REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-739/2024-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica FH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Zustović, Marina Matanović i Zoran Sloković, odvjetnici u Pazinu, Franine i Jurine 7, i tuženici 1. ĐH, [adresa], 384 Boulevard de la Madeleine, 2. IH, [adresa], i 3. ĆH, [adresa], kao nasljednik iza OH. F, [adresa], koje zastupa privremeni zastupnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ul. 25. rujna 4, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 20. veljače 2026. u prisutnosti tužiteljice i zamjenice njezinih punomoćnika, ZH, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica FH stekla pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici 1. ĐH, 2. IH i 3. ĆH kao nasljednik OH, dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na toj nekretnini izvrši prijenos njihovog prava suvlasništva i uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

II. Nalaže se tužiteljici da privremenom zastupniku tuženika Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, isplati troškove postupka u iznosu 275,00 eura (dvjesto sedamdeset pet eura) u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika 16. srpnja 2024. podnijela tužbu (stranice 1–3) radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da su tuženici dužni trpjeti da se izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice.

1. 1. U obrazloženju tužbe je navela da je stvarna vlasnica predmetne nekretnine tužiteljica u cijelosti. Predmetna nekretnina se nalazila oduvijek u posjedu i isključivom vlasništvu obitelji tužiteljice te ista čini dio gospodarskog kompleksa u vlasništvu tužiteljice. Gospodarski kompleks čine nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr., 639/2, 642/6 i 643/1 sve k. o. [katastarska općina] (na nekretnini k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] se nalazi obiteljska kuća u kojoj je rođen i odrastao IH EH, djed tužiteljice; u naravi nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja štalu koja čini gospodarsko dvorište kuće na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]). Tužiteljica je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem od svoje majke HH (rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci, po javnom bilježniku Mariji Grozdanić Deklevi, iz Rijeke, posl. br. O-1231/10, UPP-OS-59-10 od 15. rujna 2010.), a koja je predmetnu nekretninu naslijedila od svog oca PH koji se smatrao isključivim vlasnikom i posjednikom iste. Nitko da nikada nije smetao tužiteljicu niti njezine pravne prednike u vršenju vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini. Slijedom toga, tužiteljica smatra da je ih stekla nasljeđivanjem iza prednika koji su ih stekli na temelju zakona, dosjelošću, budući da su njihovom samostalnom i poštenom posjedu više od 70 godina.

2. Tuženici, koje je u postupku zastupao privremeni zastupnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu (postavljen rješenjem posl. br. P-739/2024-29 od 25. veljače 2025.; str. 120–122), u odgovoru na tužbu od 4.ožujka 2025. (str. 126) opreza radi usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i izvođenju dokaznih prijedloga predloženih po tužiteljici.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvadaka iz zemljišne knjige, str. 4, 9–10, 34–37, rješenja o nasljeđivanju donesenog po Javnom bilježniku Mariji Grozdanić Dekleva, kao povjerenici Općinskog suda u Rijeci, posl. br. O-1231/10 (UPP-OS-59/10) od 15. rujna 2010., str. 5–7, izvoda iz katastarskog plana, str. 8, 190, povijesnog izvatka iz zemljišne knjige, str. 17–33, rješenja o nasljeđivanju donesenog po Javnom bilježniku Krešimiru Kuzleu, kao povjereniku Općinskog suda u Opatiji, posl. br. O-233/09-6 (UPP-OS- 77/09-6) od 18. kolovoza 2009., str. 91–92, ortofoto snimke, str. 189, prijepisa posjedovnog lista str. 191) te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke, iz LIMISTER j. d. o. o., radi identifikacije utužene nekretnine, i saslušanjem svjedoka GH i VH te tužiteljice (str. 182–185), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da su kao zemljišnoknjižni suvlasnici predmetne nekretnine upisani tuženici. Upisana je i tužiteljica u 831/1008 dijela. Uz tužiteljicu upisani su i ČH, Đ, DH pok. F, [adresa], UH (ranije upisana SH), FHM, KH i AH, u odnosu na koje je (odnosno njihove sljednike – LH kao nasljednika ČH, TH i RH kao nasljednika MH; prednike – NH kao prednicu UH) donesena djelomična presuda zbog ogluhe ovog suda posl. br. P-739/2024-23 od 31. siječnja 2025., pravomoćna 28. ožujka 2025. (str. 106–110). Kao posjednici predmetne nekretnine u katastru su u posjedovnom listu br. 358 za k. o. [katastarska općina] upisani ČH, ĐH, ŽH, [adresa], DH, IH, OH, ŠH i tužiteljica.

6. Identifikaciju predmetne nekretnine u postupku je izvršio mjernični vještak mr. sc. Slobodan Đekić, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao objektivan i stručan. Vještak je identifikaciju izvršio uspoređujući stanje u naravi s katastarskim planom i ortofoto snimkom za k. o. [katastarska općina], a prema kazivanju tužiteljice. Utvrdio je da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana po kulturi kao pašnjak s 348 m2, a u naravi čini dio dvorišta kuće k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. Na južnom dijelu izgrađena je garaža koja se proteže i na k. č. [katastarska čestica]. Do objekta sjeverno je izgrađena terasa sa cisternom koja manjim dijelom površine također prelazi na k. č. [katastarska čestica]. U naravi postoji visinska razlika između lokalne ceste i garaže te se do garaže pristupa preko puta broj 1031.

7. U stvarnom posjedu predmetne nekretnine danas je tužiteljica, a prije nje u posjedu je bila njezina majka HH, rođena 1928., umrla 2010., a još prije djed po majci, EH. Tužiteljica i njezina prednica su predmetnu nekretninu oduvijek koristile kao cjelinu s obiteljskom kućom tužiteljičinog djeda na k. č. [katastarska čestica] zgr., te susjednim nekretninama k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

7. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju isprava u spisu, te u potpunosti suglasnih i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka GH, supruga tužiteljice od 1976., i VH, rođene i s adresom prebivališta do 2018. u neposrednoj blizini prijepora, čiji su iskazi u suglasju s iskazom i navodima tužiteljice. Oba svjedoka, iako povezana rodbinski i brakom, iskazivala su o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način. Tim svjedocima posjedovno stanje nije moglo ostati nepoznato i oni su potvrdili da se prijepor koristi kao cjelina (dvorište i štala) zajedno s kućom tužiteljice.

8. U ovom postupku nije dokazano da su tužiteljica i njezini pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to najmanje unazad sedamdeset godina prema navodima iz tužbe, znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetnu nekretninu, pa ni upisani zemljišnoknjižni suvlasnici.

8. 1. U postupku nije dokazano ni da su tužiteljica i njezini prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi prednicima tužiteljice odnosno tužiteljici netko osporavao pravo na posjed predmetne nekretnine. Štoviše, saslušani nikada nisu vidjeli tuženike da koriste prijepor te tužiteljicu drže kao vlasnicu. Tužiteljica i prednici su vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetne nekretnine ponašali kao vlasnici, a tužiteljica to čini i danas.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužiteljica je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine najmanje od 2010., a putem prednika unazad najmanje sedamdeset godina. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetnu nekretninu stekla je u vlasništvo (i) dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, pa da su tuženici dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, na toj nekretnini izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti, sve kao t. I. izreke presude.

12. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova, ukupno 200,00 eura, te za zastupanje više osoba uvećanje od 10 % (20,00 eura), uvećano za PDV 25 %, ukupno 275,00 eura.

12. 1. Zahtjev za naknadu troškova privremenog zastupnika je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu.

12. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 20. veljače 2026.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužiteljica po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženici po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.