Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Prekršajni odjel

Vinkovci, Vladimira Nazora 4

Broj: Pp-677/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima po sucu Nadi Mišić uz sudjelovanje zapisničara Marice Nikolić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika LĐ, zbog prekršaja iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 3. i 46. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i članka 150. stavak 1. točka 2. s primjenom stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 15/18, 98/19, 33/23), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vinkovcima klasa: 116-02/24-01/5017, ur. broj: 443-02-01-19-25-16 od 9. travnja 2025. godine, nakon održanog u smislu članka 221. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), žurnog postupka, dana 19. veljače 2026. godine u nazočnosti okrivljenika, dana 20. veljače 2026. godine, objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: LĐ, sin L i D, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], oženjen, otac dvoje djece, državljanin RH, SSS, pekar, zaposlen, primanja 800,00 eura, nema imovine, nije kažnjavan

k r i v  j e

I 1. što kao poslodavac fizička osoba vlasnik obrta pekarsko-trgovački obrt [obrt] u [adresa] radniku DĐ, s kojim ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada dana 4. travnja 2024. godine u 20,30 sati, nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

2. što kao poslodavac fizička osoba vlasnik obrta pekarsko-trgovački obrt [obrt] u [adresa] radniku DĐ, kojem na dan dospjelosti dana 13. rujna 2024. nije isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, nije do dana 30. rujna 2024. dostavio dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti sa evidentiranih 10 dana neiskorištenog razmjernog godišnjeg odmora za 2024. godinu sa sadržajem u skladu s člankom 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor,

čime je počinio prekršaje iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 3. i 46. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22),

pa mu se stoga, temeljem istog propisa, uz primjenu članka 37. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

u t v r đ u j e

za djelo pod točkom 1.

novčana kazna u iznosu od 250,00 eura (dvjesto pedeset eura)

za djelo pod točkom 2.

novčana kazna u iznosu od 250,00 eura (dvjesto pedeset eura)

temeljem odredbe članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 500,00 eura (petsto eura).

II Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a ako okrivljenik u ovom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

Ukoliko okrivljenik u ovom roku ne plati novčanu kaznu u cijelosti ili djelomično, ista će se temeljem članka avak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) naplatiti prisilno.

III Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik se

OSLOBAĐA OD OPTUŽBE

da kao poslodavac u Starim Mikanovcima nije najkasnije do 04.04.2024., do 20,30 sati, za radnika ĆĐ dostavio nadležnim tijelima obveznog mirovinskog osiguranja podatke o početku osiguranja sukladno obvezama iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju;

člankom 112. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije, odnosno podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka l . točaka 1.-7. ovoga Zakona, obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

Poslodavac je bio dužan podatak o početku osiguranja radnika dostaviti tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije dana početka rada, a najkasnije prije početka rada, što nije učinio. Naime radnik ĆĐ je započeo s radom dana 04.04.2024., u 20,30 sati, na obavljanju poslova pekara u pekari poslodavca u [adresa]. Poslodavac ga je zakonski mogao prijaviti osam dana prije dana početka rada, a najkasnije do početka rada, odnosno do 04.04.2024. do 20,30 sati, no isto nije učinio u navedenom zakonskom roku nego je to učinio dana 04.04.2024. ali s danom 05.04.2024.

da kao poslodavac u Starim Mikanovcima za radnika OĐ nije najkasnije do 12.04.2024. podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u skladu s člankom 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a u vezi s člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju;

člankom 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je, između ostaloga, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe. Člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je isto tako, između ostaloga, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe.

Poslodavac je bio dužan podatak o početku osiguranja radnika OĐ dostaviti tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe.

Naime, radnika OĐ je započeo s radom dana 04.04.2024., na obavljanju poslova pekara u pekari poslodavca u [adresa], te ga je poslodavac trebao prijaviti s tim danom i najkasnije do 12.04.2024. no isto nije učinio već ga je prijavio u zakonskom roku, ali s danom 05.04.2024.

te da bi time počinio prekršaje iz članka 112. stavka 1. točke 2., Zakona o mirovinskom osiguranju te počinio prekršajno djelo kažnjivo po članku 172. stavak 2. točka 5. istog Zakona i članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a u vezi s člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju te počinio prekršajno djelo kažnjivo po članku 150. stavku 1. točki 2. s primjenom stavka 2. istog Zakona.

IV Temeljem članka avak 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik se oslobađa dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa], klasa: 116-02/24-01/5017, ur. broj: 443-02-01-19-25-16 od 9. travnja 2025. godine, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Okrivljenik ispitan je izjavio da se osjeća krivim i priznaje prekršaje koji mu se stavljaju na teret. U njegovom trgovačkom obrtu [obrt] u [adresa] dana 4.4.2024. u 20,30 sati započeo je s radom OĐ na radnom mjestu pekara s kojim radnikom nije prije početka rada sklopio pisani ugovor o radu niti mu je prije početka rada izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Naime, s obzirom da u vrijeme kada je radnik započeo s radom knjigovođa nije bio u svom uredu, nije mogao radniku uručiti pisani ugovor o radu niti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, ali je odmah slijedeće jutro 5.4.2024. tom radniku uručio pisani ugovor o radu. Isto tako navedenom radniku kojem je na dan dospjelosti odnosno 13.9.2024. nije isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, nije najkasnije do 30.9.2024. dostavio dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti sa evidentiranih 10 dana neiskorištenog razmjernog godišnjeg odmora za 2024. Do ovog propusta došlo je isključivo zbog razloga što nije bio upućen da radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, no odmah nakon inspekcijskog nadzora i to dana 23.12.2024. imenovanom radniku je isplatio naknadu za 10 dana neiskorištenog godišnjeg odmora u visini od 438,98 eura te mu je dostavio obračune isplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Okrivljenik je dodao da mu je iskreno žao zbog ovih propusta do kojih nikako nije došlo iz namjere izbjegavanja obveza, već zbog neupućenosti i neznanja, posebno je istaknuo da se doista u obavljanju njegove djelatnosti pridržava svih obveza u skladu sa zakonom, nije kažnjavan, a kako ostvaruje doista minimalne prihode, a poneki mjesec uopće ne pokrije troškove poslovanja, otac je dvoje djece, molio je da se sve navedeno uzme u obzir kod odnošenja odluke, a sa svoje strane ozbiljno je obećao da se ovakvi propusti neće ponoviti.

3. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid i pročitani su zapisnik o saslušanju svjedoka, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 9. travnja 2025., obavijest počinitelju i potvrda Odjela za prekršajne evidencije.

3.1. Uvidom u potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije utvrđeno je da okrivljenik nije osuđivan.

4. Nakon provedenog postupka u kojem je okrivljenik priznao djela opisana pod točkama I. i IV. optužnog prijedloga koja mu se stavljaju na teret, u svezi provedenih dokaza, Sud smatra dokazanim da je okrivljenik kao poslodavac fizička osoba vlasnik obrta pekarsko-trgovački obrt [obrt] u [adresa] radniku DĐ, s kojim ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada dana 4. travnja 2024. godine u 20,30 sati, nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu i da kao poslodavac fizička osoba vlasnik obrta pekarsko-trgovački obrt [obrt] u [adresa] radniku DĐ, kojem na dan dospjelosti dana 13. rujna 2024. nije isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, nije do dana 30. rujna 2024. dostavio dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti sa evidentiranih 10 dana neiskorištenog razmjernog godišnjeg odmora za 2024. godinu sa sadržajem u skladu s člankom 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor te da su se u radnjama okrivljenika stekla sva obilježja prekršaja iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 3. i 46. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) te ga je stoga proglasio krivim i izrekao primjerenu kaznu.

5. Prilikom odmjeravanja novčane kazne, Sud je uzeo u obzir ranije ponašanje okrivljenika, da je prema stanju spisa predmeta, potvrde Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, vidljivo da isti nije do sada prekršajno kažnjavan, što ukazuje na izostanak sklonosti činjenju prekršaja odnosno nepoštivanju zakona te se okrivljenik smatra primarnim počiniteljem, a okrivljenik je priznao počinjenje prekršaja u tijeku sudskog postupka i izjasnio se da se smatra krivim te izrazio žaljenje zbog počinjenih prekršaja i ozbiljno obećao da se ovakvi prekršaji neće ponoviti čime je pokazao odgovornost za počinjene prekršaje, kao i to da je okrivljenik imenovanom radniku dana 23. prosinca 2024. isplatio naknadu za 10 dana neiskorištenog godišnjeg odmora u visini od 438,98 eura i dostavio obračun isplažene naknade za neiskorišteni godišnji odmor, što proizlazi iz optužnog prijedloga. Isto tako, u konkretnom slučaju, Sud je prilikom odmjere novčane kazne uzeo u obzir i loše imovinske prilike okrivljenika koji ostvaruje primanja u iznosu od 800,00 eura i obiteljske prilike okrivljenika koji je otac dvoje djece.

5.1. Slijedom navedenoga, vodeći računa o ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja u konkretnom slučaju, ovaj Sud je primijenio institut ublažavanja kazne s obzirom na naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenika u smislu odredbe članka 37. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) jer je ocijenio da će se i takvom blažom kaznom postići svrha kažnjavanja.

5.2. Sud nije našao otegotnih okolnosti na strani okrivljenika.

6. Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik je oslobođen od optužbe za prekršaje iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju kažnjivo po članku 172. stavak 2. točka 5. istog Zakona, članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a u vezi s člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju te počinio prekršajno djelo kažnjivo po članku 150. stavku 1. točki 2. s primjenom stavka 2. istog Zakona, budući da djela za koje se okrivljenik tereti, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi, po propisu nisu prekršaji.

6.1. Naime, okrivljeniku se optužnim aktom stavlja na teret u točki I. da kao poslodavac u [adresa] nije najkasnije do 04.04.2024., do 20,30 sati, za radnika ĆĐ dostavio nadležnim tijelima obveznog mirovinskog osiguranja podatke o početku osiguranja sukladno obvezama iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, člankom 112. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije, odnosno podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka l . točaka 1.-7. ovoga Zakona, obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

Poslodavac je bio dužan podatak o početku osiguranja radnika dostaviti tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije dana početka rada, a najkasnije prije početka rada, što nije učinio. Naime radnik ĆĐ je započeo s radom dana 04.04.2024., u 20,30 sati, na obavljanju poslova pekara u pekari poslodavca u [adresa]. Poslodavac ga je zakonski mogao prijaviti osam dana prije dana početka rada, a najkasnije do početka rada, odnosno do 04.04.2024. do 20,30 sati, no isto nije učinio u navedenom zakonskom roku nego je to učinio dana 04.04.2024. ali s danom 05.04.2024., čime da bi počinio prekršaj iz članka 172. stavaka 2. točka 5. istog Zakona; u točki II. da kao poslodavac u [adresa] za radnika OĐ nije najkasnije do 12.04.2024. podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u skladu s člankom 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a u vezi s člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, člankom 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je, između ostaloga, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe. Člankom 5. stavkom 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je isto tako, između ostaloga, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe.

Poslodavac je bio dužan podatak o početku osiguranja radnika OĐ dostaviti tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe.

Naime, radnika OĐ je započeo s radom dana 04.04.2024., na obavljanju poslova pekara u pekari poslodavca u [adresa], te ga je poslodavac trebao prijaviti s tim danom i najkasnije do 12.04.2024. no isto nije učinio već ga je prijavio u zakonskom roku, ali s danom 05.04.2024., čime da bi počinio prekršaj iz članka 150. stavaka 1. točka 2. i stavak 2. istog Zakona.

7. Odredbom članka 112. stavka 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) propisano je: "Podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u slijedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavak 1. točka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a odredbom članka 172. stavak 3. u svezi stavka 2. točka 5. propisano je: "Za postupke iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1.320,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. točka 2., 3. i 5.)"

7.1. Odredbom članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 15/18, 98/19, 33/23) propisano je: "Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe", a odredbom članka 150. stavak 2. točka 2. u svezi stavka 1. propisano je: "Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom u iznosu od 1.060.00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u rokui8 od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.)"

8. U činjeničnom opisu prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret u točki II. i III. optužnog akta, a koji su istaknuti podebljanim slovima, tužitelj je naveo krajnji rok u kojem je okrivljenik bio dužan za imenovanog radnika dostaviti nadležnom tijelu podatke o početku osiguranja, a nije naveo datum početka rada tog radnika.

8.1. Slijedom naprijed iznesenog, u konkretnom slučaju kako činjenični opis radnje prekršaja u točkama II. i III. u predmetnom optužnom prijedlogu ne sadrži datum početka rada imenovanog radnika, a koji podatak je bitno obilježje inkriminiranih prekršaja te mora biti naveden u činjeničnom opisu, ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisana djela nisu prekršaji.

9. Temeljem članka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), Sud je okrivljenika oslobodio dužnosti naknade troškova u cijelosti, kako ne bi plaćanjem istih ugrozio njegovu egzistenciju i članova njegove obitelji.

U Vinkovcima 20. veljače 2026.

Zapisničar

Sudac

Marica Nikolić v.r.

Nada Mišić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana primitka presude.

Žalba se podnosi ovome Sudu u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. okrivljeniku

2. tužitelju

3. spis