REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-3212/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ŠR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Franjo Gregurić, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zlatko Gregurić, Tatjana Figač-Gregurić, Hrvoje Mladinić u Bjelovaru, Mihanovićeva 15b, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 18683136487, radi poreza na dodanu vrijednost, 20. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-02/23-01/372, URBROJ: 513-04-24-2 od 30. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-02/23- 01/372, URBROJ: 513-04-24-2 od 30. travnja 2024. odbijena je žalba izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Koprivnica, KLASA: UP/I-471-02/23-01/59, URBROJ: 513-07-06/23-9 od 12. listopada 2023.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju se utvrđuje za razdoblje poslovanja od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine manje obračunati porez na dodanu vrijednost u iznosu od 11.748,62 eur/88.520,00 kn te kamate u iznosu od 1.625,48 eur/12.247,20 kn i za isto razdoblje utvrđuje razlika poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti u iznosu od 8.842,59 eur/66.624,50 kn te nalaže uplatiti utvrđene obveze poreza i kamata, obračunati i uplatiti daljnje kamate za PDV-a od dan sastavljanja Zapisnika do dana uplate, obračunati i uplatiti kamate za porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti od dana izvrsnosti rješenja do dana uplate, provesti odgovarajuća knjiženja u poslovnim knjigama koja se odnose na povećanje porezne osnovice sve u roku od 8 (osam) od dana njegove izvršnosti uz upozorenje da će se u suprotnom naplata izvršiti ovrhom.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj osporava odluku tuženika iz svih zakonom dopuštenih razloga. Pogrešnim smatra obrazloženje tuženika da je proizvodnju ukupne količine vina (a koju proizvodi kao OPG) morao tretirati kao prihod ugostiteljskog obrta.

3.1. Ističe da je obrazloženje rješenja relativno opsežno i detaljno ali se utvrđenje obveze svode na konstataciju da prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo pozajmice koje su nesporno primljene tijekom 2020. (evidentirane su na računu) u ukupnom iznosu od 442.600,00 kuna nisu vjerodostojne, jer ne postoji dokaz o prihodima osoba koje su pozajmice dale odnosno nema podataka o izvorima, odakle su te pozajmice uplaćene, iako je činjenica da su uplaćene na račun u gotovini. Dodaje da posjedovanje gotovine kod fizičkih osoba nije zabranjeno , te da isto tako one nikako ne znače da iz prihoda koje su u prethodnim godinama ostvaril i NR i ŠR kao i KR nisu mogli imati ušteđevinu, ne akceptirajući činjenicu da se radi o pozajmljenim iznosima koji moraju biti vraćeni. Obrazloženje tuženika da nije dokazano od koga je primao pozajmice, uz istovremeno iznošenje kako imenovane osobe nisu dokazale podrijetlo novca, smatra kontradiktornim.

3.2. Navodi kako nije izjavio ono što je na zapisniku o očevidu od 10. svibnja 2023. evidentirano, kada se navodi da je porijeklo djela primljenih pozajmica od majke i tasta ustvari neevidentirani promet. Poziva se na navode iznesene u prigovoru na zapisnik o provedenom poreznom nadzoru.

3.3. Neopravdanim smatra uspoređivanje prihoda koji su ostvareni, odnosno čije ostvarenje je izostalo 2020. s prihodima poduzetnika iz drugih područja i drugih vremenskih razdoblja.

3.4. Osporava zaključak poreznog tijela da je kupnja novog ICB stroja pogrešna poslovna odluka jer je novi stroj, jednako kao i kamion, vozio odnosno radio vrlo mali broj radnih sati u 2020. godini. Pri tom ističe da su u 2020., zbog okolnosti uzrokovanih pandemijom Covida, svi radili manji broj sati. Pogrešnim smatra visinu utvrđenih poreznih obveza kao i utvrđenih kamata.

3.5. Predlaže provesti dokazni postupak saslušanjem tužitelja i predloženih svjedoka kao i provođenjem gospodarskog vještačenja na okolnost realnog ostvarenja prihoda i sudjelovanja troškova u ostvarivanju istih.

3.6. Tužbom zahtjeva da sud poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje uz naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja i predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sud je na ročištu 13. veljače 2026. održao usmenu i javnu raspravu, na koju je pozvao stranke spora, pa je time strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5.1. Na temelju odredbe članka 91. stavka 3. ZUS-a rasprava je održana u odsutnosti tuženika, koji iako uredno pozvan raspravi nije pristupio, niti je svoj izostanak opravdao.

5.2. Na navedenoj raspravi tužitelj u bitnome navodi kao u tužbi , ostaje kod prijedloga za izvođenjem daljnjeg dokaznog postupka na način kako je navedeno u tužbi.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu priloženi spis tuženika.

6.1. Raspravnim rješenjem suda izvođenje daljnjeg dokaznog postupka saslušanjem tužitelja i predloženih svjedoka kao i provođenje vještačenja na način kako je tužitelj zahtijevao, sud je odbio.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je kod tužitelja obavljen porezni nadzor o čemu je sastavljen zapisnik Porezne uprave, Područnog ureda Koprivnica, Službe za nadzor, KLASA: UP/I-471-02/23-01/59, URBROJ: 513-07-06/23-6 od 27. srpnja 2023.

8.1. Na navedeni zapisnik tužitelj je izjavio prigovor, a razlozi ne prihvaćanja prigovora izneseni su u obrazloženju poreznog rješenja, uvidom u koji se utvrđuje kako sadrži očitovanje u odnosu na bitne, pojedinačno naznačene prigovore tužitelja.

8.2. U ocjeni izvedenih dokaza porezno je tijelo analiziralo izjave i očitovanja tužitelja i tijekom nadzora dostavljenu dokumentaciju te je zaključilo , vezano za primljene pozajmice kako se uplate od tužitelja FR, NR i KR ne smatraju pozajmicama iz razloga naznačenih na str. 3., 4. i 5. obrazloženja, dodatno ističući kako je izvor danih pozajmica od imenovanih kao i samog tužitelja neevidentirani promet, što danom izjavom potvrđuje i sam porezni obveznik.

8.3. U odnosu na proizvodnju vina porezno tijelo zaključuje kako OPG Franjo Šušenj ne utroši sve proizvedeno vino za privatne potrebe već da ga proda u ugostiteljskom objektu, ali ne iskaže promet, pa ostvarenim neevidentiranim prometom pokriva troškove proizvodnje vina, a i ostale troškove ugostiteljskog objekta jer iskazanim prometom ne može pokriti sve troškove koje ima u ugostiteljskom objektu, uz utvrđenje drugih detaljno naznačenih nepravilnosti utvrđenih u proizvodnji vina, tuženik zaključuje kako je porezni obveznik s obzirom na prijavljene površine zasađene vinogradom iskazao manje proizvedene količine vina.

8.4. Vezano uz prodaju starog i kupnju novijeg radnog stroja, porezno je tijelo detaljno analizom podataka, fakturiranih računa, podnesene Prijave poreza na dohodak, te analizom potrošnje goriva utvrdilo kako je porezni obveznik i od pružanja usluge rada radnim strojem ostvarivao primitak koji nije točno iskazao, a koji je izvor sredstava za davanje pozajmica.

8.5. Stoga, primitak pozajmica za koje nije dokazano od koga ih je porezni obveznik primio, porezno tijelo smatra neevidentiranim prometom, a u kojem u je sadržan i PDV u visini od 88.520,00 kn (442.600,00 x preračunata stopa za PDV od 20%). Rješenje je doneseno pozivom na odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“ broj: 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19, dalje: Zakon o PDV-u).

8.6. Razlozi zbog kojih porezno tijelo tužitelju utvrđuje porez na dohodak od samostalne djelatnosti izneseni su u obrazloženju rješenja na str. 10. do 19. pozivom na detaljna utvrđenja činjenica kako su one iznesene i u zapisniku o nadzoru te odredbe Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20).

9. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv poreznog rješenja potvrđujući rješenje pravilnim i zakonitim, pri tom iznoseći kronologiju poduzetih radnji i donesenih odluka u postupku koji je prethodio osporenom rješenju.

10. Žalbene navode koji predstavljaju ponovljene navode prethodno izjavljenog prigovora za zapisnik o poreznom nadzoru, tuženik je cijenio neosnovanima, u bitnome navodeći pozivom na odredbe propisa koje citira da je u postupku utvrđeno analizom cjelokupne dokumentacije pregledane i dostavljene tijekom poreznog nadzora, da tužitelj istima nije doveo u sumnju činjenična utvrđenja kako su iznesena u prvostupanjskom postupku, kao niti primjenu prava.

11. Tuženik se poziva i na obrazloženja sadržana u poreznom rješenju u skladu s člankom 120. stavkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), a žalbu odbija u skladu s člankom 116. točke 1. ZUP-a.

12. Postupak poreznog nadzora propisan je člancima 115. do 126. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22, dalje: OPZ), a koje odredbe su naznačene i u obrazloženjima osporenih odluka.

13. Navode tužitelja da je u postupku pogrešno i nepravilno utvrđeno činjenično stanje, sud nije prihvatio osnovanima. Naime, tužitelj za svoje tvrdnje tijekom postupka pred upravnim tijekom, a niti tijekom ovog spora nije dostavio dokaze kojima bi osporio zaključke upravnih tijela, koji su suglasni dokumentaciji spisa pribavljenoj tijekom postupka nadzora, te detaljno i valjano obrazloženi u Zapisniku o obavljenom nadzoru, na koji se pozivaju i prvostupanjsko tijelo i tuženik u obrazloženju rješenja, a objašnjenja i dokumentaciju na koju se poziva tužitelj, upravna su tijela u postupku cijenila, te su u ocjeni dokaznog postupka izneseni obrazloženi razlozi ne prihvaćanja navedenih pojašnjenja kao i pregledane dokumentacije.

14. U tom smislu napominje se da se temeljem članka 4. OPZ-a, na postupanje poreznih tijela primjenjuju i odredbe ZUP-a to sukladno članku 9. ZUP-a, kojim je propisano načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza, službena osoba u javnopravnom tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar. Povrede ovih odredaba sud nije našao.

15. Povrede načela materijalne istine, propisanog člankom 8. ZUP-a, a prema kojemu u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari, sud nije utvrdio.

16. Naime, analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, polazeći pri tome od sadržaja obrazloženja odluke tuženika, a primjenjujući citirane odredbe mjerodavnog materijalnog prava i odredaba postupka u obrazloženjima pobijanih odluka, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora pravilnost u postupku utvrđenog činjeničnog stanja i primjena materijalnog prava, nije dovedeno u pitanje.

16.1. Kao što je iz obrazloženja osporenog rješenja razvidno tuženik je naveo razloge zbog kojih je odbio žalbu kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, pri čemu se valjano očitovao na istaknute žalbene prigovore, pa je u cijelosti postupio sukladno odredbi članka 98. stavka 5. ZUP-a kojom je propisano što sve obrazloženje rješenja mora sadržavati, a pozivanje tuženika na obrazloženje poreznog rješenja u skladu je sa odredbom članka 120. stavka 3. ZUP-a i time nije povrijeđeno pravo tužitelja na obrazloženu odluku. Ovo posebno stoga jer su navodi tužitelja izneseni u žalbi ponovljeni navodi prigovora izjavljenog na Zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru, na koje se valjano očitovalo upravno tijelo – porezna uprava u poreznom rješenju, a koja je potvrđujući porezno rješenje, kako proizlazi iz obrazloženja rješenja, prihvatio i tuženik.

17. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj sud, jer za navedeno postoji uporište u dokumentaciji dostavljenog spisa i odredbama mjerodavnih propisa na koje se pozivaju upravna tijela u postupku koji je prethodio ovom sporu.

18. Nadalje, vidljivo iz detaljnog i vrlo opširnog zapisnika o nadzoru da su relevantne odredbe propisa na koje se poziva porezno tijelo citirane u cijelosti primijenjene na konkretno utvrđeno činjenično stanje, koje tužitelj svojim navodima nije doveo u pitanje.

19. Slijedom navedenog, sud cijeni da su porezna tijela postupala u skladu s odredbom članka 6. OPZ-a kojim je propisano da je porezno tijelo dužno zakonito utvrđivati sva prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa, te utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrditi i one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika. Koje će se radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu, određuje porezno tijelo (stavak 1. i 2.).

20. Tužitelj stoga svojim navodima nije doveo u pitanje zaključke upravnih tijela niti u dijelu evidentiranja prihoda ugostiteljskog obrta. U tom smislu napominje se da se pravilno upravno tijelo poziva na odredbe članka 34. i 29. Zakona o porezu na dohodak, te članak 35. stavka 3. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj: 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20 i 74/20), a iz kojih proizlazi da je porezni obveznik djelatnosti proizvodnje vina od grožđa i djelatnosti pripreme i usluživanja pića od 2007. godine u okviru poslovanja obrta trebao iskazivati primitke i izdatke vezane uz proizvodnju vina te voditi evidencije o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka.

21. Povrede pravila postupka sud nije utvrdio. Naime, porezno je tijelo provelo postupak nadzora u cijelosti u skladu sa odredbama OPZ-a, tužitelju je omogućeno sudjelovanje u postupku, na način da daje izjave, očitovanje i dostavlja dokumentaciju u prilog navodima koje je tijekom postupka iznosio, sve imajući u vidu odredbe članka 88. OPZ-a kojima je propisano da u poreznom postupku teret dokaza snosi porezno tijelo za činjenice koje utemeljuju porez, a porezni obveznik za činjenice koje smanjuju ili ukidaju porez.

22. Kako se zaključci izneseni u zapisniku o poreznom nadzoru te izneseni u poreznom rješenju temelje na dokumentaciji i podacima pribavljenima tijekom postupka poreznog nadzora, te cjelokupno provedenom dokaznom postupku, to sud nema osnova za zaključak da u postupku činjenično stanje ne bi bilo pravilno i u potpunosti utvrđeno. Sva prikupljena dokumentacija detaljno je analizirana, dok tužitelj niti ne tvrdi niti ne dokazuje da raspolaže drugom dokumentacijom kojom bi zaključke poreznog tijela osporio.

23. Imajući u vidu da je u postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, nije bilo razloga provođenju daljnjeg dokaznog postupka izvođenjem dokaza navedenih u tužbi, pa je raspravnim rješenjem suda izvođenje istih odbijeno, u skladu s odredbama članka 49. stavka 1. i 4. ZUS-a kojima je propisano da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, a da stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima.

23.1. Izvođenje dokaza saslušanjem tužitelja i predloženih svjedoka na okolnost davanja pozajmica, sud nije cijenio opravdanim provoditi. Ovo zato, jer je porezno tijelo detaljnim obrazloženjem izjava kao i prikupljenih podataka o prihodima dalo valjano obrazloženje za iznesene zaključke da imenovani iz vlastitih sredstava nisu mogli tužitelju dati navedene pozajmice. Pored navedenog, saslušanje stranke kao i predloženih svjedoka prema ocjeni suda nije prikladno dokazno sredstvo za utvrđivanje činjenica koje su se u vezi primljen ih pozajmica utvrdile spornima, a bez dostave druge relevantne materijalne dokumentacije kojima se izjava potkrepljuje.

24. Nadalje, uvidom u zapisnik o očevidu od 10. svibnja 2023. utvrđeno je kako je u istome evidentirana izjava tužitelja, odgovor na upit poreznog tijela o porijeklu pozajmica od majke i tasta da je dio istih neevidentiran promet. Stoga, u tužbi iznesena tvrdnja tužitelja da navedeno nije iskazao tijekom postupka pred upravnim tijelu, prema ocjeni suda nije osnovana. Tužitelj je navedeni zapisnik potpisao bez primjedbe, iz čega proizlazi da je sa sadržajem istoga suglasan.

25. Dokazni prijedlog za provođenjem gospodarskog vještačenja na okolnost realnog ostvarenja prihoda i sudjelovanja troškova u ostvarivanju istih, sud nije cijenio opravdanim provoditi, jer svojim navodima u tužbi nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja koje je utemeljeno na dokumentaciji tužitelja, te detaljnoj analizi evidentiranih i neevidentiranih prihoda i troškova poslovanja tužitelja.

26. Paušalno osporavanje visine utvrđenih obveza i kamate prema ocjeni suda nije osnovano. Tužitelj nije iznio konkretne razloge i okolnosti na kojima temelji navedenu tvrdnju, dok spisu prileži, odnosno sadržano je u zapisniku o nadzoru detaljan izračun visine utvrđenih poreznih obveza kao i prilog zapisniku obračun zateznih kamata na nepravovremeno plaćene porezne obveze.

27. Slijedom navedenog, sud nije prihvatio osnovanima navode tužbe.

28. Utvrđenjem porezne obveze na način kako je to učinjeno u postupku koji je prethodio ovom sporu i osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

29. Ostali navodi tužbe ponovljeni su navodi žalbe i prigovora na koje su se, na sudu prihvatljiv način, očitovala upravna tijela u svojim odlukama i koje ovaj sud u cijelosti prihvaća.

30. Povrede odredaba postupka koje se odnose na valjanost obrazloženja, sud nije našao.

31. Razlozi ništavosti pojedinačne odluke na koje ovaj sud , na temelju odredbe članka 47. stavka 3. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti, nisu utvrđeni.

32. Na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, valjalo je tužbeni zahtjev radi poništenja osporenog rješenja odbiti.

33. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS -a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stoga, kako je odbijen tužbeni zahtjev za poništenjem osporenog rješenja to je i zahtjev tužitelja za naknadom troškova spora valjalo odbiti.

U Zagrebu 20. veljače 2026.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnik Franjo Gregurić, Zajednički odvjetnički ured Zlatko Gregurić, Tatjana Figač-Gregurić, Hrvoje Mladinić, [adresa] Bjelovar, Mihanovićeva 15b

2. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak, [adresa] Zagreb, Koturaška 43/IV

3. U spis