Poslovni broj P-754/2024-35

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Katarini Bajčić Ivančević, u pravoj stvari tužiteljice LM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćnici Nikolini Mijolović Jakšetić, odvjetnici u [adresa] protiv tuženika 1. JM rođ L i 2. SM, oboje sada odsutni, nepoznatog boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Vjenceslavi Radmanović, odvjetnici u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 15. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i privremenog zastupnika tuženika, te javne objave od dana 20. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica LM iz [adresa], stekla vlasništvo nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] vinograd, površine 780 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], dosjelošću, u 1/1 idealnog dijela.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka da na temelju ove presude izvrši upis prava samovlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] vinograd, površine 780 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na ime tužiteljice, što su tuženici dužni trpjeti.

Obrazloženje

Tužiteljica u tužbi navodi kako prije ulaženja u meritum spora tužiteljica predlaže da se tuženicima temeljem čl. 84. st. 1. i 2. točka 4. ZPP-a postavi privremeni zapisnik. Naime, tuženici su osobe nepoznata boravišta, a nema punomoćnika i jer bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo, tako da bi za stranke mogle nastati štetne posljedice. Naime, u zemljišnim knjigama za tuženike nije upisana adresa. Tužiteljica se obratila i Matičnom uredu u Rijeci sa upitom za eventualnim podacima o tuženicima, no isti ih nemaju. Također, tužiteljica se obratila i MUP-u sa zahtjevom za dostavu podataka o adresama tuženika, no MUP je odbio izdati podatke sa pozivom na GDPR- i rekao da će podatke dostaviti direktno sudu odnosno stranci ako ima pravni interes odnosno dokaz da je tužba podnesena. Slijedom čega, tužiteljica podnosi ovu tužbu te će dokaz o podnošenju dostaviti MUP-u da joj dostave podatak o eventualnom prebivalištu ili boravištu tuženika. Osobe koje dolaze upisane kao vlasnici navedenih nekretnina predlagateljici su nepoznate. Tuženici nikada nisu izvršavali vlasništvo i posjed predmetne nekretnine, kao niti istu obilazili. Dakle, obzirom su tuženici nepoznata boravišta i prebivališta, nemaju punomoćnika i jer bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo, tako da bi za stranke mogle nastati štetne posljedice, predlaže se Naslovnom sudu da sukladno čl. 84. st. 1. i 2. točka 4. ZPP-a, u ovom postupku odredi tuženicima privremenog zastupnika u osobi odvjetnika.

Glede merituma, tužiteljica ima faktično vlasništvo, odnosno posjed na nekretnini upisanoj u Zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka, označena kao: - k. č. br. [katastarska čestica] VINOGRAD, površine 780 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] Navedena nekretnina predstavlja okućnicu tužiteljice te je nekad to bio vinograd i šuma koji se protežu u nastavku prvotno navedenoga. Dapače, na dijelu predmetne čestice nalazi se u naravi i kuća predlagateljice. Predmetna kuća se nalazi i na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Posjed tužiteljice LM i njezinih prednika je zakonit, istinit i pošten te posjed predmetnih nekretnina vrši i danas i to na način da iste redovito koristi, održava, kosi. Predmetna nekretnina nalazi se odmah uz kuću tužiteljice, a na njoj leži i jednim dijelom sama kuća tužiteljice te tužiteljica istu na taj način koristi još od od kada se je udala za pokojnog supruga, prije više od 60 godina. Na taj način nekretninu su prije nje i supruga koristili njegovi roditelji. Posjed navedene nekretnine tužiteljici i njezinoj obitelji nikada nitko nije osporavao, svi su ih smatrali vlasnicima navedene nekretnine jer se podjela zemljišta na tom području znala još od davnina te je isto takvo stanje i danas. Nedvojbeno je da tužiteljica ima pravni interes uređenja i sređivanja zemljišnoknjižnog stanja predmetne nekretnine u vidu usklađenja formalnog pokazatelja - zemljišnim knjigama sa faktičnim stanjem. Budući je posjed stranke na predmetnim nekretninama svo vrijeme pošten, istinit i zakonit te tužiteljici i njenoj obitelji isti nitko nije osporavao, a ako se uračuna posjed njezinih prednika, isti traje više od 60 godina (o čemu će svjedočiti i svjedoci), što je prema odredbama ZOV -a i više nego li treba trajati posjed za stjecanje vlasništva dosjelošću. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da Sud po provedenom dokaznom postupku donese presudu sadržaja pobliže opisanog u izreci odluke.

Po prijedlogu tužitelja proveden je postupak vezano za utvrđenje jesu li ispunjeni uvjeti da se tuženima kao osobama sada odsutnima nepoznata boravišta postavi privremeni zastupnik pozivom na odredbu čl. 84 st. 1 i 2 toč. 4 ZPP-a, te je prikupljenom dokumentacijom (povijesni vlasnički list, dopis Državnog arhiva u Rijeci) utvrđeno da su uvjeti ispunjeni slijedom čega je i doneseno rješenja 18. srpnja 2024. kojim se tuženima kao osobama sada odsutnim i nepoznatog boravišta postavlja privremeni zastupnik u osobi odvjetnice Vjenceslave Radmanović.

Privremeni zastupnik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, prigovara se da je posjed tužiteljice, istinit, zakonit i pošten. Smatra da je tužiteljica i njezin prednik znao da nekretnina nije njihovo vlasništvo. Predlaže odbiti tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

Sud je proveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju priležećoj spisu, te su saslušani tužiteljica, svjedoci PM i NM, proveden je dokaz očevidom na licu mjesta te geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Ivanu Sobolu.

Ocjenom svih provedenih dokaza, a u smislu odredbe čl. 8 ZPP-a ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim.

Uvidom u zk. izvadak, za k. č. br [katastarska čestica], oznaka zemljišta vinograd, ukupne površine 780 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo tuženika svakog u ½ dijela.

Uvidom u zk. izvadak, za k. č. br [katastarska čestica], oznaka kuća i dvorište, ukupne površine 87 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo tužiteljice u cijelosti.

Iz prijepisa posjedovnog lista broj 156 za k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] razvidno je da je kao posjednik upisana OM.

Tužiteljica u iskazu navodi kako se u Dragu doselila 1975.g. kada s se udala za supruga pok. J i tada su ovaj prijepor uživali njeni svekar i svekrva (S i BM), a prije njih od svekra roditelji. U to vrijeme se obrađivala ova čestica, kopali su i sadili, sve do dolje. Sadili su krumpir, ljutiku, broskvu, najviše je uspijevao krumpir pa su njega najviše sadili. Od kada je došla ovaj istočni dio kuće koji se nalazi na prijepornom dijelu već je postojao. Čestica se obrađivala do unazad 13 g., do kada je suprug bio živ, a nakon toga su prestali s obrađivanjem. Na žalost ne može obrađivati čestice, jako je bolesna, kćeri također nisu u mogućnosti obrađivati, jedna je slomila bedrenu kost pa je sav teret pao na mlađu kćer P. Nitko ih nikada nije ometao u korištenju ovih čestica niti supruga niti njegove roditelje. Za upisna vlasnike JM i SM navodi kako nije za njih čula niti je itko u selu čuo za njih. Čak je pitala jednu susjedu koja ima 103 godine je li čula za te osobe, a ona je rekla ne, oni ti nisu iz Drage.

Svjedokinja NM u iskazu navodi Sušačkoj Dragi živi od 1971. i gđu LM ovdje tužiteljicu poznaje više od 50 godina. Njihove kuće su međusobno udaljene kilometar, svih tih 50 godina su dobri susjedi. Poznavala pok. supruga od tužiteljice koji se zvao S, a zna da se i njegov otac također zvao S . Kada joj se pokazuje fotografija 4, prilog nalaza i mišljenja Ivana Sobola, na listu 88 spisa, navodi da joj je poznato da je tužiteljica i njezina obitelj obrađivali j prvi dio čestice uz kuću, a donji dio su kosili i održavali. Sadilo se krumpir, češnjak, kapula, kasnije su sadili blitvu i mrkvu. Nije čula da bi netko tužiteljicu i njenu obitelj ometao u korištenju tužiteljicu i njenu obitelj bilo tog gornjeg dijela kojeg su obrađivali , bilo donjeg kojeg su kosili. Nikad nije čula za upisane suvlasnike ove nekretnine JM i SM.

Svjedokinja PM u iskazu navodi kako se u Sušačku Dragu doselila 1969 i tada su živjeli na adresi [adresa], a 1987. se udala i preselila se na adresu [adresa], koja je isto smještena u Sušačkoj Dragi. Tužiteljicu je upoznala 1975. kad je imala 6 godina. Jasno joj je o kojoj se nekretnini ovdje raspravlja, poznavala je i pok. J supruga tužiteljice i Matove roditelje, oca J i majku BM. Oni su sve ovo obrađivali što je omeđeno crvenom linijom na fotografiji-list 88-89 spisa. Sadio se krumpir, broskva, salata, kapula, peršin, češnjak i to se obrađivalo skroz do dole. Koliko je njoj poznato nitko tužiteljicu i njenu familiju nije ometao u korištenju ove čestice niti je tvrdio da im to ne pripada. Oni su uvijek govorili da je to njihovo. Čestice su se obrađivale dok je S bio živ. S je preminuo prije više od 10 godina.

Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Ivana Sobola, proizlazi kako je tužiteljica na terenu pokazala nekretninu u cijelosti. Nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] adresu katastarske čestice, Crkveno, način uporabe livada, u katastarskom operatu upisane površine 2805 m2. Iz fotografija priležećih nalazu i očevida na licu mjesta razvidno je da predmetna čestica u svom sjevernom dijelu obuhvaća stepenište, spremište, okućnicu i manji dio kuće tužiteljice na adresi [adresa], a koja se u svom veće dijelu nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. Draga, a u svom većem dijelu sada obraslu livadu.

Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu istakle primjedbe, te je sud nalaz i mišljenje vještaka prihvatio kao objektivan te izrađen sukladno pravilima struke.

Tužiteljica ovom tužbom traže da se utvrdi vlasnicom kk.č.br. 2385 k. o. [katastarska općina] na kojoj su tuženici upsiani kao vlasnici svaki u ½ dijela., navodeći čestica predstavlja dio kuće i okućnicu kuće tužiteljice koju ona zajedno sa svojim prednicima sada pok. suprugom J i njegovim pokojnim roditeljima koristi preko 60 godina.

Odredbom čl. 18. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja, ostaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet (stavak 2. istog članka). Posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada (stavak 3).

Izvanredna dosjelost je ona za koju u načelu vrijedi ono što i za redovitu dosjelost, ali je specifičnost u tome da se i na taj način može steći pravo vlasništva u odnosu na samostalnog posjednika stvari čiji posjed nema sve one pozitivne kvalitete potrebne za redovnu dosjelost (zakonit, istinit i pošten posjed), ako mu je posjed barem pošten, ali mora trajati dvostruko više vremena nego što se to traži za redovitu dosjelost. Poštenje se uvijek predmnijeva, ali ako posjed nije pošten, odnosno ako je posjednik znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na samostalno posjedovanje stvari, nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva putem izvanredne dosjelosti.

Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud zaključuje da su utužene nekretnine u poštenom posjedu tužiteljice što osobno što putem pravnih prednika više od 60 godina.

Iz iskaza saslušanih svjedoka PM i LMĆ koje sud cijeni istinitim, logičnim budući se radi o osobama nezainteresiranim za ishod postupka, a svi su neposredni susjedi tužiteljice, te koji iskazi se podudaraju s materijalnom dokumentacijom uloženom u spis utvrđeno je da je tužiteljica što osobno, što putem svojih pravnih prednika supruga S te svekra i svekrve N i N i BM u poštenom i neometenom posjedu utužene nekretnine koje u naravi predstavljaju dio kuće na adresi [adresa] u kojoj živi, zatim dio okućnice, dvorišta i spremište, te nastavno radnije livadu koja se obrađivala, do prije 13 godina, a sada šuma, što sve čini cjelinu s kućom na adresi [adresa], koja se i većem dijelu nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je tužiteljica upisana samovlasnijom, a koju je stekla nasljeđivanjem iza supruga N. Za upisane suvlasnike nitko nikada nije čuo.

Iskazi svih saslušanih svjedoka potvrđuju iskaz i navode tužiteljice iz tužbe kako se u samostalnom, poštenom i neometanom posjedu utuženih nekretnina što osobno, a što putem svojim pravnih prednika nalazi preko 60 godina. U posjedu utuženih nekretnina niti ona niti prednici nikada nisu bili ometani, a preko 60 godina od kada je kuća na adresi [adresa] sagrađena koriste se na isti način kao i danas. Veći dio čestice se ranije obrađivao, na njemu su se sadile kulture karakteristici za primorski kraj, i tako sve do prije 13 godina je pok. suprug S bio živ, sada je sve tro zaraslo, što je ovome sudu životno i logično.

Stoga pozivom na odredbu čl. 159 st. 3 i 160 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti te odlučiti kao u točki 1-.2 izreke ove presude.

U Rijeci 20. veljače 2026.

S u d a c

Katarina Bajčić Ivančević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun tuženika