REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-1008/2022-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sudcu Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja LO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Ivan Rađa, odvjetnik u [adresa], protiv tužene LOB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivo Juričko, odvjetnik u Splitu, uz sudjelovanje umješača ČO, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], KO, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], GO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i IO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi na strani tužene, koje zastupa punomoćnica Meri Prar, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. siječnja 2026. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Sande Fridel, odvjetnice u Splitu, punomoćnika tužene i punomoćnice umješača, na ročištu radi objave dana 20. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Utvrđuje se da je tužitelj LO, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica], vinograd i čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak, obje upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za cijelo, stoga je ovlašten ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. II Dužna je tužena LOB, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], trpjeti uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi na ime tužitelja uz istovremeno brisanje prava vlasništva s njezinog imena, koju će tužitelj zatražiti na temelju ove presude.

III Nalaže se tuženoj, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju troškove ovoga postupka zajedno sa zateznom kamatom po stopi obračunatoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate."

II Nalaže se tužitelju, u roku od 15 dana, naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 2.839,04 EUR, a umješačima u iznosu od 3.075,00 EUR.

Obrazloženje

1. Dana 1. veljače 2022. zaprimljena je pod poslovnim brojem P-442/2022 tužba kojom je ovdje tužena LOB ustala protiv ovdje tužitelja LO radi predaje u posjed nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], dok je 15. ožujka 2022. zaprimljen odgovor ovdje tužitelja uz protutužbu sa zahtjevom postavljenim radi utvrđenja njegovog prava vlasništva u odnosu na označene nekretnine na temelju dosjelosti. Protutužba je izdvojena iz spisa te zavedena pod novim poslovnim brojem P-1008/2022, a tužitelj u bitnom navodi kako ne čini spornim da je tužena kupila predmetne nekretnine od upisanih suvlasnika, ali pri tome nije bila u dobroj vjeri, jer je i nju i njezinog supruga HO jasno upozorio kako je on isključivi vlasnik nekretnina. Nadalje navodi kako su mu upravo pravni prednici prodavatelja i to EO i ŠO u prvoj polovini 70. -tih godina prošlog stoljeća darovali predmetne nekretnine, uveli ga u njihov posjed, bez ikakvih daljnjih polaganja prava ili zahtjeva radi predaje posjeda, tako da je u samostalnom i mirnom posjedu više od 45 godina, stoga je vlasništvo stekao dosjelošću. Skreće pozornost kako je protiv tužene i njezinog supruga ustao pred ovim sudom tužbama zbog smetanja posjeda, od kojih je ona poslovnog broja Psp-79/2020 pravomoćno okončana zabranom smetanja predmetnih nekretnina, dok je parnica pod poslovnim brojem Psp-17/2021 u tijeku. Dodaje kako je tužena, zajedno s prodavateljima, protiv njega ustala tužbom radi smetanja posjeda na susjednim nekretninama čest. zem. [katastarska čestica] (također u njegovom posjedu), ali je njezin zahtjev pravomoćno odbijen nakon što je utvrđeno da je upravo on dugogodišnji mirni posjednik. Nadalje navodi kako je na predmetnim nekretninama izgradio manji objekt u kojem drži alat i druge stvari, zasadio voćke, kako ih obrađuje i na njima drži košnice, što je tuženoj bilo dobro poznato prije kupnje predmetnih nekretnina, uz napomenu kako je odbio njezin prijedlog za kupnjom zemljišta.

2. U svom odgovoru od 27. travnja 2022. tužena se usprotivila tužbi uz obrazloženje kako tužitelj nije vlasnik predmetnih nekretnina, jer ih nije stekao na zakonom dopušten način, kako je poštena stjecateljica, jer ih je kupila od upisanih vlasnika postupajući u skladu s načelom povjerenja u zemljišne knjige, kako nije imala razloga sumnjati u suprotno, a osporava da joj se tužitelj predstavio kao vlasnik, već kao posjednik koji zemljište drži za svog prijatelja. Osporava da bi EO i ŠO darovali predmetne nekretnine tužitelju i da bi ih on obrađivao u cijelosti i s tim u vezi ističe njegov i iskaz supruge mu TO u parnici broj Pst-79/2020 kada jasno navode kako mu je EO omogućio korištenje nekretnina radi obrade do opoziva, a ne vlasništvo.

3. Dana 28. kolovoza i 27. studenog 2024. zaprimljeni su podnesci ČO, KO, GO i IO koji predlažu sudjelovanje u parnici u statusu umješača na strani tužene, a kako se radi o ranije upisanim suvlasnicima i prodavateljima predmetnih nekretnina, sud je na ročištima 3. rujna i 28. studenog 2024. u skladu s odredbom iz čl. 206. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), prihvatio njihove prijedloge te im dopustio sudjelovanje u sporu.

4. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom svih priloženih isprava i pismena, pregledom spisa ovog suda broj O-1428/74, O-916/87, P-2059/2022, Psp- 79/20 i Psp-17-21, a pored toga 3. rujna 2024. na licu mjesta održan očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju UO, pregledom njegovog nalaza od 22. studenog 2024. i saslušanjem svjedoka MO, SO, ČO (i kao umješača), OO, HO, DO, JO, VO, TO, UO i NO, umješača GO, tužitelja i tužene.

5. Stranke su zatražile naknadu parničnog troška.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. U ovom slučaju je kao sporno valjalo utvrditi ima li tužitelj valjanu osnovu za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina.

8. Odredbom iz čl. 7. st. 1. ZPP propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

9. Kako se tužba temelji na dosjelosti, u ovom slučaju je valjalo utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s odredbama iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP), prema kojima zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Prema čl. 18. ZVDSP posjed je zakonit ako posjednik ima pravo na posjed, istinit je ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, a pošten je ako posjednik u vrijeme stjecanja nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali njegovo poštenje prestaje čim sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

10. Pregledom povijesnog vlasničkog lista od 24. rujna 2025. razvidno je kako je kako su nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od osnutka zemljišnih knjiga bile upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao vlasništvo RO, a od 1952. suvlasništvo njegovih nasljednika ŽO i EO za po 3/8 dijela te ĆO i AO žene EO za po 1/8 dijela. Na temelju ugovora o darovanju od 1953. za suvlasničkih 1/8 dijela ĆO upisuje se ZO pok. RO iz [adresa], a na temelju ugovora o darovanju od 1963. za suvlasničkih 1/8 dijela PO upisuje se ĆO pok. RO iz [adresa]. Na temelju rješenja o nasljeđivanju od 2007. za suvlasničkih 1/8 dijela na ime AO žene EO upisuju se ĐO pok. EO i FO rođ. ĐO pok. EO, za po 1/16 dijela, dok se na temelju rješenja o nasljeđivanju od 2008. za suvlasničkih 3/8 dijela na ime ŽO pok. RO upisuju CO ud. RO, BO rođ. CO i KO pok. RO, svaki za 1/8 dijela. Na temelju rješenja o nasljeđivanju od 2016. za suvlasničkih 1/8 dijela na ime LH ud. RO upisuju se BO rođ. LH i KO pok. RO, svaki za 1/16 dijela. Također je razvidno kako su predmetne nekretnine prešle u novi Z. U. [broj ZK uloška], a na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-1428/74 i broj O-916/87 od 31. ožujka 2008. te naslova upisa iz Z. U. [broj ZK uloška] upisuju se kao suvlasništvo ČO i EO za po 6/16 dijela, ĆO za 2/16 dijela te GO i FO, svakog za 1/16 dijela. Na kraju je tužena upisana vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. za cijelo i to temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 7., 8., 11. i 19. svibnja 2020., koje je sklopila s upisanim suvlasnicima.

11. Pregledom ugovora od 1. travnja 1984. i 17. rujna 1987. razvidno je kako su vlasnice ŠO udova KO, a potom ČH rođ. L, dale KH na privremenu obradu zemlju površine dvije motike i to isključivo za sadnju salate uz naknadu dijela prihoda. Sudionici su utvrdili kako se na zemlji nalaze dva stabla smokve i tri stabla rogača najmodavki čije plodove najmoprimac ne smije brati, dok je vlasnicama zemlje slobodan pristup tim stablima.

12. Pregledom ostavinskog spisa ovog suda broj O-1428/74 i njemu pripojenog broj O-916/87 razvidno je kako su ovdje sporne čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] dio ostavine ŽO (umro **.**.1974.) i supruge mu GH (umrla **.**.1987.), a naslijedila ih je unuka ČO uslijed oporuka označenih ostavitelja od 15. prosinca 1971., odnosno 25. ožujka 1976. i potom sporazuma o diobi ostavinske imovine koju je sklopila s nasljednicima ČH rođ. GH (kći), CO ud. RO, BO rođ. CO (unuka) i IH pok. RO (unuk).

13. Pregledom spisa ovog suda broj Psp-79/2020 razvidno je kako je ovdje tužitelj ustao protiv ovdje tužene i njezinog supruga HO tužbom radi smetanja posjeda ovdje spornih čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a postupak je pravomoćno okončan rješenjem od 14. srpnja 2021. kojim je tužitelju kao posljednjem mirnom posjedniku pružena sudska zaštita, jer je utvrđeno kako su tuženici ušli na označene nekretnine, posjekli grane starog rogača, iščupali nakalemljene grane maslina, srušili stare metalne kolce i žičanu ogradu na jugozapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u dužini od 32 m uz koju je rasla prirodna ograda od kupine te postavili metalne stupove u nasuti betonski temelj pored ogradnog kamenog zida na udaljenosti od 0,60 do 0,80 m od ruba parcela (južne granice), stoga im je naloženo uspostaviti ranije posjedovno stanje uz zabranu svakog takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

14. Pregledom spisa ovog suda broj Psp-39/2024 (ranije oznake Psp-17/2022) razvidno je kako je ovdje tužitelj ustao protiv ovdje tužene i njezinog supruga HO tužbom radi smetanja posjeda ovdje sporne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a postupak je pravomoćno okončan rješenjem broj Psp-39/2024 od 13. prosinca 2024. kojim je tužitelju kao posljednjem mirnom posjedniku ponovno pružena sudska zaštita, jer je utvrđeno kako su tuženici ovaj put počinili smetanje posjeda čest. zem. [katastarska čestica] na način da su bagerom raskopali put koji je vodio od šetnice uz more označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] do zapadnog dijela naprijed navedene nekretnine u posjedu tužitelja, čime su ga onemogućili da s javnoprometne površine pristupi na predmetnu nekretninu te nasuli zemlju na zapadni dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 5 x 10 m i raskopali sjeverni dio čest. zem. [katastarska čestica] u širini 2 do 3 m i dužine oko 70 m, stoga im je naloženo uspostaviti ranije posjedovno stanje uz zabranu svakog takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

15. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 3. rujna 2024. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju UO, tužitelj je u skladu s načelom ekonomičnosti postupka, pokazao predmet ovog spora, ali i onog kojeg protiv tužene i istih umješača vodi pod poslovnim brojem P-2059/2022 radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Dakle, radi se o zemljištu položenom iznad javne plaže " [adresa] u [adresa], koje je položeno niz padinu u smjeru istok-zapad, a do kojeg se pristupa betonskim putem. Ograđeno je betonskim zidom s istočne strane, s južne strane granicu predstavlja kameni zid koji se proteže u smjeru istok-zapad, a predmetnu površinu presijeca suhi kanal koji se koristi kao zemljani put, položen u smjeru istok-zapad. Sjeverno od kanala je nekretnina čiju istočnu granicu predstavlja betonski ogradni zid, sa sjeverne strane predstavlja je ograda od metalnih stupova između kojih je razvučena žica, a u smjeru zapada se nastavlja i spaja sa točkom gdje se sa betonske staze pristupa na spornu nekretninu. Zapadnu granicu čini kameni podzid koji odvaja sporno zemljište od javnog betonskog puta, dok je južna granica najvećim dijelom kameni podzid koji predstavlja rub ranije spomenutog kanala. Drugi južni dio sporne nekretnine u odnosu na kanal sastoji se od dva dijela, od kojih je istočni manji omeđen sa sjeverne, istočne i južne strane kamenim ogradnim suhozidima, a sa zapadne kamenim suhozidom pored kojeg je žičana ograda. Drugi dio je omeđen s južne i sjeverne strane kamenim ogradnim suhozidima, s istočne strane je pored kamenog podzida postavljena i žičana ograda, dok je zapadna granica slabo vidljiva jer je urušena prema javnom putu. Predmetno zemljište terasaste je konfiguracije, ispresijecano čitavim nizom kamenih podzida. U gornjem, istočnom dijelu pretežito je obrađeno, zasađeno nizom stabala mladih maslina, juprine, stabla agruma, smokve i povrća. Na približno središnjem dijelu ovog prostora, odnosno bliže zapadnom dijelu, niz je tužiteljevih košnica za pčele u čijoj je blizini i betonski bunar. Nasuprot, s južne strane betonska je poljska kućica. Zemljište u ovom donjem dijelu uglavnom je zapušteno, obraslo u visoku travu, a na njemu raste par stabala starih rogača i smokve.

16. Sudski vještak za geodeziju UO u svom je vještvu od 22. studenog 2024. identificirao pokazane nekretnine i utvrdio kako je sjeverni dio položen na čest. zem. [katastarska čestica], a južni na čest. zem. [katastarska čestica], dok je između njih suhi potok, koji služi i kao pješačka staza položen na čest. zem. [katastarska čestica]. Potvrđuje kako je prostor položen na padini brda, terasaste konfiguracije radi lakše obrade zemljišta u poljoprivredne svrhe, kako je sjeverni dio sporne nekretnine veći i na njegovom istočnom dijelu su četiri stabla šipka, dvije masline, četiri agruma, četiri stare smokve, nekoliko grmova kapara i niz od oko dvadeset košnica. Na zapadnom neobrađenom dijelu zaraslom u visoku travu vidi se zazidani bunar, a uz zapadnu granicu tri stabla smokve zarasla u visoku travu i grmlje. Drugi, južni dio sporne nekretnine predstavlja niz zemljanih terasa koje su većim dijelom obrađene, tako da na onoj u krajnjem istočnom dijelu raste pet stabala agruma, a terasa do nje zarasla je u visoku travu. Na idućoj terasi je jednostrešnim krovom natkrivena poljska kučica dimenzija 3mx2m, a do nje mali ograđeni vrt na kojem raste stablo breskve. Slijedeća terasa u smjeru zapada je svježe obrađena, a u krajnjem zapadnom dijelu sporne nekretnine su tri stabla rogača, dok je okolno zemljište zaraslo u travu. Južno od ovog dijela sporne nekretnine je stari zapušteni poljski put i prema njemu granicu predstavlja kameni podzid u kojeg su zabijeni metalni stupovi. Vještak je identificirao površinu koju je svjedok i najmoprimac KH pokazao rukom kao prostor koji je koristio u tijeku 80.-ih godina i utvrdio kako se radi o zemljištu položenom na zapadnoj strani sjevernog dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 900m2 te zemljištu položenom na dijelu ovdje nesporne čest. zem. [katastarska čestica] površine 378m2. Na skici lica mjesta sporne čest. zem. [katastarska čestica] označio je žutom bojom, a prostor koji je na čest. zem. [katastarska čestica] obrađivao KH označio je roza bojom. Na njegov nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovora ili primjedbi, stoga se vještvo prihvaća u cijelosti kao stručno i objektivno.

17. Pregledom izvoda iz posjedovnog lista broj 4143 Ureda za katastar Split, Ispostave Vis, priloženog uz geodetsko vještvo, razvidno je kako je tužena upisana posjednica predmetnih čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo.

18. Na okolnost posjeda predmetnih nekretnina, njegove kakvoće i trajanja, iskazivali su svjedoci HH, SO, OO, BO, JO, VO, TO i NO, koji u osnovi potvrđuju navode tužitelja. Naime, poznato im je kako je stupio u samostalan posjed predmetnog zemljišta prije pedesetak godina i kontinuirano ga održavao bez ometanja ili osporavanja, sadeći na njemu razno voće i povrće, a pored toga koristio i za držanje košnica za pčele. Iskaze svjedoka valjalo je cijeniti, jer se radi o domaćim ljudima, prijateljima tužitelja i rodbini, stoga je očekivano da su često posjećivali lice mjesta i imali neposredna i objektivna saznanja o stanju nekretnine o kojoj su govorili i načinu njezinog korištenja. U prilog njihovim navodima ide i činjenica da je tužitelju u parnicama radi smetanja posjeda broj Psp-79/2020 i Psp-39/2024 pružena posjedovna zaštita čest. zem. [katastarska čestica], jer je utvrđeno kako je bio njihov posljednji mirni posjednik. Konačno, tužena u ovoj parnici i ne čini spornim posjed tužitelja u označenom vremenu, stoga sud njihove iskaze na okolnost tužiteljeve faktičke vlasti prihvaća kao uvjerljive i vjerodostojne.

19. Slijedom iznijetog, nedvojbeno je utvrđeno kako je tužitelj od sredine 70. -ih stupio u posjed predmetnih nekretnina uz odobrenje suvlasnika EO. RO i naknadnu suglasnost njegove nevjeste GH udove ŽO, što znači da ga nije pribavio silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Također je utvrđeno kako je sve vrijeme bio samostalni, neometani i neosporavani posjednik, a zemljište je koristio u skladu s osobnim potrebama i interesima. Tužitelj u tijeku postupka ističe kako su mu suvlasnici darovali zemljište i kako je na toj osnovi postao njegov vlasnik, što i jest ishodište prijepora, ali iz raspoložive dokazne građe ne proizlazi takav zaključak. Prije svega valja navesti kako su čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 2363 m2 položene u neposrednoj blizini mora, stoga je nelogično da su tužitelju darovane bez formalno sklopljenog ugovora o darovanju ili da o tome ne postoji bilo kakav pisani trag, posebno iz razloga što su gore označeni suvlasnici imali potomke. Također se ne može zanemariti da se tužitelj, ukoliko je doista stekao vlasništvo, prethodnih desetljeća nije imao potrebe upisati u zemljišnim knjigama kao vlasnik darovanih nekretnina, a nije se upisao ni kao posjednik u službenoj katastarskoj evidenciji, koja je među stanovništvom otoka [adresa] bila i mjerodavnija, jer su postupci upisa bili znatno jednostavniji i ažurniji od vlasničke. Nadalje, kod navoda o nedostataku formalnog ugovora o darovanju, sud nije mogao zanemariti kako je ĆO pok. RO (brat EO i djever GH) postupio na upravo očekivan način i darovao trećoj osobi svoj suvlasnički dio sklapanjem darovnog ugovora koji je bio podoban za provedbu u zemljišnim knjigama, kako to proizlazi iz povijesnog vlasničkog lista. Ukoliko se i zanemari nedostatak forme, jer ona ne mora biti od presudnog značaja, znakovito je da je ŠO udova ŽO raspolagala svojom imovinom na vrlo jasan i zakonom propisan način. Naime, pisanom oporukom pred svjedocima 25. ožujka 1976. raspolagala je cjelokupnom imovinom, uključujući i ovdje spornim zemljama na predjelu "Kamenice" u korist kćeri ČH rođ. ŠO, s prebivalištem u [adresa], uz napomenu kako je vlasništvo tih nekretnina ostaviteljica stekla nakon smrti supruga ŽO pok. RO, koji je imovinom također raspolagao oporučno pred sudom 15. prosinca 1971., kako proizlazi iz ostavinskog spisa broj O-1428/74 i njemu pripojenog broj O-916/87. Dakle, ŠO nije darovala tužitelju svoj suvlasnički dio, jer u tom slučaju predmetne nekretnine ne bi bile dio njezine imovine i predmet posljednje volje, a ukoliko i nije tako, do smrti 4. siječnja 1987. imala je doista dovoljno vremena promijeniti odluku i predmetnim nekretninama jasno raspolagati u korist tužitelja. Izneseno dodatno potvrđuje da je ŠO **.**.1984. ugovorom dala KH na privremenu obradu zemlju površine dvije motike, što znači da se prema nekretninama odnosila kao vlasnica, jer u suprotnom ne bi ne bi bila ovlaštena sklopiti takav pravni posao, pri čemu je za dodati kako tužiteljevo objašnjenje kako je tako postupila u cilju svoje i njegove zaštite, nema razumljivog uporišta. Također je trebalo cijeniti da je KH i nakon smrti najmodavke nastavio koristiti zemlju, jer je s njezinom kćeri i nasljednicom ČH rođ. ŠO pok. KO dana 17. rujna 1987. sklopio novi ugovor o najmu, a prema nalazu sudskog vještaka za geodeziju koristio je dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 900 m2. Pod pretpostavkom da su tvrdnje tužitelja o njegovom vlasništvu točne, doista je neživotno i nelogično da su nevlasnice sklapale pravne poslove o korištenju nekretnine, da su za to ostvarivale naknadu, a da tužitelj istodobno nije imao nikakvog utjecaja te da je barem 5-6 godina morao bez naknade trpjeti treću osobu u korištenju značajnog dijela označene čestice. U svakom slučaju, ŠO nije darovala tužitelju svoj suvlasnički dio, a istovjetan je stav i o darovanju EO pok. RO, jer je pored prethodno iznesenog svakako valjalo cijeniti navode suvlasnikovog sina RO. Dakle, navedeni je za potrebe parnice radi smetanja posjeda broj Psp-79/2020 dana 17. studenog 2020. iskazivao kao svjedok, a iz priloženog sudskog zapisnika (listovi 35-37 spisa) proizlazi kako je njegov otac EO prepustio tužitelju zemlju na korištenje uz naknadu, a ne u vlasništvo. Osim toga navodi kako nije nikada čuo da bi tužitelj isticao svoja vlasnička ovlaštenja i osporava da bi pred svjedokom SO govorio o očevom darovanju nekretnine. Spominje kako je tužitelj ocu, a poslije i njemu, zauzvrat davao plodove zemlje te kako su bili u prijateljskim odnosima sve dok zemljište nije prodano. Njegov iskaz sud drži uvjerljivim i vjerodostojnim, jer je u skladu s prethodno iznesenim utvrđenjima, a tužitelj ga nije osporio na valjan način ili ga doveo u sumnju.

20. Prema svemu iznesenom jasno je kako je tužitelj stekao posjed predmetnih čestica na korištenje, kako mu je suglasnost dao dio suvlasnika uz očito prešutno naknadno odobrenje njihovih nasljednika, ali i nasljednika ostalih suvlasnika ĆO pok. RO i AO žene EO rođ. ĆO, pogotovo iz razloga što su s prebivalištima izvan otoka [adresa], a očito nisu imali volje ni interesa baviti se poljoprivredom ili održavati zemljište. Slijedom toga, razumljiva je odluka EO i GH da zapuštenu zemlju prepuste osobi koja će je ponovno aktivirati i učiniti korisnom, kako za sebe, tako i za njih, pogotovo iz razloga što je obitelj GH bila u dobrim odnosima s tužiteljem i očigledno cijenila poslove koje je prije toga obavljao na njihovim nekretninama u [adresa] i na otoku Biševu, kako navodi u svom iskazu. Cijeneći navedenu nezainteresiranost suvlasnika za aktivno korištenje nekretnine, razumljivo je i da je njegova faktička vlast trajala doista dugo, međutim, iz stanja u spisu nedvojbeno je utvrđeno kako nije dobio vlasnička ovlaštenja, već isključivo posjedovna do opoziva, a sve mu je to bilo dobro poznato od trenutka stupanja u posjed. Dakle, tužena i umješači su dokazali kako je tužitelj sve vrijeme bio svjestan svog statusa i tko su vlasnici nekretnine, kao što su to u maloj gradskoj sredini znali i drugi komižani zainteresirani za zemlje na "Kamenicama", jer su se prema svjedoku SO o tome raspitivali kod RO. Tako je i tužena prije kupnje nekretnine postupala savjesno i u dobroj vjeri, jer su prodavatelji u zemljišnim knjigama i službenoj katastarskoj evidenciji bili upisani kao suvlasnici, odnosno suposjednici, a dijelom uredno i obrađeno zemljište, koje je zatekla na licu mjesta, nije bilo razlog za sumnju pored nesporne činjenice da je tužitelj godinama bio njegov posjednik i korisnik.

21. U skladu s iznesenim okolnostima, nema dvojbe kako tužiteljev posjed nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] nije nikada bio pošten, što znači da za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nedostaje osnovno propisano obilježje. Kod takvog stanja stvari, tužba nema valjano zakonsko uporište, stoga je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti, kako je odlučeno u točki I izreke presude.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP. Uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora koja je u parničnom postupku broj P- 442/2022 označena u iznosu od 1.327,36 EUR (10.001,00 kn), tuženoj je kao osnovan i neophodan priznat trošak punomoćnikovog sastava tužbe od 27. travnja 2022. i obrazloženih podnesaka od 11. ožujka i 5. rujna 2025., kao i zastupanja na ročištima održanim 14. svibnja, 3. rujna i 28. studenog 2024., 19. ožujka, 15. svibnja, 16. rujna i 25. studenog 2025. te 27. siječnja 2026. u visini od 100 bodova, odnosno u iznosu od 200,00 EUR za svaku nabrojanu radnju, sve u skladu s Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, dalje OT), a pored toga i trošak sastava podneska od 31. listopada 2025. u visini od 25 bodova, odnosno u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. i Tbr. 54. OT), dok trošak podnesaka od 23. svibnja i 18. listopada 2023. nisu priznati, jer nisu bili potrebni za vođenje spora. Priznati iznos od 2.250,00 EUR uvećan je za 25% PDV i trošak sudske pristojbe odgovora na tužbu u iznosu od 26,54 EUR, tako da je tuženoj priznat ukupan trošak u iznosu od 2.839,04 EUR.

23. Umješačima je priznat trošak sastava obrazloženog podneska od 28. kolovoza 2024. i zastupanja na ročištu održanom 3. rujna 2024. u visini od 100 bodova, odnosno u iznosu od 200,00 EUR za svaku radnju (Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 54. OT), obrazloženog podneska od 27. studenog 2024. u visini od zatraženih 120 bodova, odnosno u iznosu od 240,00 EUR (Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 54. OT) te obrazloženog podneska od 11. rujna 2025. i zastupanja na ročištima održanim 28. studenog 2024., 19. ožujka, 15. svibnja, 16. rujna i 25. studenog 2025. te 27. siječnja 2026. u visini od 130 bodova, odnosno u iznosu od 260,00 EUR za svaku nabrojanu radnju, sve u skladu s Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1., Tbr. 40. toč. 1. i Tbr. 54. OT). Priznati iznos od 2.460,00 EUR uvećan je za 25% PDV, tako da je umješačima priznat ukupan trošak u iznosu od 3.075,00 EUR.

24. Slijedom iznijetog, tužitelju je naloženo naknaditi parnični trošak tužene u iznosu od 2.839,04 EUR, a umješačima u iznosu od 3.075,00 EUR, sa zatraženom kako je i odlučeno u točki II izreke presude.

Split, 20. veljače 2026.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

- pun. tužitelja

- pun. tužene

- pun. umješača