REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-2269/2024-26
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Davorki Ćurko Nasić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Stjepan Brčić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CLARITATE FM d.o.o., OIB: 06674194731, iz Zagreba, Vlaška 79, kojeg zastupaju punomoćnici GO, Marijo Rođak i UO, odvjetnici u [adresa], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 15. siječnja 2026., u nazočnosti tužitelja i njegovog punomoćnika i zamjenice punomoćnice tuženika, dana 20. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku CLARITATE FM d.o.o. isplatiti tužitelju FO iznos od 250,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 20. veljače 2026. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
II
Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatu zateznih kamata tekućih na iznos od 250,00 EUR od 25. svibnja 2024. do 19. veljače 2026.
III Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 250,00 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 24. svibnja 2024., prilikom povratka u svoj stan koji se nalazi na adresi [adresa], zaustavljen od strane voditelja radova obavljanih po tuženiku, CO, u blizini kućnog broja [adresa], jer su u to vrijeme zaposlenici tuženika obavljali s kemikalijama pranje vanjskog zida stanova na ulici koja se nalazila iznad ulice u kojoj je tužiteljev stan. Nakon što je nekoliko minuta pričekao s prolaskom, voditelj radova tuženika dao je nalog svojim zaposlenicima da prekinu s pranjem zidova i dopustio tužitelju da nastavi kretanje prema svom stanu. Tužitelj je, krećući se brzim koracima, pokušao izbjeći kapljice koje su i nadalje padale s tretiranog zida, međutim, kada je došao u svoj stan, utvrdio je da mu je odjeća koju je nosio na sebi oštećena spomenutim kapljicama kemikalije (varikine), što se nije dalo ničim sanirati. Kako je do oštećenja odjeće došlo radnjama tuženikovih zaposlenika, za koje odgovornost snosi tuženik, tužitelj se 26. svibnja 2024. mirnim putem obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete zbog uništene odjeće tražeći da mu tuženik isporuči novu odjeću iste kvalitete ili da mu isplati novčanu naknadu u iznosu od 250,00 EUR. Međutim, direktor tuženika OO je u svom odgovoru na tužiteljev zahtjev za naknadu štete ustvrdio da se tužitelj, usprkos upozorenju i oznakama upozorenja, nastavio kretati unutar zone radova, unatoč čemu je priznao tuženikovu odgovornost, ponudivši mu obeštećenje u iznosu od 100,00 EUR. Tužitelj je dopisom od 8. lipnja 2024. odbacio tuženikove navode o njegovom kretanju unutar zone radova, te je naveo da se kretao u skladu s upozorenjima zaposlenika i voditelja smjene tuženika te da iznos naknade štete koji mu je tuženik predložio ne odgovara punom iznosu pretrpljene štete, slijedom čega je zatražio da mu tuženik naknadi istu isplatom iznosa od 250,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana nastanka štete, odnosno 25. svibnja 2024. do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Naime, smatra da ne postoji njegova odgovornost za nastalu štetu, jer su njegovi zaposlenici postupili prema pravilima struke i upozorili tužitelja na radove, a tužitelj se, unatoč znakovima upozorenja i izričitom usmenom upozorenju zaposlenika tuženika, nastavio kretati unutar zone radova. Priznao je da je direktor tuženika, u znak dobre volje, u odgovoru na tužiteljev zahtjev, dopisom od 6. lipnja 2024. ponudio tužitelju naknadu štete u iznosu od 100,00 EUR te je taj iznos ponuđen u pokušaju pronalaženja rješenja bez nepotrebnih troškova, a ne predstavlja priznanje odgovornosti, kako to smatra tužitelj. Slijedom navedenog, predložio je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.
3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u e-mail korespondenciju (Zahtjev za odštetu zbog uništene odjeće), podatke o cijeni artikala, saslušani su svjedoci FOE, NO, CO, VO, EO i ĆO te je saslušan tužitelj.
4. Ocjenjujući u postupku izvedene dokaze, tužbeni zahtjev je utvrđen osnovanim kao u točki I izreke.
5. Među strankama nije sporno da je tuženik dana 24. svibnja 2024. na lokaciji [adresa] u [adresa] izvodio radove pranja fasade s kemikalijama, a nije sporno niti da su prilikom prolaska tužitelja kroz zonu radova na njegovoj odjeći nastala oštećenja. Nije sporno niti da se tužitelj dana 26. svibnja 2024. elektroničkom komunikacijom obratio tuženiku sa zahtjevom za odštetu zbog uništene odjeće te da mu je tuženik ponudio naknadu u iznosu od 100,00 EUR, što je tužitelju bio neprihvatljiv iznos.
6. Sporno je je li do toga došlo propustom zaposlenika tuženika u upozoravanju na radove i mogući nastanak štete ili je tužitelj sam skrivio nastanak iste postupajući suprotno upozorenjima, a sporna je i visina nastale štete.
7. Svjedok FOE je iskazao da je susjed tužitelja te događaj u kojem je tužitelju oštećena odjeća nije vidio, ali je potvrdio da se tada radilo o pranju fasade od strane jedne firme na jednoj od zgrada u nizu koja je susjedna njihovoj, s tim da se radi o kaskadnom naselju te se prala zgrada iznad njihove, a jedini put da uđu u svoju zgradu je da prođu pored te zgrade čija fasada se prala te nije bilo drugog prolaza. Kada je on prolazio, djelatnici koji su izvodili radove su ga upozorili da pripazi i da sačeka da prestanu padati kapljice, a osjetio je miris varikine, nakon čega je, kada je procijenio da može proći, žurno prošao do svog ulaza i nije bilo nikakvih oštećenja na njegovoj odjeći. Iz pričanja tužitelja zna da je tužitelju na taj način oštećena odjeća.
8. Svjedoci CO, NO i VO su suglasno iskazali da su zaposlenici tuženika te da su prije dvije godine dobili radni nalog za pranje fasade na adresi na [adresa] te su to prilikom, kako je to i uobičajeno u takvim situacijama, postavili zaštitnu traku i znakove upozorenja koji su upozoravali na oprez pri prolasku. Svjedok CO se sjeća se da se radilo o dosta strmoj lokaciji i da postoji neki prolaz kao tunel kroz samu zgradu. Dok su izvodili pranje fasade upozorili su prolaznike da sačekaju i ne prolaze, upravo radi mogućnosti pada kapljica tog sredstva za pranje. Radi se o sredstvu koje se zove Hermes, s tim da ne zna što ono sadrži. Iskazao je da je bilo potrebno minutu ili dvije sačekati dok se pere fasada te su oni rekli tužitelju da sačeka, a misli da je tužitelj nakon 30-tak sekundi krenuo, da bi se nakon nekog vremena vratio s odjećom za koju je rekao da mu je oštećena prilikom prolaska. Dodao je i da se moglo proći pored trake koja je obilježavala radove te ne zna je li tužitelj imao neki drugi put da prođe do svoje zgrade. Priznao je da je moguće da je rekao tužitelju, kada se vratio s oštećenom odjećom, da će njegova firma pokriti svu štetu i točno je da mu je tom prilikom dao svoju posjetnicu.
9. Svjedok NO je iskazao da kada se negdje morao zatvoriti prolaz do zgrade zbog izvođenja radova, odnosno dio kojim se nužno moralo prolaziti, na takvom mjestu bi stajao jedan od zaposlenika tuženika i zaustavljao prolaznike do trenutka sigurnog prolaza. Pretpostavlja da je tužitelj isto tako bio zaustavljen, međutim, misli da je on samoinicijativno odlučio proći te je na taj način došlo do oštećenja njegove odjeće jer se pri pranju fasade kapljice rasprše u zraku i mogu pasti dolje na prolaznike. Iskazao je da ne zna je li tužitelj mogao drugim putem proći do svoje zgrade, te da je zaustavljanje prolaska dok se ne izvrši pranje nekog dijela fasade moglo trajati 5-10 minuta. Sjeća se da se tužitelj došao žaliti došao žaliti i misli da je kolega razgovarao s njime. Dodao je i da je siguran da je bila postavljena traka i da je stajao kolega koji je propuštao prolaznike, a sjeća se i da su djeca nailazila na putu do škole te da su i njih zaustavljali. Isto tako se sjeća da je tužitelju kolega CO dao posjetnicu da se može obratiti firmi radi naknade štete. Daljnji razvoj događaja ne zna, tj. je li tužitelj tražio štetu i zašto mu nije isplaćena. Pojasnio je da se prilikom pranje fasade najprije nanese kemijsko sredstvo na fasadu i tada se ne može prolaziti, a nakon toga se ispere vodom kako bi se to sredstvo neutraliziralo, s tim da to sredstvo treba stajati 10-tak minuta na fasadi, a kada se ispere i pričeka da se sve iscijedi od pranja, onda se može prolaziti.
10. Svjedok VO je iskazao da se sjeća tužitelja, a bilo je to prilikom pranja fasade na jednom objektu na [adresa], kada se tužitelj žalio da mu je kapnula tekućina na odjeću i da je odjeća oštećena. Iskazao je i kako su on i njegovi kolege uredno označili područje pranja fasade s trakom i znakovima o tome, a kolega CO je stajao na jednom prolazu kako bi zaustavljao prolaznike dok postoji opasnost od kapanja s fasade. Ne zna kako je tužitelj prošao, jer je on s ostalima bio udaljen 10- tak metara od tog prolaza. I drugi prolaznici su tog dana prolazili, a sjeća se djece koja su išla u školu i još nekih ljudi i navodi da se nitko osim tužitelja nije žalio da mu je nešto oštećeno. Tužitelj je došao do njih i pokazao oštećenu odjeću. Ne sjeća se više o čemu se radilo, tj. o majici ili o hlačama. Misli da je tada razgovarao s kolegom CO, a i s njim, te misli i da mu je kolega dao svoju posjetnicu odnosno kontakt podatke.
11. Svjedok ZO je iskazao da je i on bio u timu koji je radio pranje fasade na jednom objektu na [adresa], međutim, u samom pranju nije sudjelovao, već je bio na drugoj strani, kod kombi vozila koje je bilo otključano, pa ga je pazio. Iskazao je kako je mjesto gdje se vršilo pranje fasade bilo osigurano trakama plave boje i znakovima upozorenja, a sigurno zna da su trake bile na stepenicama jer su tim putem prolazila i djeca. Nije vidio kada je tužitelj prošao, a niti kada se kasnije vratio i žalio.
12. Svjedokinja ĆO je iskazala da je bila kod kuće kada se tužitelj, koji je njen suprug, vratio izvana te je uočila da mu je odjeća pošpricana i to majica i hlače koje je imao na sebi, pa ga je pitala gdje je on to bio, a on joj je rekao da se vani izvode radovi. Iskazala je i da se osjetio miris varikine na odjeći, a isto tako i na stubištu. Nakon toga su se zajedno spustili do zaposlenika tuženika koji su izvodili radove i rekli im što se dogodilo. Na odjeći se vidjelo da je boja odjeće promijenjena i da je ista uništena, a svjedokinja navodi da ne zna je li tada zaposlenik tuženika prihvatio svoju odgovornost, jer se s uništenom odjećom vratila u kuću, dok je suprug ostao razgovarati s njima. Dodala je i da je bilo više radnika te da ona nije vidjela trake koje bi obilježavale taj prostor niti znakove upozorenja, a zna kada je to jutro prolazila da su je radnici zaustavili da pričeka jer su tada na jednom drugom dijelu, a ne uz tunel kojim se prolazi, izvodili radove.
13. Tužitelj u svom iskazu navodi da je toga dana bila subota i to negdje oko 12:30 sati i da se tada vraćao s kave na kojoj je bio sa svojim kolegom. Kada je odlazio od kuće nisu se izvodili nikakvi radovi na dijelu kojim mora proći pri izlasku iz zgrade, a pri povratku ga je zaustavio svjedok CO i rekao da treba pričekati pet minuta prije nego krene kroz tunel jer su se na tom dijelu izvodili radovi, s tim da on nije imao nikakvog drugog puta da se vrati kući. Pritom nije bilo nikakvih traka niti znakova upozorenja, već je samo svjedok CO stajao i zaustavljao prolaznike te mu je svjedok rekao da će ga pustiti kada se završi pranje fasade na drugom kraju tunela, a kada ga je nakon pet minuta pustio da prođe, tužitelj se zaustavio prije izlaska iz tunela jer radovi nisu bili završeni i čekao još pet minuta dok mu djelatnici nisu dali znak da može proći. Misli da su djelatnici loše procijenili da više nema kapljica te ga pustili da prođe, jer dok je prolazio osjetio je kapljice kako padaju po njemu, a kada je došao kući, supruga i on su ustanovili da mu je odjeća oštećena. Ustrajao je u tome da je poštivao upute i da nije na svoju ruku prolazio, odnosno prije nego mu je dan znak da to može učiniti. Nakon što se presvukao u drugu odjeću, vratio se s oštećenom odjećom, zajedno sa suprugom, te je razgovarao s djelatnicima koji su bili sa strane tunela bliže njegovoj zgradi, a oni su ga uputili na svjedoka CO, koji mu je rekao da će tuženik naknaditi svu štetu koju je pretrpio te mu je dao posjetnicu i rekao da će mu se javiti za tjedan dana, a kako to nije učinio, tužitelj ga je nazvao na kontakt s posjetnice, kojom prilikom mu se javila ženska osoba koja mu je rekla da ta ekipa više nije tamo već su na drugoj adresi. Kada je konačno stupio u kontakt s tuženikom, direktor tuženika mu je ponudio 100,00 EUR na ime odštete, što on nije prihvatio, jer mu je u štetnom događaju oštećena majica marke Ralf Lauren koju je obukao svega nekoliko puta i hlače marke Avirex, te je oboje nabavljeno mjesec ili dva prije štetnog događaja, s tim da se ne sjeća koliko je odjeću platio, ali misli da je bilo više nego što su mu je tuženik ponudio.
14. Iskaze svjedoka GOE i ĆO te iskaz tužitelja sud je prihvatio jer su isti logični i uvjerljivi te međusobno sukladni, prihvatio je i iskaze ostalih svjedoka u dijelu u kojem su isti logični i uvjerljivi te sukladni iskazima svjedoka GOE i ĆO te iskazu tužitelja. Nije prihvatio njihov navod da su radovi bili obilježeni trakama i znakovima upozorenja, jer to ne proizlazi iz iskaza tužitelja, kao ni iz svjedoka GOE i ĆO. Isto tako ih sud nije prihvatio u dijelu navoda da je tužitelj, nakon kraćeg zaustavljanja od strane svjedoka CO, samoinicijativno odlučio proći dok su još padale kapljice s fasade nakon pranja, jer su u tom dijelu nelogični i neuvjerljivi i očito usmjereni na izbjegavanje odgovornosti za štetni događaj. Naime, nije logično da bi tužitelj unatoč upozorenju samoinicijativno krenuo jer je morao znati da u tom slučaju može doći do štete, a osim toga i iz iskaza svjedoka TO proizlazi da djelatnici tuženika nisu poduzeli sve da se uvjere da prolaznici mogu sigurno proći, jer su njemu rekli da prođe kada kapljice prestanu padati, što je očito u nekim slučajevima ovisilo o procjeni samih prolaznika, umjesto da su onemogućili prolaz dok se ne uvjere da je isti siguran za prolaznike. Osim toga, nije logično niti uvjerljivo da bi u tom slučaju tuženik tužitelju ponudio naknadu štete, već se očito u konkretnoj situaciji radilo o krivoj procjeni djelatnika tuženika, kako to proizlazi iz iskaza tužitelja, koji su zaključili da je njegov prolazak siguran i dali mu znak da može proći, iako su još uvijek padale kapljice nakon pranja fasade, što on nije morao znati ni vidjeti dok je stajao u tunelu, a i logično je da se pouzdao u procjenu djelatnika tuženika, kao stručnu.
15. Dakle, u postupku je utvrđeno da je do štetnog događaja došlo pri izvođenju radova pranja fasade kemijskim sredstvom, kojom prilikom su i nakon samog ispiranja još uvijek neko vrijeme u zraku prisutne kapljice sredstva te je prolaskom tužitelja nakon ispiranja, kojem je to bio jedini put za dolazak do stana u kojem živi, došlo do oštećenja njegove odjeće uslijed kontakta s kapljicama tog sredstva. Iako je utvrđeno da radovi nisu bili označeni zaštitnim trakama i znakovima upozorenja, to nije samo po sebi dovelo do štetnog događaja, jer su prolaznic, uz to što su mogli vidjeti izvođenje radova, bili zaustavljani od strane zaposlenika tuženika dok opasnost od kontakta s kapljicama sredstva za pranje fasade ne prođe i do štete ne bi došlo da oni nisu krivo procijenili da je prolazak tužitelja moguć bez opasnosti. Pritom tužitelj nije doprinio nastanku štetnog događaja jer je prošao tek kada mu je, s jedne i druge strane tunela kojim je trebao proći, dan znak da može proći.
16. Slijedom navedenog, tuženik je odgovoran tužitelju za pretrpljenu štetu i to temeljem čl. 1045. u svezi s čl. 1061. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), koje odredbe propisuju da je onaj tko drugome prouzroči štetu dužan istu naknaditi, kao i da za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika, što tuženik nije dokazao.
17. U postupku je utvrđeno i da su tužitelju u štetnom događaju uništene majica dugih rukava marke Ralf Lauren i ljetne hlače marke Avirex, na kojima su od kemijskog sredstva za čišćenje fasade nastale mrlje u vidu izblijedjele boje, koje te odjevne predmete čine neupotrebljivim za uobičajenu namjenu, pri čemu je za dodati i da su oštećenja odjeće i neposredno opažena od strane suda, pa kako se radilo o relativno novim odjevnim predmetima, nabavljenima nekoliko mjeseci prije štetnog događaja, te imajući u vidu cijenu novih odjevnih predmeta istih marki, koje su dostupne na internetu, ispis kojih je dostavio tužitelj (majica 179,00 EUR i hlače 149,00 EUR), temeljem čl. 223. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), sud je utvrdio osnovanim zatraženi iznos od 250,00 EUR, slijedom čega je isti tužitelju, sukladno čl. 1085. st. 3. ZOO, i dosuđen i to sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, dok je odbijen zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamatama s tijekom od dana štetnog događaja (tj. 25. svibnja 2024.) do dana donošenja presude. Naime, sud je visinu štete utvrdio po cijenama u vrijeme štetnog događaja, primjenom odredbe čl. 1089. st. 2. ZOO, s obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, slijedom čega zatezne kamate ne mogu teći prije donošenja sudske odluke, sukladno čl. 29. st. 1. ZOO, s obzirom na načelo monetarnog nominalizma iz čl. 21. ZOO, odnosno prije nego što iznos naknade bude utvrđen od strane suda, a to je donošenjem presude.
18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP, a isti je odmjeren primjenom čl. 155. ZPP, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje: Tarifa).
19. Tužitelju, zastupanom po punomoćniku odvjetniku trošak sastava podnesaka od 17. ožujka 2025. i 1. kolovoza 2025., oba po Tbr. 8. toč. 1. (2x25 bodova), trošak zastupanja na ročištima od 14. travnja 2025. i 15. siječnja 2025., oba po Tbr. 9. toč. 1. (2x25 bodova), kao i trošak PDV-a u iznosu od 50,00 EUR.
20. Slijedom navedenog, dosuđena mu je naknada parničnog troška u ukupnom iznosu od 250,00 EUR.
21. Odluka o visini kamatne stope temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO.
U Zagrebu, 20. veljače 2026.
Sutkinja:
Davorka Ćurko Nasić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
