REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

[adresa]

Poslovni broj: Pp-9701/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Tonki Grgičević, uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe Globtour, d.o.o., zastupani po branitelju odvjetniku Marku Kraljeviću, zbog prekršaja iz čl.38.a stavak 1. podstavak 2. i stavak 4. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu ("Narodne novine" br. 75/2013., 26/2015., 46/2017. i 152/2022.) odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprava za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektor inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Služba inspekcije cestovnog prijevoza, temeljem čl.238.st.9. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), nakon održane glavne i javne rasprave, 20. veljače 2026., javno je objavio i

p r e s u d i o

I. Na temelju čl.182. točka 1. Prekršajnog zakona

Okrivljenik: GLOBTOUR, d.o.o. – pravna osoba, strani prijevoznik, sa sjedištem u [adresa], Čitluk,Tromeđa, Gospodarska zona VI 9

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

iz razloga što su inspekcijskim nadzorom započetim dana 22.05.2025. godine u 16:57 sati (CED na dolaznom peronu autobusnog kolodvora u Zagrebu zatečeni su drugo i treće okrivljeni da kao posada vozača upravljaju autobusom BIH registarske oznake i broja A51-001 i u ime i za račun prvookrivljene pravne osobe obavljaju međunarodni linijski prijevoz putnika autobusom na liniji Kiseljak-Zagreb za koju je prvookrivljenoj pravnoj osobi izdana dozvola sa brojem linije u upisniku HR-BIH-159, te je tom prilikom pregledom digitalnog tahografa ugrađenog u autobusu (marke Continental Automotive GmbH, ser. br. [serijski broj]) i preuzetih podataka sa kartice oba vozača, te njihovom analizom u programu Tachospeed Expert, utvrđeno povreda odredbe članka 12. stavak 8. AETR-a jer su vozači rukovali karticama vozača i tahografima ugrađenim u teretnim vozilima na način da na istima ne budu zabilježeni podaci o njihovim stvarnim aktivnostima i odmorima, što ima posljedicu krivotvorenje, prikrivanje, tajenja i uništavanja podataka o njihovim stvarnim aktivnostima i odmorima koje se pohranjuju u digitalnom tahografu i na kartici vozača, i to:

a) dana 22.05.2025. godine prilikom navedenog prijevoza na dijelu linije od Sarajeva do Zagreba u vremenu od 07:17 sati (UTC) do 12:23 sati (UTC) u tahografu se nalazila u utoru I samo kartica vozača SS, dok se od vozačice MS nije nalazila kartica u tahografu u utoru 2, zatim se je od 12:23 sati (UTC) do nadzora u utoru I nalazila kartica MS, a kartica vozača S nije bila umetnuta u utor 2 ugrađenog digitalnog tahografa

b) dana 21.05.2025. godine utvrđena je vožnja bez umetnutih kartica vozača o dana 21.05.2025. godine u vremenu između 17:26 sati i 8:18 sati (UTC) u duljini od 39 km (vozači potvrđuju da su vožnju obavili oni).

c) dana 20.05.2025. godine u vremenu između 21:07 i 21:46 sati (UTC) nepoznati vozač upravljao je autobusom u duljini 36 km bez da je u tahografu ugrađenom u vozilu bila umetnuta kartica vozača

- pa da bi time počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. čl.38.a stavak 1. podstavak 2. i stavak 4. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu ("Narodne novine" br. 75/2013., 26/2015., 46/2017. i 152/2022.)

II. Na temelju čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektor inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Služba inspekcije cestovnog prijevoza, br. Klasa: 340-06/25-02/6169427, Urbroj: 530-08-3-1-2-25-4 izdalo je dana 22.05.2025. godine prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Na navedeni prekršajni nalog okrivljenik je pravovremeno podnio prigovor, zbog poricanja prekršaja, pa je na temelju čl.238.st.9. Prekršajnog zakona, rješenjem ovog Suda broj gornji od 02. listopada 2025., prekršajni nalog stavljen izvan snage i nastavljeno je s prekršajnim postupkom.

3. LS, kao predstavnik okrivljene pravne osobe, te kao odgovorna osoba u pravno osobi, naveo je da u cijelosti ostaje kod prigovora, te da se isti uzme kao pisana obrana. Istakao je da okrivljenik nije kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Iz cijelog činjeničnog opisa prekršaja proizlazi kako su prekršaje počinili Il. i III. okrivljeni. Pogrešna kvalifikacija-nema elemenata krivotvorenja ni prikrivanja podataka. U prekršajnom nalogu iznosi se tvrdnja da je došlo do krivotvorenja, prikrivanja, uništavanja i tajenja podataka s kartica vozača i tahografa. U konkretnom slučaju riječ je o posebnom prekršaju koji se odnosi na nepravilno umetanje kartice vozača u tahograf, što predstavlja stvarni prekršaj isključivo vozača. U zapisniku s nadzora na cesti jasno je vidljivo da je za ovo djelo već naveden prekršaj, što se može vidjeti na drugoj stranici zapisnika. Tu su navedeni sljedeći prekršaji: drugi vozač nije ispravno umetnuo karticu vozača, drugi vozač nije ispravno umetnuo karticu vozača, vozač nije ispravno osigurao funkcionalnost kartice vozača. Navedeno je kažnjivo

prema članku 48. stavak 1. točka 5. Zakona o radnom vremenu mobilnih radnika RH - ako se u vozilu opremljenom tahografom nalazi više od jednog vozača, a njegova kartica nije umetnuta u odgovarajući utor. Ne postoji niti jedan dokaz o fizičkom mijenjanju, uništavanju ili brisanju podataka u sustavu tahografa; vozači su koristili svoje osobne kartice, čime nije došlo do zlouporabe tuđe kartice. U konkretnom slučaju vozač SS imao je svoju karticu umetnutu sve do 14:30 sati, odnosno do dolaska u Slavonski Brod, a vozačica MS nije upravljala vozilom do tog trenutka, već se vozila kao putnica od Bosanskog Broda do Slavonskog Broda, što je vidljivo iz reda vožnje i ispisa iz tahografa. Vozačica je nakon 14:30 sati pravilno umetnula svoju karticu i nastavila vožnju. Dakle, u spornom razdoblju nema dokaza o radnji koja bi predstavljala aktivno prikrivanje ili namjernu manipulaciju podacima, što je nužno za kvalifikaciju prekršaja prema čI. 12. st. 8 AETR-a. S obzirom da nije došlo do lažnog prikazivanja vožnje, korištenja tuđe kartice ili izostanka evidentiranja vožnje u razdoblju kada je vozač upravljao vozilom, nije se steklo obilježje propisanog prekršaja. Nadalje je naveo da kartica vozača je osobni dokument i prijevoznik ne snosi odgovornost za svako pojedinačno rukovanje. Prema članku 26. st.Uredbe (EZ) 561/2006, vozač ne smije upravljati vozilom bez umetnute kartice i sam je odgovoran za njeno pravilno korištenje. Nadalje, prema članku 19. Zakona o radnom vremenu mobilnih radnika, kartica je osobni dokument, te prijevoznik ne može nadzirati svako pojedinačno umetanje ili vađenje kartice u realnom vremenu. U situaciji s višečlanom posadom u vozilu opremljenom tahografom u skladu s Prilogom I.B, svaki vozač jamči da je njegova kartica vozača umetnuta na za to određeno mjesto u tahografu. U predmetnom slučaju nije dokazano da je prijevoznik nalagao vozaču kršenje propisa, niti je dokazana ikakva organizirana praksa prikrivanja radnji, što bi bilo potrebno kako bi pravna osoba bila odgovorna po toj osnovi. U prekršajnom nalogu također se navode dva dodatna slučaja vožnje bez umetnute kartice (21.05.2025. od 17:26 do 18:18 i 22.05.2025. od 21:07 do 21:46), ukupno 81 km. Međutim, nije utvrđeno mjesto počinjenja prekršaja, niti identitet vozača u tim situacijama. U zapisniku je prekršaj pogrešno kvalificiran kao "krivotvorenje podataka", umjesto točnije kvalifikacije ”vožnja bez umetnute kartice”, što odgovara šifri prekršaja EU-165-34-1-5, te ni u jednom slučaju pružen dokaz da je poslodavac, tj. prijevoznik, znao ili sudjelovao u navedenim radnjama. Vožnja na liniji Sarajevo-Zagreb s dva vozača je u skladu sa zakonom, te da je linija Sarajevo-Zagreb organizirana kao vožnja s dva vozača, što je u skladu s važećim propisima, uključujući Uredbu (EZ) 561/2006 i AETR sporazum. Prema članku 4. točki (e) Uredbe 561/2006, razdoblje raspoloživosti ne smatra se radnim vremenom, već se evidentira kao razdoblje tijekom kojeg je vozač na raspolaganju poslodavcu, ali ne upravlja vozilom. Dok jedan vozač upravlja vozilom, drugi sjedi pored njega i ne obavlja rad, te mu se to vrijeme pravilno evidentira kao raspoloživost, a ne kao vožnja niti drugo radno vrijeme. S obzirom na to, ukupno dnevno radno vrijeme od 9 sati nije prekoračeno, niti je prekršena bilo koja odredba zakona. U konkretnom slučaju, vozačica MS nije upravljala vozilom do trenutka dolaska u Slavonski Brod, što potvrđuju ispis s tahografa, red vožnje i činjenica da kartica nije umetnuta jer za to nije bilo zakonske potrebe dok nije preuzela upravljanje. Dakle, vožnja u tom razdoblju ne može se tumačiti kao skrivene aktivnosti, niti kao manipulacija tahografom, jer vozačica nije bila na dužnosti već u statusu raspoloživosti. Ova okolnost dodatno potvrđuje nepostojanje prekršaja. Slijedom svega navedenog predlaže donijeti presudu kojom ga oslobađa od optužbe.

4. U dokaznom postupku sudac je ispitao svjedoke ŽS i MS, te je pročitao i razgledao dokaze u spisu i to presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-7133/2025, presuda br. Pp-7134/2025, zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu vozila reg. oznaka [registarska oznaka] 22.05.2024., zapisnik provjere na cesti na str. 17-20, isprint fotografija, putni radni list, vozni red, Ugovor o radu za MS od 30.06.2024., Ugovor o radu za US od 30.04.2025., te izvod iz prekršajne evidencije.

5. Svjedok SS naveo je da se sjeća događaja od 22.05.2025. Naime, tog dana njegova kolegica MS i on bili su raspoređeni od strane Operativnog centra firme Globtour Međugorje, kao vozači na relaciji Konjic-Sarajevo-Zagreb. Vožnju je započeo on i to iz Sarajeva, s obzirom da je uobičajeno da iz Konjica eventualne putnike, ukoliko ih ima, doveze drugi kombi do Sarajeva. Umetnuo je svoju karticu u utor 1 i upravljao autobusom od Sarajeva do Broda. MS ga je sačekala u Brodu, te su izvršili zamjenu kartica, on je izvadio svoju karticu iz utora 1, MS je ubacila svoju karticu i upravljala autobusom do Zagreba, do autobusnog kolodvora. Dolaskom na Autobusni kolodvor Zagreb prilikom iskrcavanja putnika obratilo im se lice u civilu te se registrirao službenom iskaznicom da se radi o inspektoru cestovnog prometa. Od kolegice koja se nalazila za upravljačem tražena je putna isprava, putovnica i vozačka dozvola, kao i dozvola za obavljanje cestovnog prometa za navedenu liniju. Nakon toga inspektor je izvršio pregled tahografskog aparata uzimanjem kartice od kolegice MS, također je uzeo i njegovu karticu koja je bila ispred vozača. Poslije toga po naredbi inspektora pomakli su se na parking Autobusnog kolodvora i parkirali autobus.

6. Svjedok je naveo da ukoliko su dva vozača u vozilu bi trebao biti u utoru 1 kartica od jednog vozača, a u isto vrijeme u utoru 2 kartica od drugog vozača, međutim, kritične zgode s obzirom da nisu započeli vožnju u isto vrijeme, nisu se nalazile kartice u oba utora, odnosno u vrijeme kada je on upravljao autobusom, a kolegica MS nije bila u vozilu, nalazila se samo u utoru njegova kartica, a kada je ona ušla u autobus i upravljala autobusom do Zagreba, tada se nalazila samo njezina kartica u utoru.

6.1. Svjedok je posebno istakao da ih firma nije ni na šta prisilila, kartica je osobni dokument, te da oni sami odlučuju i stavljaju karticu onda kada smatraju da je to potrebno, te da je ovo bila iznimna situacija. Na daljnje pitanje naveo je da nije uobičajeno da ukoliko su raspoređena dva vozača na liniji ne kreću u isto vrijeme oba, ali ovdje se radilo o iznimnom slučaju, jer je kolegica imala smrtni slučaj, pa nije stigla doći u Sarajevo, već je javila da će se ukrcati u Brodu, što je i učinila, te da firma nije imala saznanja da će se MS ukrcati tek u Brodu, već se ona javila njemu da ima iznimnu situaciju, pa su se tako dogovorili.

6.2. Predstavnik tužitelja naveo je da u čl.10.st.3. Uredbe 561/2006 je jasno definirana odgovornost prijevoznika za prekršaje koje su počinili vozači, bez obzira u kojoj državi ti prekršaji bili počinjeni, te isto tako čl.33.st.3. Uredbe 165/2014 definira da je prijevozno poduzeće odgovorno za kršenje ove Uredbe koje počine njihovi vozači, te da su te dvije uredbe temelj.

6.3. Branitelj okrivljenika naveo je da je čl.26.citirane Uredbe 561/2006 propisano da vozač ne smije upravljati vozilom bez umetnute kartice i da je sam odgovoran za njezino korištenje.

7. Svjedokinja MS navela je da se sjeća događaja od 22.05.2025. Naime, tog dana bila je raspoređena s kolegom SS na vožnji na relaciji

Konjic-Sarajevo-Zagreb. Taj dan bila je iznimna situacija, jer je ona imala privatne obveze u Brodu, te se s kolegom dogovorila da on sam krene iz Sarajeva, a da će mu se ona priključiti u Brodu, a o tome nisu obavijestila firmu, već se samo dogovorila sa kolegom. On je krenuo iz Sarajeva, te je stavio svoju karticu u utor koja je bila tamo do Broda gdje se ona ukrcala. Tada je on izvadio svoju karticu, a ona je umetnula svoju jer je ona upravljala autobusom od Broda do Zagreba. U Zagrebu na autobusnom kolodvoru došao je inspektor te je izvršio kontrolu kartica tahografa i putnih dokumenata. Nadalje je navela da kada kreću iz mjesta polazišta u isto vrijeme sa dva vozača, umeću obje kartice u utore, jer to tada ima smisla s obzirom da se radi o udvojenim karticama, međutim, ovo je bila iznimna situacija, te su smatrali da nema smislu da su u isto vrijeme obje kartice u utoru s obzirom da nisu krenuli zajedno s polazišne točke, a o svemu tome firma nije imala nikakvih saznanja.

8. U postupku sud je utvrdio da činjenični opis prekršaja iz optužnog akta, u dijelu koji se odnosi na pravnu osobu, ne sadrži bitna obilježja odgovornosti pravne osobe propisana člankom 38.a Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu.

9. Naime, prema citiranoj zakonskoj odredbi , pravna osoba može odgovarati samo ako je naredila, dopustila ili omogućila počinjenje prekršaja. To znači da optužni akt mora sadržavati jasan i konkretan opis radnje ili propusta pravne osobe iz kojeg proizlazi barem jedna od navedenih osnova odgovornosti.

10. Međutim, u konkretnom slučaju optužni akt ne navodi da je pravna osoba naredila vozačima postupanje protivno propisima, ne navodi da je pravna osoba dopustila, odnosno svjesno tolerirala takvo postupanje, a niti navodi da je pravna osoba omogućila prekršaj, npr. organizacijom rada, izostankom obuke ili nadzora na način koji bi bio pravno relevantan, a niti opisuje bilo koju konkretnu okolnost iz koje bi se moglo zaključiti o ulozi pravne osobe.

11. Umjesto toga činjenični opis se svodi isključivo na radnje vozača bez ikakve individualizacije odgovornosti prave osobe u smislu članka 38.a cit. Zakona.

12. Sud naglašava da odgovornost pravne osobe u konkretnom slučaju nije objektivna, te se ne može temeljiti isključivo na činjenici da je fizička osoba – vozač počinila prekršaj, a za što su vozači već proglašeni krivima, te su suglasno iskazali da pravna osoba o postupanju nije imala nikakvih saznanja.

13. Da bi pravna osoba bila proglašena krivom, nužno je da optužni akt sadržava opis radnje pravne osobe koja predstavlja "naredila, dopustila, omogućila". Budući da takav opis u optužnom aktu izostaje, činjenični opis ne sadržava bitna obilježja djela prekršaja u odnosu na pravnu osobu, te djelo za koje se pravna osoba tereti po propisu nije prekršaj.

14. Glede navedenog sudac je na temelju čl.182.točka 1. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio optužbe.

15. Kako je okrivljenik oslobođen optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu, 20. veljače 2026.

Zapisničar

Sudac

Jadranka Povoljnjak

Tonka Grgičević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Prekršajnom sudu u Zagreb, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Dostavna naredba:

1. okrivljenik Globtour, d.o.o.

Čitluk, Tromeđa, Gospodarska zova VI 9, Bosna i Hercegovina

2. odvjetnik Marko Kraljević,

Zagreb, Prilaz Gjure Deželića 70/II

3. tužitelj - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektor inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Služba inspekcije cestovnog prijevoza

4. spis