinca 2013. do rujna 2018. iznos od 95.097,39 kn / 12.621,59 eura

    bruto (Fiksni tečaj konverzije: 7,53450), te parnični trošak u iznosu od 8.125,00 kn /

    1.078,37 eura (Fiksni tečaj konverzije: 7,53450), sve uvećano za pripadajuću zateznu kamatu.

    4. Po pravodobno podnesenoj žalbi tuženika, koju podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, Županijski sud u Osijeku, kao drugostupanjski sud, presudom od 1. ožujka 2020. poslovni broj: Gž R-301/2019-2, ukinuo je citiranu prvostupanjsku presudu poslovni broj: Pr-4726/18-18 donesenu 25. travnja 2019. u ovom predmetu, uz obrazloženje da je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev pozivom na čl. 57. KU-143/13, jer da tužiteljici pripada 14% od osnovne plaće, po osnovi posebnih uvjeta rada, no da prema stanju spisa proizlazi da je nalaz i mišljenje sudskog vještaka izrađen primjenom uvećanja od 25%, stoga da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 354. st. 2. ZPP-a, stoga da u ponovljenom postupku prvostupanjski sud treba donijeti novu i na zakonu osnovanu presudu.

    5. Nakon ponovno provedenog prvostupanjskog postupka u kojem su stranke ostale kod ranijih navoda sud je 10. lipnja 2021. donio presudu poslovni broj: Pr- 1000/2020-25, usvojivši u cijelosti neizmijenjeni tužbeni zahtjev u iznosu od 95.097,39 kn / 12.621,59 eura bruto, sa pripadajućim zateznim kamatama, uz naknadu parničnog troška tužiteljici u iznosu od 9.500,00 kn / 1.260,87 eura sa zateznim kamatama.

    6. Po pravodobno podnesenoj žalbi tuženika, koju podnosi zbog svih žalbenih razloga na odluku od glavnoj stvari i odluku o troškovima postupka, te žalbe tužitelja kojom pobija odluku o trošku, Županijski sud u Osijeku je kao drugostupanjski sud Dopisom poslovni broj Gž R-894/2021-2 od 1. kolovoza 2023. (str. 212 spisa), na temelju čl. 377. st. 2. Zakona o parničnom postupku vratio spis ovom sudu s uputom da je potrebno provesti dopunsko financijsko vještačenje, s obzirom da je Tumačenje broj 148. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora (Dalje u tekstu: Zajedničko povjerenstvo) izmijenjeno odnosno stavljeno izvan snage novim Tumačenjem broj 153. od 21. prosinca 2015. godine.

    7. U skladu sa uputom drugostupanjskog suda provedeno je Dopunsko financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vatroslavu Zovko, koji je 15. ožujka 2024. podnio pisani nalaz i mišljenje (str. 218-238 spisa). Tužiteljica je po provedenom vještačenju podneskom od 13. svibnja 2024. specificirala tužbeni zahtjev u skladu sa izračunom sudskog vještaka, te po utuženoj osnovi konačno potražuje iznos od 10.965,29 eura bruto, sa pripadajućim zateznim kamatama te naknadu parničnog troška. Nakon provedenog dopunskog financijskog vještačenja i specifikacije tužbenog zahtjeva spis je vraćen Županijskom sudu u Osijeku, kako je naloženo citiranim Dopisom.

    8. Županijski sud u Osijeku je potom odlučujući o podnesenim žalbama rješenjem poslovni broj Gž R-894/21-4 od 3. travnja 2025. ukinuo citiranu presudu poslovni broj: Pr-1000/2020-25 od 10. lipnja 2021. i predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje. U obrazloženju drugostupanjske odluke navodi se da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u više svojih odluka izrazio pravno shvaćanje prema kojem tumačenja Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. Nadalje Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 u dva navrata je tumačilo odredbu čl. 51. st. 10. KU/13, te su doneseni zaključci broj 148. i 153. Prema zaključku broj 148. mjesečni fond sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s osam sati. Taj zaključak primjenjivao se do 21. prosinca 2015. godine, kada je stavljen izvan snage Zaključkom broj 153. prema kojemu mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s osam sati. Drugostupanjski sud zaključuje da iz provedenog postupka nije vidljivo koji je zaključak primijenjen i na koje razdoblje, odnosno da pobijana presuda nema u svemu razloga o odlučnim činjenicama, stoga je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju tuženik ukazuje u žalbi. Slijedom navedenoga pobijana presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje na temelju čl. 369. st. 1. u vezi sa čl. 371. i čl. 166. st. 3. ZPP-a.

    9. U ponovljenom prvostupanjskom postupku, tužiteljica u podnesku od 22. srpnja 2025. navodi da ustraje kod svih dosadašnjih navoda, te smatra da je sukladno ukidnoj odluci drugostupanjskog suda potrebno da se vještak očituje o primjeni Zaključaka br. 148. i 153. glede izračuna visine potraživanja. Na ročištu 3. listopada 2025. tužiteljica predlaže da se provede dopunsko financijsko vještačenje na način da se pravilno primijene Zaključci 148. i 153., te da dopunsko financijsko vještačenje provede drugi vještak, čemu se tuženik nije protivio. Nakon provedenog dopunskog financijskog vještačenja po sudskom vještaku JAŽ tužiteljica je podneskom od 27. studenoga 2025. konačno uredila tužbeni zahtjev u skladu sa izračunom sudskog vještaka, na način da po utuženoj osnovi, za utuženo razdoblje od prosinca 2013. do rujna 2018. od tuženika potražuje bruto iznos od 4.436,69 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu parničnog troška s pripadajućim kamatama.

    10. U ponovljenom postupku tuženik je na ročištu 3. listopada 2025. naveo da u cijelosti ostaje kod odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda, te da se ne protivi provođenju financijskog vještačenja po drugom sudskom vještaku, uz obveznu primjenu Zaključka 148 do 21. prosinca 2015., a od toga datuma Zaključka 153. Na ročištu 21. siječnja 2026. tuženik ističe da nema prigovora na provedeno dopunsko financijsko vještačenje, nema daljnjih dokaznih prijedloga, predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev, te ne potražuje trošak.

    11. U ponovljenom postupku izvedeni su sljedeći dokazi: izvršen je uvid u Zaključak br. 48 i 58 (str. 14), pravno mišljenje prof. dr. sc. BA (str. 15- 38 spisa), Statut Klinike za dječje bolesti Zagreb (str. 39-40 spisa), platne liste i evidencije rada tužiteljice za razdoblje od 1. kolovoza 2013. do 31. listopada 2018. (CD medij na str. 52-53 spisa), Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije Vatroslava Zovka od 14. siječnja 2019. (str. 55-75 spisa), presudu ovog suda poslovni broj: Pr-4726/2018-18 od 25. travnja 2019. (str. 92-98 spisa), rješenje Županijskog suda u Osijeku poslovni broj: Pr-301/2019-2 od 2. ožujka 2020. (str. 148-151 spisa), presudu ovog suda poslovni broj: Pr-1000/2020-26 od 10. lipnja 2019. (str. 161-168 spisa), Zaključak broj 153. i 169. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (str. 186-187), Dopis Županijskog suda u Osijeku poslovni broj: Gž R-894/2021-2 od 1. kolovoza 2023. (str. 212-214 spisa), provedeno je dopunsko financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije Vatroslavu Zovku (str. 218- 238 spisa), provedeno je dopunsko financijsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji JAŽ iz Vještak Tkalec d.o.o. (str. 279-295 spisa), te je izvršen uvid u sudsku praksu i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

    12. Sud je u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), nakon ukidne drugostupanjske odluke, u ponovljenom postupku na temelju svih izvedenih dokaza i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

    13. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike bruto plaće u utuženom razdoblju od prosinca 2013. do rujna 2018. po osnovi dodataka za otežane uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i ostalih dodataka na osnovnu plaću iz čl. 51. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, i to za sve efektivno odrađene sate rada, dodatka za prekovremeni rad, kao i razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, koja uključuje dodatke na plaću koji su predmetom tužbe.

    14. U postupku nije sporno da je tužiteljica u cijelom utuženom razdoblju zaposlenica tuženika na radnom mjestu medicinske sestre, što proizlazi iz priloženih obračunskih lista plaće, da je u utuženom razdoblju radila u redovnom i u prekovremenom radu, te da ostvaruje pravo na isplatu dodatka za otežane uvjete rada i dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata, te ostalih dodataka iz čl. 51. KU. Nije sporno da su predmetni dodaci tužiteljici isplaćivani u utuženom razdoblju. Sporno je međutim jesu li predmetni dodaci tužiteljici ispravno i u cijelosti isplaćeni, odnosno jesu li isplaćeni na sve efektivno odrađene sate pa i na prekovremeni sate rada, te je li slijedom navedenoga u cijelosti isplaćena naknada plaće tužiteljice za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u utuženom razdoblju zbog povećanja plaće po navedenim osnovama.

    15. Valja reći da je u ranijem tijeku postupka provedeno financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku Vatroslavu Zovku, koji je 14. siječnja 2019. podnio svoj pisani nalaz i mišljenje (str. 55-75 spisa). U svom nalazu i mišljenju sudski vještak zaključuje da potraživanje tužiteljice utuženih i neisplaćenih dodataka te razlike naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i godišnjeg odmora iznosi ukupno 95.097,39 kuna / 12.621,59 eura bruto. Tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik u podnesku od 1. veljače 2019. naveo da u cijelosti prigovara danom nalazu i mišljenju, jer da je izrađen suprotno odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

    16. U daljnjem tijeku postupka, prema citiranom dopisu od 1. kolovoza 2023. (str. 212-214 spisa), s uputom da sudski vještak treba za izračun potraživanja od dana 21. prosinca 2015. primijeniti Zaključak Zajedničkog povjerenstva broj 153., a do toga dana Zaključak 148., provedeno je dopunsko financijsko vještačenje po istom sudskom vještaku (str. 218-238 spisa). U dopunskom nalazu i mišljenju od 15. ožujka 2024. sudski vještak Vatroslav Zovko zaključuje da potraživanje tužiteljice iznosi 10.965,29 eura bruto. Tužiteljica je prihvativši dopunski nalaz i mišljenje podneskom od 13. svibnja 2024. specificirala tužbeni zahtjev u skladu sa istim, dok se tuženik nije očitovao.

    17. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Vatroslava Zovka od 14. siječnja 2019. i Dopunski nalaz i mišljenje od 14. ožujka 2024. (str. 218-238 spisa), ovaj sud je utvrdio da u istima nije vidljivo koje zaključke Zajedničkog povjerenstva je sudski vještak primijenio prilikom izračuna redovnih i prekovremenih radnih sati tužiteljice, odnosno prilikom izračuna utužene razlike plaće, a osobito nije vidljivo da je sudski vještak do 21. prosinca 2015. primijenio Zaključak 148, a od toga dana nadalje Zaključak 153, prema uputi suda. Sud je stoga dani nalaz i mišljenje te dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka Vatroslava Zovka ocijenio proturječnima i manjkavima, te je zaključio da se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem sudskog vještaka, stoga je, uz suglasnost stranaka, na temelju čl. 261. st. 2. i st. 3. ZPP-a proveo novo financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije JAŽ, koja je 30. listopada 2025. podnijela svoj pisani Nalaz i mišljenje (str. 279-295 spisa),

    18. Iz nalaza i mišljenje stalne sudske vještakinje JAŽ iz Vještak Tkalec d.o.o. od 30. listopada 2025. proizlazi da neobračunati dodatak za prekovremeni rad (utvrđen primjenom zaključaka 148. i 153. Povjerenstva za tumačenje KU-a), neobračunati dodatak za posebne uvjete rada i dodatak na plaću za odgovornost za život i zdravlje ljudi, zajedno sa naknadom plaće za godišnji odmor i bolovanje, u razdoblju od 1. prosinca 2013. do 30. rujna 2018. , iznosi ukupno 4.436,71 eura bruto, ako je potrebno konvertirati ukupan kunski iznos, odnosno 4.436,69 eura bruto, ako je potrebno konvertirati mjesečne iznose. Svi mjesečni iznosi kako ukupni, tako i iznosi po svim utuženim stavkama vidljivi su iz izračuna u nalazu i priloženim tabličnim prikazima.

    19. .Provedenim financijskim vještačenjem utvrđeno je da poslodavac, ovdje tuženik, tužiteljici u utuženom razdoblju od prosinca 2013. do rujna 2018., nije u cijelosti isplatio dodatak za iznimnu odgovornost za otežane uvjete rada i dodatak za život i zdravlje ljudi za sve sate rada u redovnom i u prekovremenom radu, dodatak za prekovremeni rad te ostale dodatke iz čl. 51. KU (za rad noću, za rad u II. smjeni, i za rad nedjeljom) te da posljedično tome nije u cijelosti isplatio naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora i za vrijeme bolovanja, te da ukupno potraživanje tužiteljice po utuženim osnovama iznosi 4.436,69 eura bruto.

    20. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje sudskog vještaka JAŽ od 30. listopada 2025. budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke, te je sudski vještak izračun potraživanja po osnovi prekovremenog rada pravilno izvršio primjenom Zaključka 153 od 21. prosinca 2015. nadalje, a stranke na nalaz i mišljenje nisu imale primjedbi

    21. Nadalje, iz isplatnih lista koje prileže spisu je razvidno da se iznos isplaćenih dodataka iz mjeseca u mjesec mijenja, te se ne radi o fiksnom, odnosno paušalnom iznosu koji bi se isplaćivao tužiteljici svakog mjeseca.

    22. Odredbom članka 83. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/09, 61/11 i 73/13, dalje ZR/09), odnosno članka 91. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, dalje ZR) propisano je da se pod plaćom podrazumijeva osnovna ili minimalna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad. Odredbom čl. 86. ZR/09, odnosno čl. 94. ZR-a propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

    23. Prema odredbi čl. 47. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj: 143/13, dalje u tekstu: KU/13), te prema čl. 45. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj: 29/18, dalje u tekstu: KU/18) plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Prema odredbi čl. 51. st. 1. KU/13 i čl. 49. st. 1. KU/18 osnovna plaća uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, te za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Odredbom čl. 51. st. 9. KU/13 odnosno čl. 49. st. 9. KU/18 prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, koji sukladno st. 10. istoga članka KU/13 i KU/18 predstavlja umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

    24. Prema odredbi čl. 57. st. 1. KU/13 radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Nadalje, čl. 5. Dodatka I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 96/15) propisano je da se iza čl. 59. dodaje čl. 59.a koji propisuje da zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće. Također prema čl. 58. KU/18 zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće.

    25. Prema odredbi čl. 18. KU/13 i čl. 15. KU/18 ugovorne strane osnivaju Zajedničko povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora (Zajedničko povjerenstvo), a navedeno povjerenstvo prati izvršenje kolektivnog ugovora i daje obvezujuća tumačenja odredbi kolektivnog ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane. Prema odredbi čl. 19. st. 6. KU/13 i čl. 16. st. 6. KU/18 tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu istoga.

    26. Prema Zaključku broj 148. Zajedničkog povjerenstva od 1. srpnja 2015. mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati, a svi odrađeni sati preko te satnice predstavljaju prekovremeni rad. Nadalje prema Zaključku broj 153. od 21. prosinca 2015. redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati, te svi odrađeni sati preko te satnice predstavljaju prekovremeni rad. S obzirom da su tumačenja Zajedničkog povjerenstva sukladno čl. 19. KU/13 i čl. 16. KU/18 obvezatna i imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana donošenja, prekovremeni rad tužiteljice obračunava se do 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka 148., a od toga dana primjenom Zaključka 153.

    27. Sud je prihvatio argumentaciju tužiteljice u kojoj ističe da je ista čitavo utuženo razdoblje radila kao medicinska sestra na istim poslovima, te da joj stoga svi dodaci i uvećanja, koji se računaju u odnosu na iznos osnovne plaće, pripadaju za sve efektivno odrađene sate rada. Naime, tužiteljica je radila u otežanim uvjetima, odnosno imala je odgovornost za život i zdravlje ljudi tijekom čitavog radnog vremena, odnosno kako u redovnom radu tako i u prekovremenom radu. Prema odredbi čl. 47. KU/13 i čl. čl. 45. KU/18 definirana je plaća tužiteljice koju čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Iz navedene odredbe ne proizlazi da bi plaća koja se odnosi na prekovremeni rad bila obračunavana na ikoji drugi način izuzev onog koji je propisan čl. 47.KU/13 odnosno čl. 45 KU/18. To znači da plaću tužiteljice i za prekovremeni rad čini osnovna plaća i dodaci u odnosu na osnovnu plaću, naravno uz uvećanje koje se primjenjuje za svaki sat prekovremenog rada. Iz tuženikovog izračuna potraživanja vidljivo je da dodaci na osnovnu plaću nisu isplaćeni u istim iznosima za svaki mjesec, već variraju ovisno o odrađenim satima rada, što govori u prilog navodima tužiteljice da se u ovom slučaju ne radi o isplati fiksnog, odnosno paušalnog iznosa dodatka za svaki mjesec, već iznos dodatka ovisi o količini radnih sati koje je tužiteljica odradila. Stoga, radi se o uvećanju plaće, odnosno isplati dodataka na plaću, koji se uvijek računaju u odnosu na osnovnu plaću, međutim obračunavaju se tužiteljici za cjelokupno radno vrijeme koje je ostvarila prethodnog mjeseca. U pravu je tužiteljica kada ističe da su se ispunili uvjeti za isplatu dodataka na plaću i u razdoblju prekovremenog rada, obzirom da je tužiteljica i u tom periodu bila izložena otežanim uvjetima odnosno imala je iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi. Prema citiranoj odredbi čl. 83 ZR/09 i čl. 94. ZR- a radnik ima pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad i otežane uvjete rada, što znači da se plaća, koja podrazumijeva sve dodatke i davanja koja poslodavac isplaćuje, uvećava za prekovremeni rad, odnosno za otežane uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi. Stoga nema mjesta isključenju isplate dodataka na koje tužiteljica ima pravo za rad koji je ostvarila u prekovremenom radu, jer za navedeni rad tužiteljica također ima pravo na plaću koja sadrži sve ono što je propisano odredbom čl. 91. st. 3. ZR-a.

    28. Navedeno pravno stajalište izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske na 8. sjednici Građanskog odjela od 9. prosinca 2019. gdje je zauzeto pravno shvaćanje da radnici imaju pravo na dodatke za posebne uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i za sate ostvarene u prekovremenom radu.

    29. Slijedom iznesenog, sud je utvrdio osnovanim i potraživanje tužiteljice koje se odnosi na utužene dodatke za prekovremeni rad, za posebne uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, te dodatke iz čl. 51. KU/13 i čl. 49. KU/18 za rad noću, za rad u II. smjeni, i za rad nedjeljom za sve efektivno odrađene sate rada

    30. Slijedom navedenog osnovan je i zahtjev tužiteljice za isplatom razlike naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja u utuženom razdoblju po navedenim osnovama, a s obzirom da prema čl. 60 ZR/09 i čl. 81. ZR-a radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), odnosno da prema odredbi čl. 87. st. 1. ZR/09 čl. 95 st. 1. ZR-a radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, te da se prema odredbi čl. 87. st. 5. ZR/09 čl. 95. st. 5. ZR-a visina naknade plaće utvrđuje ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ako nije tako određena, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, stoga ispravno smatra tužiteljica da je tuženik zbog neisplaćenih dodataka na plaću tužiteljici u utuženom razdoblju obračunao niži iznos naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad.

    31. Slijedom navedenoga, u postupku je utvrđeno da tuženik kao poslodavac u utuženom razdoblju tužiteljici nije obračunao i isplaćivao plaću u propisanoj visini sukladno važećem kolektivnom ugovoru i drugim važećim izvorima materijalnog prava, po osnovi neisplaćenih dodataka za prekovremeni rad, za posebne uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, te dodataka za rad noću, za smjenski rad, i za rad nedjeljom, za sve efektivno odrađene sate rada, te posljedično tome i po osnovi neisplaćene naknade plaće za vrijeme bolovanja i godišnjeg odmora po navedenim osnovama. Stoga je, s obzirom da je tužiteljica tužbeni zahtjev u cijelosti uskladila s Nalazom i mišljenjem sudskog vještaka JAŽ od 30. listopada 2025., kojega je sud prihvatio vjerodostojnim, tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti prihvaćen te je tuženiku naloženo isplatiti tužiteljici razliku bruto plaće kao u izreci.

    32. Sud je utvrdio da nije osnovan prigovor zastare tuženika, s obzirom na to da najstarije potraživanje tužitelja dospijeva 16. siječnja 2014., a tužba je podnesena 29. kolovoza 2018., odnosno unutar zastarnog roka od pet godina iz čl. 139. ZR-a, stoga zastara potraživanja nije mogla nastupiti.

    33. S obzirom da prema čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br.: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje u tekstu. ZOO) dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane tražbine duguje i zakonske zatezne kamate, tuženiku je naloženo isplatiti tužiteljici zatezne kamate na svaki mjesečni iznos razlike bruto plaće tekuće od dospijeća tj. od 16. -og u mjesecu za protekli mjesec, s obzirom da se radi o razlici plaće koja se isplaćuje najkasnije 15. - og u mjesecu za protekli mjesec, sukladno čl. 92. st. 4. ZR-a, osim u dijelu isplate zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće jer prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 115/16, 106/18) porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom neto iznosa plaće, što znači da se na te iznose do trenutka isplate neto plaće ne obračunavaju zatezne kamate. Stopa zatezne kamate određena je u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a koja je propisana za ostale odnose.

    34. Citiranim rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-894/2021- 4, od 3. travnja 2025. ukinuta je i odluka o parničnom trošku citirane prvostupanjske presude poslovni broj Pr-1000/2020-26 od 10. lipnja 2021., te je i u tom dijelu predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, s tim da prvostupanjski sud u ponovljenom postupku sukladno čl. 166. ZPP-a treba odlučiti i o troškovima postupka u povodu pravnih lijekova.

    35. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je prema odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a koja propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinom umješaču naknaditi troškove, stoga je tuženik dužan naknaditi tužiteljici parnični trošak. Visina troška tužiteljice određena je sukladno čl. 155. ZPP-a i prema odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/2023, nastavno: OT), budući je tužiteljica zastupana po odvjetniku.

    36. Sukladno Tbr. 7/1 OT vrijednost pojedine radnje u postupku određena je u visini od 100 bodova. Tužiteljici je u cijelosti priznat zatraženi trošak za sastav tužbe od 29.08.2018. u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 12.10.2018. kojim se očituje na odgovor na tužbu u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 07.02.2019. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 OT), te nakon ukidnih odluka, trošak obrazloženog podneska od 22.07.2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 OT u vezi Tbr. 8/6), za sastav žalbe od 15.06.2021. u visini od 125 bodova (Tbr. 10/1 OT), dok mu je djelomično priznat trošak podnesaka od 14.03.2019., 13.05.2024. i 27.11.2025., i to kao neobrazloženih podnesaka u visini od 25 bodova (Tbr. 8/4 OT), s obzirom da u sva tri navedena podneska samo specificira tužbeni zahtjev u skladu sa izračunom sudskog vještaka, pa se ne radi o obrazloženim podnescima. Nadalje tužiteljici je priznat trošak zastupanja punomoćnika na ročištima 22.10.2018., 14.03.2019., 25.03.2021., 07.11.2024., 03.10.2025., 21.01.2026., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1 OT), te trošak pristupa na ročišta za objavu presude 25.04.2019., 10.06.2021. i 20.02.2026. za svako u visini od 50 bodova (Tbr 9/3 OT).

    37. Na temelju čl. 155 ZPP-a tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 12.11.2018. u visini od 25 bodova, s obzirom da u istom samo dostavlja potvrdu uplate predujma za vještačenje, što nije bilo nužno za vođenje postupka, te trošak sastava troškovnika od 14.03.2019. u visini od 50 bodova, te troškovnika od 06.11.2024., i 21.01.2026., svaki i visini od 25 bodova, s obzirom da je iste predao, odnosno mogao predati, na ročištima za koje mu je priznat trošak zastupanja, stoga navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje ovoga postupka.

    38. Slijedom navedenoga tužiteljici je priznat ukupni trošak u visini od 1.350 bodova, odnosno sukladno Tbr. 54 OT ukupno 2.700,00 eura, uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46 OT) u iznosu od 675,00 eura, ukupno 3.375,00 eura, odnosno uvećano za zatraženi trošak financijskog vještačenja od 12.11.2018. u visini od 265,44 eura, i trošak bankarske usluge (str. 307 spisa) od 0.25 eura (Tbr 44 OT) i zatraženi trošak dopunskog financijskog vještačenja od 09.05.2024. u visini od 300,00 eura i trošak bankarske usluge (str. 309 spisa) od 0.45 eura (Tbr 44 OT) sveukupno 3.941,14 eura, dok je slijedom navedenoga u preostalom iznosu od 875,00 eura zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška odbijen kao neosnovan.

    39. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

    40. Slijedom svih navedenih i obrazloženih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.

    U Zagrebu 20. veljače 2026.

    Sutkinja:

    Ida Vrančić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka o ročištu za objavu presude uredno obaviještena, bez obzira je li na isto pristupila, a u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovoga suda u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    1. tužiteljici po punomoćniku

    2. tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.