Pr-1223/2022-21

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LZ, [adresa], zastupane po pun. Martini Radić Šunjić, odvjetnice u Splitu, protiv tuženika KBC Split, Split, Spinčićeva 1, zastupan po Katarini Zrilić, odvjetnice u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 02. veljače 2026. u nazočnosti pun. tužiteljice Martine Radić Šunjić, odvjetnice u Splitu, i pun. tuženika Katarine Zrilić, objavljene dana 20. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

„I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.03.2017.g. do 30.09.2024.g. u ukupnom iznosu od 1.263,26 EUR bruto zajedno s pripadajućom: −zakonskom kamatom koja na iznos od 42,47 EUR koja teče od 15. svibanj 2017. −zakonskom kamatom koja na iznos od 13,66 EUR koja teče od 15. lipanj 2017. −zakonskom kamatom koja na iznos od 15,53 EUR koja teče od 15. kolovoz 2017. −zakonskom kamatom koja na iznos od 71,52 EUR koja teče od 15. rujan 2017. −zakonskom kamatom koja na iznos od 13,79 EUR koja teče od 15. listopad 2017. −zakonskom kamatom koja na iznos od 7,89 EUR koja teče od 15. studeni 2017. −zakonskom kamatom koja na iznos od 11,01 EUR koja teče od 15. prosinac 2017. −zakonskom kamatom koja na iznos od 0,55 EUR koja teče od 15. ožujak 2018. −zakonskom kamatom koja na iznos od 8,50 EUR koja teče od 15. travanj 2018. −zakonskom kamatom koja na iznos od 74,21 EUR koja teče od 15. srpanj 2018. −zakonskom kamatom koja na iznos od 7,62 EUR koja teče od 15. kolovoz 2018. −zakonskom kamatom koja na iznos od 9,98 EUR koja teče od 15. listopad 2018. −zakonskom kamatom koja na iznos od 25,27 EUR koja teče od 15. studeni 2018. −zakonskom kamatom koja na iznos od 23,89 EUR koja teče od 15. prosinac 2018. −zakonskom kamatom koja na iznos od 44,12 EUR koja teče od 15. siječanj 2019. −zakonskom kamatom koja na iznos od 4,71 EUR koja teče od 15. veljača 2019. −zakonskom kamatom koja na iznos od 29,47 EUR koja teče od 15. srpanj 2019. −zakonskom kamatom koja na iznos od 2,34 EUR koja teče od 15. listopad 2019. −zakonskom kamatom koja na iznos od 5,31 EUR koja teče od 15. studeni 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 1,21 EUR koja teče od 15. prosinac 2019. −zakonskom kamatom koja na iznos od 43,52 EUR koja teče od 15. siječanj 2020. −zakonskom kamatom koja na iznos od 2,24 EUR koja teče od 15. ožujak 2020. −zakonskom kamatom koja na iznos od 2,77 EUR koja teče od 15. travanj 2020. −zakonskom kamatom koja na iznos od 14,29 EUR koja teče od 15. srpanj 2020. −zakonskom kamatom koja na iznos od 41,66 EUR koja teče od 15. rujan 2020. −zakonskom kamatom koja na iznos od 4,77 EUR koja teče od 15. listopad 2020. −zakonskom kamatom koja na iznos od 33,16 EUR koja teče od 15. studeni 2020. −zakonskom kamatom koja na iznos od 22,36 EUR koja teče od 15. prosinac 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 31,83 EUR koja teče od 15. veljača 2021. −zakonskom kamatom koja na iznos od 11,15 EUR koja teče od 15. ožujak 2021. −zakonskom kamatom koja na iznos od 2,71 EUR koja teče od 15. travanj 2021. −zakonskom kamatom koja na iznos od 15,15 EUR koja teče od 15. svibanj 2021. −zakonskom kamatom koja na iznos od 44,50 EUR koja teče od 15. lipanj 2021. −zakonskom kamatom koja na iznos od 18,17 EUR koja teče od 15. srpanj 2021. −zakonskom kamatom koja na iznos od 41,00 EUR koja teče od 15. rujan 2021. −zakonskom kamatom koja na iznos od 8,99 EUR koja teče od 15. listopad 2021. −zakonskom kamatom koja na iznos od 17,85 EUR koja teče od 15. studeni 2021. −zakonskom kamatom koja na iznos od 10,45 EUR koja teče od 15. prosinac 2021. −zakonskom kamatom koja na iznos od 14,75 EUR koja teče od 15. siječanj 2022. −zakonskom kamatom koja na iznos od 56,54 EUR koja teče od 15. veljača 2022. −zakonskom kamatom koja na iznos od 39,76 EUR koja teče od 15. svibanj 2022. −zakonskom kamatom koja na iznos od 53,70 EUR koja teče od 15. srpanj 2022. −zakonskom kamatom koja na iznos od 36,42 EUR koja teče od 15. kolovoz 2022. −zakonskom kamatom koja na iznos od 48,72 EUR koja teče od 15. rujan 2022. −zakonskom kamatom koja na iznos od 20,26 EUR koja teče od 15. studeni 2022. −zakonskom kamatom koja na iznos od 15,32 EUR koja teče od 15. prosinac 2022. −zakonskom kamatom koja na iznos od 36,76 EUR koja teče od 15. veljača 2023. −zakonskom kamatom koja na iznos od 38,61 EUR koja teče od 15. ožujak 2023. −zakonskom kamatom koja na iznos od 47,93 EUR koja teče od 15. svibanj 2023. −zakonskom kamatom koja na iznos od 17,88 EUR koja teče od 15. srpanj 2023. −zakonskom kamatom koja na iznos od 11,91 EUR koja teče od 15. kolovoz 2023. −zakonskom kamatom koja na iznos od 22,33 EUR koja teče od 15. rujan 2023. −zakonskom kamatom koja na iznos od 21,69 EUR koja teče od 15. listopad 2023. −zakonskom kamatom koja na iznos od 0,58 EUR koja teče od 15. veljača 2024. −zakonskom kamatom koja na iznos od 0,48 EUR koja teče od 15. ožujak 2024. do isplate, koja se kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.465,45 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.”

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 24. ožujka 2022. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre pri Klinici za dječju kirurgiju. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici da se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo. S obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta nezdravstvenog radnika tužiteljica da je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Prema odredbi iz čl.59.a. Dodatka I. KU-a (NN 96/15), koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g., kao i odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4%, odnosno 8% od 01.rujna 2019., sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate. Prethodne činjenice da imaju za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, nije plaćao, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje, bruto razlike za iznimnu odgovornost za zdravlje života i ljudi.

2.U svom odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ali se nije protivio provođenju financijskog vještačenja. Tuženik je isticao da je tužiteljica postavila stupnjevitu tužbu pa je predložio istoj naložiti specificirati tužbeni zahtjev obzirom da se prije podnošenja tužbe nije obratila tuženiku niti zatražila potrebnu dokumentaciju da je potrebno stupnjevitu tužbu odbaciti.

3.Tužiteljica je podneskom od 20. studenoga 2025. konačno postavila tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka na način kako glasi u izreci presude.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz pregledom Rješenja VSRH broj Rev- 677/21 od 02. veljače 2022.; pregledom Rješenja VSRH broj Rev-247/16 od 22. travnja 2020.; pregledom Rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj GŽ Ob-620/22; pregledom platnih lista i evidencije radnog vremena tužiteljice; izveden je dokaz vještačenja po vještaku dipl. oec. Marijanu Joviću;

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike manje isplaćene plaće po osnovi naknade za prekovremeni rad, za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni te blagdanom, za otežane uvjete za sve odrađene sate, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, naknade plaće za bolovanje, naknade za godišnji odmor.

7.Nesporno je između stranaka da je tužiteljica u utuženome razdoblju bio zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre pri Klinici za dječju kirurgiju.

8.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

9.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

9.1.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

9.2.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Obračun dodatka na plaću za posebne uvjete rada valjalo je obračunavati sukladno čl.55. KU/18 i čl. 21. Dodatka II KU, dok je dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi predviđen odredbama čl.57. KU/18 u lk. 23. Dodatka II KU.

9.3.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

9.4.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl.58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

9.5.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

9.6.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

10.Vještačenje je obavljeno po stalnom sudskom vještaku za financije Marijanu Joviću, a koje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća. Vještak je pregledom obračunskih isprava za isplatu plaće utvrdio kako je tužiteljici ispravno evidentirana satnica rada, te kako su u obračunima plaća ispravno izračunavani osnovica i dodatci na plaću za redovno radno vrijeme. Međutim, niti za jedan mjesec u utuženom razdoblju do travnja 2020. nisu obračunavani dodatci za posebne uvjete rada. U odnosu na vrijeme provedeno u prekovremenom radu subotom, nedjeljom, noću, blagdanom i drugoj smjeni isto nije jasno evidentirano u evidenciji radnog vremena niti je zasebno plaćano što je vidljivo iz platnih lista. Stoga je obračunao iznose neisplaćenih dodataka na plaću za prekovremene sate po mjesecima rada. Iznosi su dobiveni množenjem broja prekovremenih sati s osnovnom bruto satnicom te postotkom dodatka. U periodu obračuna plaća tj. za razdoblje ožujka 2017. do rujna 2024. Tuženik kao poslodavac tužitelju nije isplatio sate provedene u prekovremenom radu pa je vještak utvrdio kako tuženik s osnova dodatka na plaću za otežan uvjete rada tužitelju nije isplatio iznos od 142,91 eura te da joj je manje platio naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u ukupnom iznosu 288,74 eura, kao ni dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi u ukupnom iznosu od 44,72 eura, kao ni dodatak na plaću za rad noću, u smjeni, blagdanom. Dakle, vještak je utvrdio kako je tuženik dužan s navedenih osnova razlike tužiteljici isplatiti ukupan bruto iznos od 1.263,26 eura, pobliže prikazano u tablici koja prileže vještu.

11.Kako je tužiteljica podneskom od 20. studenoga 2025., sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, uredila tužbeni zahtjev valjalo je isti prihvatiti u cijelosti upravo u ukupnom iznosu od 1.263,26 eura.

12.Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st.3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st.3. ZR/14), bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

13. Kako se tuženik u odgovoru na tužbu usprotivio tzv. stupnjevitoj tužbi sud je radi otklanjanja ovog prigovor raspravnim rješenjem od 16. listopada 2024. pozvao tužitelja da postupi u smislu odredbe čl. 186. Zakona o parničnom postupku odnosno da postavi potpuni i određeni tužbeni zahtjev, pod prijetnjom u smislu odredbe čl. 109. st. 4. Zakona o parničnom postupku.

14. Tužiteljica je podneskom od 29. listopada 2024. postavila određeni tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.547,00 eura zatražila je isplatu tog iznosa na ime razlika na manje isplaćene plaće i na manje naknade plaće za razdoblje od 01. ožujka 2017. do 30. rujna 2024. sa zakonskim zateznim kamatama koje na pojedini mjesečni iznos od 17,00 eura teku od 15og u mjesecu za prethodni mjesec.

15. Nakon provedenog vještačenja tužiteljica je podneskom od 20. studenoga 2025. konačno precizirala tužbeni zahtjev zatraživši isplatu ukupnog iznosa od 1.263,26 eura. Naime, tužiteljica sve do zaprimanja pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka nije mogla znati niti izračunati koje točno iznose joj tuženik duguje po osnovama koja ista u tužbi navodi i potražuje. Navedeno iz razloga jer je tužiteljica slabija strana iz radnog odnosa koja ne posjeduje financijska znanja kojima bi precizno i točno postavila tužbeni zahtjev.

16. Na ročištu održanom 02. veljače 2026. glede konačno preciziranog zahtjeva tužiteljica punomoćnik tuženika usprotivio se povlačenju dijela tužbenog zahtjeva ističući da se radi o djelomičnom povlačenju. Također, u odnosu na uređeni mjesečni iznos tužbenog zahtjeva koji prilazi iznos od 17,00 eura punomoćnik tuženika je istekao prigovor zastare kao i prigovor zastare na zatraženu zateznu zakonsku kamatu. Tijekom postupka punomoćnik tuženika usprotivio se toč. II tužbenog zahtjeva vezano za parnični trošak koji se dosuđuje punomoćnici tužitelja na njen račun.

17. Glede, prigovora tuženika kako je tužiteljica povukla dio tužbenog zahtjeva, kojem djelomično povlačenje tuženik protivi, ovaj sud navode tuženika smatra neosnovan. Naime, smanjenje tužbenog zahtjeva smatra se djelomičnim povlačenjem tužbe (VSRH na sjednici Građanskog odjela održanoj 26. travnja 2021. broj Su-IV- 16/21).

18. Prema odredbi čl. 123. st. 2. Zakona o parničnom postupku(NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14) tužba se može povući i nakon puštanja tuženika u raspravljanje u glavnoj stvari, ali samo ako tuženik na to pristane.

19. U konkretnom slučaju tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev neposredno nakon vještačenja, u vrijeme podnošenja tužbe nije raspolagala sa svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, koje po mišljenju ovog suda nije mogla postaviti bez prethodnog financijskog vještačenja, kada je saznala činjenice vezane za konačno preciziranje tužbenog zahtjeva. Naime, tužiteljica nije promijenila identitet spora niti je iznijela nove činjenice, stoga su tuženikovi navodi neosnovani.

20. Tuženik je istakao prigovor zastare tužbenog zahtjeva koje ovaj sud smatra neosnovan. Naime, u smislu odrede čl. 139 Zakona o radu potraživanje iz radnoga odnosa zastarijeva za pet godina ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno. Zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjavanje obveze, a po Zakonom za pojedine slučaje nije drugačije propisano. Zastara nastupa kada istekne posljednji dan zakonom određenog vremena.

21. Kako je tužiteljica tužbu ponijela 24. ožujka 2022., a potraživanje se odnosi na razdoblje od ožujka 2017. do 30. rujna 2024. to je očito da potraživanje tužiteljice nije zastarjelo.

22. Prema odredbi čl. 94. st.1. ZPP-a opseg punomoći određuje stranka, a u smislu odredbe čl. 95. st. 1. toč. 3. ZPP-a punomoćnik poduzima sve radnje za zastupanog pa je tako ovlašten od protivne stranke primati dosuđene troškove u ime i za račun zastupanog. Radi se o ovlaštenju propisanom u zakonu.

23.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., drugdje u tekstu ZPP-a), Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/23), te popisa parničnog troška tužiteljice. Tužiteljici je priznat trošak: za sastav tužbe – 150 eura, za sastav podnesaka od 28. lipnja 2024. i 07. studenoga 2025. po 150 eura, za zastupanje na ročištima od 13.05.2024., 03.02.2025., 20.11.2025. i 02.02.2026. po 150,00 eura, za ročišta održana 01.07.2026.,16.10.2025. po 37,50 eura te za pristup na objavno ročišta 75,00 eura. Ovom iznosu trebalo je pripadati iznos od 300,00 eura na ime pripadajućeg PDV-a.

Kako je u ovom postupku u kojem je bio sporan osnov i visina tužiteljica uspjela sa 90%,a tuženik sa 10%. Kada se prebiju parnični trošak tužitelja i parnični trošak tuženika, punomoćniku tužiteljice se obistinjuje parnični trošak u iznosu od 1.200,00 eura kojem je trebalo pridodati iznos od 265,45 eura za troškove provedenog vještačenja tako se punomoćniku tužitelja obistinjuje parnični trošak u iznosu od 1.465,45 eura kao što je odlučeno pod toč. II izreke presude.

U Splitu, 20. veljače 2026.

S u d a c

Jerka Kovačić Garac

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA: -pun. tužiteljice

-tuženiku

-u spis