REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: P-231/2019-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužitelja RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tihomiru Vojvodiću, odvjetniku u Gospiću, Kaniška 15, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, Građansko-upravni odjel, Gospić, Trg Alojzija Stepinca 3, radi utvrđenja prava vlasništva, 20. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj R, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Kamenica, površine 719 m2, upisane u ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se nalaže brisanje prijašnjeg prava vlasništva s imena tuženika Republike Hrvatske uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na ime i vlasništvo tužitelja.“.

II. Nalaže se tužitelju RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, naknadi parnične troškove u iznosu od 600,00 EUR (slovima: šesto eura) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi (str. 1-2 spisa), u bitnome naveo kako je vlasnik nekretnina naslijeđenih od oca PJ među kojima se nalazi i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], udaljena od magistralne ceste Korenica-Bjelopolje oko 50 metara. Kako bi imao nesmetan pristup s magistralne ceste do navedene čestice, otac tužitelja je 1986. kupio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od tadašnje općine Titove Korenice za iznos od 1.000,00 tadašnjih DEM, koju od tada nesmetano posjeduje. Propustom službi tadašnje općinske uprave, koja se obvezala izvršiti provedbu kupoprodajnog ugovora, a i propustom tužiteljevog oca koji nije poduzeo radnje radi uknjižbe svog prava vlasništva, kupac se nije uknjižio na kupljenoj nekretnini. Kako je u tijeku Domovinskog rata nestala sva dokumentacija, tako je nestao i navedeni ugovor. Slijedom navedenog podnio je tužbu u ovom predmetu tražeći upis svog prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (str. 20-21 spisa) u bitnome naveo kako se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti jer tužitelj nije dostavio dokaz o kupoprodaji sporne čestice, njenom posjedu, kao niti dokaz o sljedništvu iza svog oca. Sporna k. č. br. [katastarska čestica] ne omogućava direktan pristup na susjednu k. č. br. [katastarska čestica], već je za pristup istoj potrebno preći i preko drugih čestica koje se nalaze uz samu cestu koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Dio sporne k. č. br. [katastarska čestica] je omeđen ogradom koja omeđuje i susjednu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj su upisani drugi vlasnici, ŽJ i AJ. Slijedom svega navedenog, predložio je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. U nastavku postupka stranke su ostale pri prethodnim navodima, uz preinaku tužbe od strane tužitelja na pripremnom ročištu usklađanjem podataka o spornoj čestici sa podacima iz zemljišne knjige u koju je čestica u međuvremenu upisana (str. 29-31 spisa).

4. Nesporno je između stranaka kako je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske u cijelosti.

5. Sporno je između stranaka vlasništvo tužitelja nad tom česticom, kao i način njenog stjecanja.

6. Radi razjašnjenja spornih pitanja sud je proveo dokaze čitanjem isprava dostavljenih u spis: prijepis posjedovnog lista 3077, 840, 1775, 2946 k. o. [katastarska općina] (str. 5-7, 10-11, 24 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 8, 22 spisa), izvadak iz zbirke položenih isprava broj 13315/2016 (str. 9, 32 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora sa očitovanjem na isto (str. 12-14 spisa), potvrda Zemljišnoknjižnog odjela Korenica broj 768/2019 od 16. siječnja 2019. (str. 15-16 spisa), slika lica mjesta na Google Maps (str. 23 spisa). Proveden je uviđaj na licu mjesta sa vještakom geodetom (str. 40-53 spisa). Saslušani su svjedoci ŽJ (str. 50-51 spisa), ZJ (str. 51 spisa), JJ (str. 51-52 spisa), DJ (str. 52 spisa). Saslušan je tužitelj (str. 52-53 spisa). Pročitan je nalaz vještaka (str. 55-60 spisa).

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Čl. 186.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u nastavku teksta: ZPP) propisuje dužnost osobi koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba.

9. Tužitelj je dostavio dokaz o pokušaju mirnog rješenja spora koji nije uspješno riješen, kako je utvrđeno iz zahtjeva za mirno rješenje spora sa očitovanjem na isto (str. 12-14 spisa), slijedom čega je temeljem čl. 186.a ZPP-a utvrđeno kako su ispunjeni formalni uvjeti za daljnje postupanje u ovom predmetu.

10. Tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev na svom stjecanju predmetnih nekretnina kupoprodajom svojeg oca a slijedom te kupoprodaje, dosjelošću, samostalnim i poštenim posjedom istih, kako svojim posjedom tako i svojih prednika.

11. Čl. 159. st. 1. – 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15. , u nastavku teksta: ZV) propisuje kako se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

12. Čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a propisuje kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

13. Čl. 18. st. 1. – 3. ZV-a propisuje kako je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

14. Iz navedenih članaka proizlazi da je za stjecanje vlasništva stvari nužno barem poštenje u smislu da posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

15. Tužitelj tijekom trajanja postupka nije dostavio kupoprodajni ugovor kojim je njegov otac navodno kupio predmetnu česticu od tadašnje općine Titova Korenica, niti je dostavio dokaze o postojanju takvog ugovora, a niti saslušani svjedoci nisu potvrdili da su upoznati sa postojanjem takvog ugovora, već jedino saznanje o istom proizlazi iz iskaza samog tužitelja (str. 52-53 spisa). Stoga nije bilo moguće utvrditi stvarno postojanje navedenog ugovora i time zakonitosti i istinitost posjeda tužitelja obzirom je iskaz tužitelja nužno takav da potvrđuje navode iz tužbe te bez dodatnih indicija koje bi ga potvrdile nije moguće prihvatiti navode iz istog kao dokazane činjenice.

16. U tom smislu utvrđeno je kako se tužbeni zahtjev temelji na poštenju posjeda tužitelja kao preduvjetu stjecanja vlasništva sporne nekretnine dosjelošću.

17. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta (str. 40-53 spisa) utvrđeno je kako je predmetna čestica u naravi pokošena livada podijeljena na tri dijela. Dio uz susjednu k. č. br. [katastarska čestica] ograđen je žičanom ogradom i uživa se kao dio dvorišta kuće i štale izgrađenih na k. č. br. [katastarska čestica], a koji je označen u nalazu vještaka (str. 55-60 spisa) slovima A-B-C-D-A. Na drugom dijelu uz susjednu k. č. br. [katastarska čestica] uživa se kao sastavni dio dvorišta kuće izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica],i to dijelom kao uređeni cvijetnjak a dijelom kao mjesto na kojem su složena drva za ogrjev vlasnika susjedne k. č. br. [katastarska čestica], koji dio je označen u nalazu vještaka slovima E-F-G-H-I-J-E. Središnji dio čestice označen u nalazu vještaka slovima C-D-E-J-C je pokošena livada na kojoj se nalazi betonski desetkilovoltni elektroenergetski stup.

18. Sporna čestica, kako je utvrđeno uviđajem i nalazom vještaka nema čvrstih međnih oznaka, a tužitelj pristupa susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] u njegovu vlasništvu dijelom makadamskim putem a dijelom livadom pri čemu prolazi ne samo spornom česticom nego i susjednom k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu Republike Hrvatske.

19. Tužitelj se očitovao na nalaz i mišljenje podneskom od 8. studenog 2022. (str. 66-67 spisa) osporavajući utvrđeno pravo na posjed u nalazu vještaka te navodeći kako su susjedi samoinicijativno zaposjeli dijelove sporne čestice. Prigovori tužitelja na nalaz i mišljenje nisu prihvaćeni obzirom vještak u nalazu nije utvrđivao pravo na posjed već je evidentirao stanje nekretnine i faktično stanje posjeda na licu mjesta kako je utvrđeno i od strane suda uviđajem na licu mjesta, te je takvo stanje posjeda označio u svom nalazu. Pitanje prava na posjed je ono pitanje koje je odlučno za donošenje odluke u ovom postupku te se vještak nije niti upuštao u evidentiranje istog, a sve i da jest, takva utvrđenja vještaka ne bi imala utjecaja na odluku u ovom postupku.

20. Stoga je nalaz vještaka prihvaćen u cijelosti kao ispravno izrađen, obzirom je u skici lica mjesta i opisnom dijelu vještačenja jasno naznačio utvrđeno stanje na licu mjesta koje u cijelosti odgovara onom stanju koje je zatečeno i opisano i na zapisniku o uviđaju (str. 40-53 spisa).

21. Stanje na licu mjesta je potvrđeno i od strane saslušanih svjedoka (str. 50-52 spisa) koji su svi redom navodili o kupnji susjedne čestice u vlasništvu tužitelja od strane njegova oca, a JJ i DJ su naveli kako su čuli da je otac tužitelja kupio spornu nekretninu ali nemaju neposrednih saznanja o istome. Dodatno, svjedoci u svojim iskazima nisu osporili dugotrajnost posjeda dijelova sporne nekretnine od strane drugih susjeda koji ju također koriste u dijelovima, niti su osporili kako se kroz dugi niz godina središnji dio čestice koristi od strane opskrbljivača električnom energijom.

22. Iz stanja na licu mjesta je razvidno kako se tužitelj spornom česticom koristi za pristup na susjednu nekretninu u njegovu vlasništvu pri čemu se služi i susjednom nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske, ali osim za potrebe prolaza istom za pristup na njegove nekretnine tijekom postupka nije utvrđeno niti postoje ikakve naznake da se tužitelj na bilo koji način služi cijelom nekretninom, ili čak samo središnjim dijelom iste, obzirom da se čestica u dijelovima koristi od strane drugih susjeda a tijekom cijelog postupka nisu utvrđene okolnosti koje bi upućivale na posjed tužitelja ili pokušaju zaštite njegovog posjeda u odnosu prema susjedima.

23. Stoga, kako je utvrđeno kako tužitelj ne vrši svoj posjed na spornoj čestici, nisu utvrđeni niti uvjeti potrebni za priznanje prava vlasništva dosjelošću u korist tužitelja obzirom je činjenica posjeda nužni preduvjet za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu čl. 159. st. 1. – 3. i čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a.

24. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti odbijen kao pod točkom I. izreke ove odluke.

25. Tužitelj i tuženik potražuju parnični trošak.

26. Tuženik je u cijelosti uspio u sporu slijedom čega mu je priznat ukupni traženi trošak radnji izazvanih vođenjem postupka sukladno članku 154. stavku 1. ZPP-a u vezi Tbr. 52.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., u nastavku teksta: Tarifa).

27. Tuženiku je stoga priznat zatraženi trošak odgovora na tužbu u visini 100 bodova sukladno Tbr. 8.1. Tarife.

28. Tuženiku su priznati troškovi troškovi zastupanja na pripremnom ročištu 14. srpnja 2022. i glavnoj raspravi 30. siječnja 2026. u visini 100 bodova svaki sukladno Tbr. 9.1. Tarife.

29. Zbroj svih priznatih radnji iznosi 300 bodova. Pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr 54. Tarife iznosi ukupno 600,00 eura.

30. Zatezna kamata je određena sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

U Gospiću 20. veljače 2026.

Sudac:

Jano Malovac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku Tihomiru Vojvodiću, odvjetniku u Gospiću, Kaniška 15, putem e-oglasne ploče

- tuženicima po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, Građansko-

upravni odjel, Gospić, Trg Alojzija Stepinca 3, putem e-oglasne ploče