REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. br. O-483/2026 - 6

(Ranije: O-2777/25, O-3535/15, O-125/14)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru po višoj sudskoj savjetnici - specijalistici Đeni Sinovčić u ostavinskom predmetu iza pok. pok. NSLE pok. NSLE, rođ. N, iz [adresa], rođena **.**.1933., a umrla **.**.2014., OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatskog državljanstva, radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine, izvan ročišta 20. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog nasljednika NS od 26. ožujka 2025. radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u odnosu na nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se isti obavještava da svoja prava može ostvarivati u parnici.

II. Odbija se zahtjev nasljednica OS i US za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Prijedlogom od od 26. ožujka 2025. sin ostavitelja NS predložio je da se na nasljednike kao naknadno pronađena imovina ostaviteljice rasporedi izvanknjižno vlasništvo nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pozivajući se pritom na pravomoćnu presudu ovog suda posl. broj P-3330/2020 od 3. lipnja 2024 potvrđenu presudom Županijskog suda u Vukovaru posl. br. Gž-496/2024 od 5. veljače 2025.

2. Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju donesenim po javnom bilježniku Ervinu Kuzmaniću posl. br. O-125/14 UPP/OS-186/14-3 od 17. prosinca 2014. ispravljenim rješenjem o ispravku greške posl. br. O-125/14 UPP/OS-186/14-4 od 29. siječnja 2015. nasljednicima ostaviteljice temeljem zakona i izvršenih ustupa proglašeni su djeca ostaviteljice NS, OS, ŽS i US, u različitim omjerima, a ovisno kojoj se imovini radi.

3. Kako je u postupku pred javnim bilježnikom, između nasljednika došlo do spora u pogledu činjenica o kojima ovisi veličina nasljednog dijela odnosno o uračunavanju u (Ranije: O-2777/25, O-3535/15, O-125/14)

nasljedni dio to je javni bilježnik u smislu čl. 244. st. 2. u svezi s čl. 222. Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19; dalje ZN) spis vratio ovom sudu na daljnje postupanje.

4. Nakon pregleda cjelokupnog spisa posebice zapisnika s ročišta pred javnim bilježnikom Dinkom Martinovićem zaključivši (očito pogrešno) kako su nasljednici suglasni da predmetna nekretnina čini naknadno pronađenu imovinu ostavitelja, no da kćerke ostaviteljice OS i US bratu NS, osporavaju pravo na nasljedni dio u pogledu iste, iz razloga što su mu roditelji još 1976. godine darovali kuću i dvor, ovaj sud donio je dana 30. rujna 2025. rješenje kojom je predmetnu nekretninu utvrdio naknadno pronađenom imovinom te istu rasporedio na zakonske nasljednike ostaviteljice, na jednake dijelove.

5. Na tako izrađeno rješenje, pravodobno su, po punomoćniku, izjavili žalbu kćerke ostaviteljice OS i US, u bitnom navodeći, kako je prvostupanjski sud propustio utvrditi postoji li spor među nasljednicima, koje se stvarne izjave volje stranaka s rasprave od 19. svibnja 2025. koje na tom ročištu nisu imale punomoćnika te odnosi li se prijedlog na imovinu koja čini ostavinsku masu.

5.1. Izuzev navedenog, žalbom su osporavale i druge činjenice, u ovom trenutku nebitne, obzirom da su navodi iz žalbe neprimjereni te u potpunosti osporeni od strane višeg suda.

6. Odlučujući o žalbi nasljednica OS i US, Županijski sud u Varaždinu rješenjem od 20. siječnja 2026. pod poslovnim brojem Gž-1496/2025-2 ukinuo je rješenje suda prvog stupnja te predmet vratio na ponovni postupak.

6.1. Iz drugostupanjske odluke u bitnom proizlazi kako se, za sada, ne može prihvatiti kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nitko od nasljednika nije osporio da nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao izvanknjižno vlasništvo, predstavlja naknadno pronađenu imovinu koju je potrebno rasporediti na nasljednike. Činjenično stanje u tom pravcu da nije u potpunosti utvrđeno obzirom da se iz sadržaja izjava stranaka na ostavinskoj raspravi dana 19. svibnja 2025. ne može zaključiti da li osporavaju pravo na nasljeđivanje ili pak tvrde da je prilikom diobe imovine u obitelji ostaviteljica već, za života, raspolagala nekretninom u njihovu korist, a što bi pak značilo da nekretnina koja je predmet postupka ne predstavlja ostavinsku imovinu ostaviteljice.

6.2. Zbog navedenog u ponovnom postupku prvostupanjski sud da će na pouzdan način utvrditi da li je predmetna nekretnina pripadala ostaviteljici u času smrti ili je pak ostaviteljica njome raspolagala još za života i to posebno cijeneći sadržaj izjave koje su žaliteljice dale na ostavinskoj raspravi održanoj 19. svibnja 2025. te u okviru svojih procesnih ovlaštenja koja proizlaze iz odredbe čl. 181. ZN-a, ako to ocijeni potrebnim, (ponovno) provesti ostavinsku raspravu.

7. U nastavljenom postupku, nakon ponovnog pregleda cjelokupnog spisa sud je rješenjem od 29. siječnja 2026. godine, uz dostavu drugostupanjskog rješenja (Ranije: O-2777/25, O-3535/15, O-125/14)

nasljednicima odnosno punomoćnicima, pozvao nasljednice OS, US i ŽS da se u roku od 15 dana na jasan i nedvojben izjasne o tome da li nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice ili ne, odnosno je li predmetna nekretnina u trenutku smrti ostaviteljice bila u njezinom vlasništvu ili je pak ostaviteljica za života njome raspolagala u korist bilo treće osobe bilo pojedinih nasljednika, a ako jeste, kojih i u kojem dijelu. Istim rješenjem nasljednici su upozoreni da će sud, ukoliko ne dostave pisana očitovanja iz kojih nedvojbeno proizlazi da nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] ne predstavlja naknadno pronađenu imovinu, smatrati kako su suglasni da ista predstavlja naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice.

7.1. Nadalje, istim rješenjem pozvao je sina ostaviteljice NS u istom roku pisanim se putem izjasniti o zemljišnoknjižnim oznakama nekretnina "kuće i dvora" koje su njemu, prema navodima OS i US s ročišta od 19.5.2025., roditelji darovali još 1976. godine.

8. Podneskom zaprimljenim 9. veljače 2026. nasljednice OS i US po svom punomoćniku, nedvojbeno su navele kao predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne predstavlja naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice obzirom da je ostaviteljice njome raspolagala još za života, točnije 1976. godine, u njihovu korist. istim podneskom nasljednice su zatražile da im predlagatelj NS naknadi trošak postupka u ukupnom iznosu od 309,37 EUR-a, a prema popisu troška iz podneska.

8.1. S druge pak strane, sin ostaviteljice ŽS, prema podnesku zaprimljenom 18. veljače 2026., smatra kako predmetna nekretnina predstavlja naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice.

8.2. Sin ostaviteljice NS u svom očitovanju po punomoćniku, zaprimljenom 13. veljače 2026., navodi kako su nekretnine "kuća i dvor" sadržane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]), iste da u naravi predstavljaju njegovu obiteljsku kuću koju je majka NSL stekla Presudom, a potom ju odmah darovala njemu. U to vrijeme ista da je u naravi bila štala u kojoj su se držale domaće životinje, a majka da je tada ispunila želju i volju Markove tete ČS koja je tu parcelu ostavila njemu kao zapis. Stoga iako je formalno prošla ''kroz ruke'' NSL ista da je samo formalno kratko bila njezino vlasništvo dok je u stvarnosti bila vlasništvo Markove tete ČS.

9. Temeljem čl. 234. st. 1. ZN-a, ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovno raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

9.1. Naknadno pronađenom imovinom se pak, sukladno zakonu i sudskoj praksi, smatra ona ostavinska imovina koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o (Ranije: O-2777/25, O-3535/15, O-125/14)

nasljeđivanju bez obzira na to je li se za vrijeme vođenja ostavinske rasprave znalo da ona postoji i da je dio ostavine ili ne.

10. Međutim, da bi sud nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju postupio po čl. 234. ZN-a te naknadno pronađenu imovinu rasporedio na nasljednike, među nasljednicima mora postojati suglasnost da pojedina imovina predstavlja naknadno pronađenu ostavinsku imovinu, a što u konkretnom slučaju nije.

11. Slijedom navedenog, a kako su kćerke ostaviteljice OS i US putem svog punomoćnika, nedvojbeno osporile da bi predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljala naknadnu pronađenu imovinu ostaviteljice, to je prijedlog predlagatelja valjao odbiti i odlučiti na način kao u izreci.

12. Naime, u tijeku ostavinskog postupka u kojem nije doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju sud bi, kod ovakvog stanja stvari, sukladno Zakonu o nasljeđivanju trebao prekinuti ostavinski postupak te na parnicu uputiti stranke čije pravo smatra manje vjerojatnim.

13. Međutim, obzirom na postojanje pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, u konkretnom slučaju nema mjesta prekidanju ostavinskog postupka uz upućivanje na parnicu, jer je postupak već pravomoćno okončan.

14. Kod takvog stanja stvari, ukoliko među nasljednicima postoji spor o tome čini li nešto naknadno pronađenu imovinu ili ne, sud će prijedlog da se naknadno pronađena imovina rasporedi na nasljednike odbiti, a oni nasljednici koji su tražili donošenje rješenja to svoje pravo mogu ostvariti u parnici (Županijski sud u Splitu, Gž 1769/05 od 28. kolovoza 2006. godine; Županijski sud u Dubrovniku, Gž-2738/07 od 24. rujna 2009. godine; Županijski sud u Zagrebu, Gž 366/18 od 27. srpnja 2018. godine).

15. Slijedom svega navedenog, prijedlog nasljednika valjalo je odbiti pa je odlučeno kao u izreci pod točkom I., a predlagatelj se upućuje da svoj zahtjev pokuša ostvariti u parnici, a ne u ostavinskom postupku.

16. U odnosu pak na zahtjev nasljednica OS i US za naknadnom troška, isti je u cijelosti neosnovan.

17. Naime, u ostavinskom postupku sukladno čl 191. st. 1. ZN-a svaka stranka snosi troškove koje je imala tijekom ili u povodu postupka.

17.1. Nadalje, temeljem st. 3. istog članka na prijedlog jedne stranke sud može odlučiti da joj druga stranka nadoknadi troškove koje joj je prouzročila očito nesavjesnim postupkom, uz odgovarajuću primjenu čl. 155. i 164. Zakona o parničnom postupku.

18. Dakle, u ostavinskom postupku postoji obveza naknade tuđih troškova samo ako su prouzročeni očito nesavjesnim postupanjem (skrivljeni troškovi), dok inače svaka stranka podmiruje svoje troškove postupka.

(Ranije: O-2777/25, O-3535/15, O-125/14)

19. U svezi navedenog, pregledom cjelokupnog spisa iza ostaviteljice te ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, ovaj sud smatra kako nasljednik NS nije nesavjesnim postupanjem prouzročio troškove ostavinskog postupka, dapače isti od početka ostavinskog postupka na jasno i artikulirano iznosi svoje zahtjeve te koristi pravne mogućnosti koje ima na raspolaganju.

20. Slijedom navedenog, odlučeno je na način kao u izreci pod točkom II.

U Supetru, 20. veljače 2026.

Viša sudska savjetnica - specijalistica:

Đeni Sinovčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. odvj. Andrija Kuzmanić – kao pun. OS i US – uz podnesak 13.2.2026. s prilozima i podnesak od 18.2.2026.

2. ŽS, [adresa] – uz podnesak od 9.2.2026. i podnesak od 13.2.2026. s prilozima

3. odvj. Stjepan Grubišić – kao pun. NS – uz podnesak od 9.2.2026. i podnesak od 18.2.2026.

(Ranije: O-2777/25, O-3535/15, O-125/14)