Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Malom Lošinju

Riva lošinjskih kapetana 14

51550 Mali Lošinj

Poslovni broj: Ovr-771/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K LJ U Č A K

i

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, OIB 54566384631, Stalna služba u Malom Lošinju, po sucu ovog suda Gordani Holer, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice Patricie Sablić Havić, u ovršnom postupku ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., OIB: 76674680107, Horvatova 82, Zagreb, protiv ovršenika DZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Maji Vukelić Brčić, odvjetnici u Rijeci, radi pravnih sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, 20. veljače 2026.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Rijeci temeljem Izjave o suglasnosti od 24. veljače 2011. potvrđene kod javnog bilježnika Darka Paravića iz Osijeka pod poslovnim brojem OV-1755/2011 od 25. veljače 2011. nedopuštenom iz razloga propisanih odredbom članka 50. stavak 1. točka 7., 9., 10. i 11. Ovršnog zakona

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 23. svibnja 2025. dostavio sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim uz prijedlog za odgodu ovrhe zbog žalbenih razloga iz članka 50. stavak 1. točka 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., i 11. OZ, a koji postupak da se vodi kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Rijeci temeljem Izjave o suglasnosti od 24. veljače 2011. potvrđene kod javnog bilježnika Darka Paravića iz Osijeka pod poslovnim brojem OV-1755/2011 od 25. veljače 2011.

2. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24. – dalje OZ) propisano je da nakon što primi obavijest da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. toga Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Time da iz odredbe čl. 209. st. 1. OZ proizlazi da ovrhovoditelj može izravno zatražiti od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, a u kojem slučaju će Agencija postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

3. U konkretnom slučaju, a kako to i sam ovršenik u prijedlogu navodi, ovrhovoditelj je 5. prosinca 2024. na temelju Izjave o suglasnosti od 24. veljače 2011. potvrđene kod javnog bilježnika Darka Paravića iz Osijeka pod poslovnim brojem OV- 1755/2011 od 25. veljače 2011., zatražio od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, zapljenu zakonom maksimalno dopuštenog dijela plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja ovršenika i prijenos zaplijenjenog iznosa na račun ovrhovoditelja sve do potpune isplate.

4. Dakle, u ovoj pravnoj stvari se ne radi o postupku izravne naplate na novčanim sredstvima ovršenika, već se radi o zapljeni mirovine po pristanku dužnika koja se provodi izvansudski sukladno odredbi čl. 202. (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/2024, dalje - OZ/12).

5. Sukladno odredbi čl. 202. stavak 7. OZ/12 u pogledu valjanosti i pravnih učinaka izjave o suglasnosti za zapljenu primjenjuje se Ovršni zakon (Narodne novine broj 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05., 67/08., 139/10., 154/11., 70/12., dalje - OZ/96) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka iste, dok se u pogledu postupovnih odredbi primjenjuje OZ/12 koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka 23. svibnja 2025.

6. Odredbom čl. 178. st. 1. OZ/96 propisano je da dužnik može ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, u cijelosti ili djelomično, i da se isplate obavljaju izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz čl. 72. st. 1. OZ/96 te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi.

7. Obzirom da u konkretnom slučaju Izjava o suglasnosti od 24. veljače 2011. ima pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, to ovršenik može izjaviti žalbu nakon proteka roka kao jedini mogući pravni lijek protiv pravomoćnog rješenja o ovrsi sve sukladno odredbi članka 53. stavak 1. i 2. OZ/12 koji je propisano da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Žalba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti sve do dovršetka ovršnoga postupka.

8. Slijedom navedenog, a obzirom da se ovršenik u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim pozvao na žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točke 7. i točaka 9. do 11. OZ/12, to je sud s navedenim prijedlogom postupao kao s žalbom nakon proteka roka.

9. Sud je sukladno odredbi čl. 54. st. 1. OZ žalbu ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju koji se u ostavljenom roku od osam dana nije očitovao na navode ovršenika.

10. Odredbom čl. 55. st. 1. Ovršnog zakona propisano je da ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka kojim je propisano da ako ovršenik postojanje spornih činjenica o čijem utvrđenju ovisi rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku. Ako žalbu prihvati, postupit će u skladu s odredbom članka 54. stavka 3. ovoga Zakona, a ako je ne prihvati, uputit će ovršenika na parnicu.

11. Valja napomenuti da je ovršni postupak strogo formalan i nesporan postupak u kojem se odlučne činjenice ne utvrđuju, već ovršni sud brine o tome da tražbina ovrhovoditelja utvrđena ovršnom ispravom u ovršnom postupku bude uspješno realizirana. To znači da se o rješavanju spornih pravnih pitanja ne može odlučivati u ovršnom postupku, nego samo u parničnom postupku, pa tako sud u ovom postupku nije ovlašten utvrđivati je li nastupila zastara predmetnog potraživanja i je li ovrhovoditelj ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno je li ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika i sl.

12. Obzirom da ovršenik u konkretnom slučaju nije dokazao osnovanost žalbe javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima temelji žalbu opće poznate, te se ne mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, a ovrhovoditelj nije priznao postojanje razloga zbog kojih je izjavljena žalba, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog zaključka temeljem odredbe čl. 55. st. 1. OZ cijeneći da navedene razloge ovršenik nije mogao istaknuti u roku za žalbu protiv predmetnog rješenja o ovrsi.

13. Nadalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ je propisano da će sud na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim postojanje nekog od razloga iz čl. 65. st. 1. toč. 1. do 10. OZ, koji mora biti kumulativno ispunjen s uvjetom da bi navedenim prijenosom novčanih sredstava ovršeniku nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

14. Podnošenjem žalbe nakon proteka roka ispunjena je jedna od pretpostavki za odgodom ovrhe, međutim ovršenik u svojem prijedlogu samo paušalno navodi da će provedbom ovrhe pretrpjeti nenadoknadivu štetu, a da pritom u spis nije dostavio bilo kakav materijalni dokaz kojim bi potvrdio navedene tvrdnje.

15. Po ocjeni ovoga suda ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, slijedom čega nije ispunjen drugi kumulativno određeni uvjet za odgodu ovrhe. Naime, na ovršeniku leži teret dokaza o činjenicama iz kojih proizlazi vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove nadoknaditi ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće. Vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive štete treba dovesti u kontekst konkretnih stranaka, njihovog imovinskog stanja, troškova života, broj članova obitelji o kojima je eventualno dužan skrbiti, njihovim potrebama i imovinskom stanju, te utjecaja određenog predmeta u odnosu na koji se u konkretnoj situaciji zahtijeva odgoda ovrhe. Međutim ovršenik izuzev uopćenog postavljanja prijedloga nije dostavio niti jedan dokaz na temelju kojeg bi se moglo zaključiti da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da ne postoji način reparacije te štete na neki drugi način.

16. Slijedom navedenog, a obzirom da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 65. st. 1. OZ, to nema zakonske mogućnosti odgode ovrhe na prijedlog ovršenika pa je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Malom Lošinju 20. veljače 2026.

S u d a c

Gordana Holer

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ/12).

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno u 3 (tri) primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelj EOS MATRIX d.o.o.

2. Punomoćnica ovršenika - Maja Vukelić Brčić, odvjetnica u Rijeci