Posl. broj: P-3/2026-14
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru po sucu Damiru Čižmeku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Siebenreich KR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicu Nataliji Đuran Tršinski, odvjetnici iz Zaboka, protiv tuženice Sibneraj VR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 9. veljače 2026. u prisutnosti stranaka i punomoćnice tužitelja, 20. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. O d b i j a s e tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženici VR iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužitelju KR iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 424,69 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od utuženja pa do isplate a sve po stopi koja se određuje stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, sve u roku 15 dana."
II. O d b i j a se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj navodi da su on i tuženica bili su suvlasnici na nekretninama upisanim u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je u naravi kuća, gospodarske zgrade i dvorište. Stranke su nasljednici iza pokojnog oca ČR koji je upisan u suvlasničkom dijelu pod 1. I pok majke BR. Tužitelj je upisan kao suvlasnik u 394/1000 temeljem presude Općinskog suda u Zlataru Stalna Služba u Zaboku P-470/2016 potvrđenom odlukom Županijskog suda u Sisku Gž678/2020. Tužitelj je svoj suvlasnički dio upisao u zemljišne knjige te prenio svoj suvlasnički dio koji je stekao presudom na kćerku OR darovnim ugovorom. Navodi dalje da je on, kako bi sačuvao vrijednost nekretnina, proveo legalizaciju objekata, a s obzirom da su postojali zakonski rokovi u upravnom postupku do kada se mogao predati zahtjev za legalizaciju objekata. Objekti na nekretninama nisu bili sagrađeni u skladu s projektom i građevinskom dozvolom i to niti kuća niti gospodarske zgrade. Tužitelj je platio sve troškove legalizacije u ukupnom iznosu od 1.097,38 eura, a sve prema računima u prilogu te potražuje tuženicu isplatu u iznosu do 548,69 eura, a s obzirom da je prema ostavini oporučno tuženica nasljednica iza SR, a iza RR su zakonski nasljednici u jednakim dijelovima. Pozvao tuženicu na plaćanje polovicu troškova legalizacije no ista se oglušila.
2. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da se protivi navodima tužbe da bi morala vratiti polovicu troškova u iznosu od 548,69 eura i troškova sudskog postupka koje je tužitelj platio za legalizaciju objekata, kuće i gospodarske zgrade na česticama: kčbr. [katastarska čestica]. Tužitelj je, što je vidljivo iz rješenja o izvedenom stanju klasa :
UP/1-361-03/13-01/4393, ur.broj
: 2140/01-08/6-19-11, od 28. 11. 2019., samostalno, bez dogovora ili obavijesti dao legalizirati objekte iz razloga kako bi mogao etažirati dograđeni dio, a što je na raspravi pokazao kao nacrt prijedlog i dao na uvid kako bi te preinake izgledale. Dokumente o legalizaciji ili nacrte arhitekta ona osobno nije primila tako da ne zna što i kako je ucrtano. Nadalje, pravomoćnom presudom Županijskog suda u Sisku broj: Gž-678/2020-5 dodijeljeno mu je u suvlasništvo 394/1000 dijela na česticama prethodno navedenim zbog toga što je dograđivao i renovirao, a ostatak dijela na 606/1000 ostavinski postupak nije završio te se ne zna u kojem će ona dijelu biti nasljednik i suvlasnik. Isto tako se navodi da su roditelji sagradili kuću i gospodarski objekt u vremenu od 1961. do 1964., a po mišljenju suda stoji da poslije nisu ništa više dograđivali pa je logično da nisu trebali legalizirati objekte za koje su već imali uredne građevinske dozvole. Logično bi bilo da su zajedno dogovarali legalizaciju i onda bi zajedno odlučivati i o podjeli tih troškova. Ovako se tužitelj naknadno sjetio tužbe kad je ona navela troškove koje je imala proteklih 13 godina za održavanje okućnice (košnja i malčiranje , obrezivanje zelenila) kao i za plaćanje režija - struje, vode, vodoprivrede te dio komunalne naknade za sporne čestice u iznosu polovine dijela od 6000 EURA. Tužitelj se oglušio na njeno potraživanje. Dakle, čeka se na završetak ostavinskog postupka u cilju podmirenja njenog potraživanja jer je sve nastale troškove podmirivala sama. Predlažem sudu da odbaci tužbu tužitelja kao neosnovanu jer ostavinski postupak još nije završen da bi se znalo u kolikom dijetu će ona biti suvlasnik.
3. Na pripremnom ročištu 20. veljače 2025. određen je prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka iza pok. ŽR pod posl. brojem O-224/2015., budući da je za odluku u ovom sporu omjer suvlasništva stranaka prethodno pitanja.
4. Rješenjem posl. broj: P-460/2024-10. od 25. studenoga 2025. nastavljen je postupak, temeljem odredbe čl. 215. st. 5. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., proč. tekst , 25/2013., 89/2014., 70/19, 80/2022.,114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP),, budući da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. broj: Gž-1918/2025-5. od 20. listopada 2025. potvrđeno rješenje o nasljeđivanju ovog suda posl. broj: O-224/2015-77. od 12. ožujka 2025., koje je ispravljeno rješenjem i ispravku rješenja o nasljeđivanju posl. broj: O- 224/2015-89. od 2. srpnja 2025., čime je ostavinski postupak pravomoćno okončan.
5. Rješenje je postalo pravomoćno 30. prosinca 2025. te je predmet zaveden pod novi poslovni broj.
6. U postupku su pročitani: rješenje ovog suda posl. broj: Z-12086/2024. od 10. listopada 2024., ugovor o darovanju nekretnina od 9. listopada 2024., ispis izvatka iz zemljišne knjige za zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 13. listopada 2024., rješenje ovog suda posl. broj: Z-11299/2024. od 26. rujna 2024., rješenje o izvedenom stanju Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zlatar klasa: UP/I-361-03/13-01/4393, urbroj: 2140/01-08/6-19-11. od 28. studenoga 2019., račun br. 032-01-1 od 5. studenoga 2019. Ureda ovlaštenog inženjera građevinarstva Danijela Dominka, ispis naloga Zagrebačke banke d.d. od 18. studenoga 2019., rješenje Hrvatskih voda klasa: UP/I-325-08/20-01/0001245, urbroj: 374-3503-2/20-2 od 16. siječnja 2020., ispisi naloga Zagrebačke banke d.d. od 14. veljače 2020., 15. svibnja 2020. i 17. lipnja 2020., rješenje Općine Mihovljan klasa:
UP/I-361-03/19-01/15, urbroj: 2211/07-20-2. od 20. siječnja 2020., ispis naloga Zagrebačke banke d.d. od 5. veljače 2020., rješenje Općine Mihovljan klasa: UP/I-361- 02/19-01/16, urbroj: 2211/07-19-3. od 18. studenoga 2019., rješenje Općine Mihovljan klasa: UP/I-361-02/19-01/16, urbroj: 2211/07-19-4. od 18. studenoga 2019., potvrde o plaćanjima od 19. studenoga 2019., račun broj 96/01/01 od 23. listopada 2019. društva Zageo d.o.o., ispis naloga za plaćanje Zagrebačke banke d.d. od 28. listopada 2019., snimak izvedenog stanja Ureda ovlaštenog inženjera građevinarska Danijela Dominka od listopada 2019., geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađenih zgrada društva Zageo d.o.o. od 23. listopada 2019., presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku posl. broj: P-470/2016-91 od 13. kolovoza 2020., presuda Županijskog suda u Sisku posl. broj: Gž-678/2020-5 od 18. travnja 2024., presuda Županijskog suda u Zagrebu posl. broj: Gž-3201/14-2. od 10. svibnja 2016. rješenje o nasljeđivanju posl. broj: O-224/2015-77 od 12. ožujka 2025. iza pok. BR i pok. MR, rješenje o ispravku rješenja o nasljeđivanju posl. broj O-224/2015-89 od 2. srpnja 2025., dopunsko rješenje o nasljeđivanju posl. broj: O-224/2015-90 od 3. srpnja 2025. i rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl. broj: Gž 1918/2025-5 od 20. listopada 2025., te su saslušane stranke.
7. Tužitelj je na ročištu 9. veljače 2026. odustao od dokaznog prijedloga za provođenje očevida na predmetnim nekretninama.
8. Stranke drugih dokaznih prijedloga nisu imale.
9. Iz isprava je spisu je vidljivo:
- da je tužitelj protiv tuženice i MR **.**.2016. podnio tužbu zaprimljenu pod posl. brojem P-470/2016., u kojoj, među ostalim, tvrdi da u ostavinski imovinu iza pok. BR ulazi ½ dijela nekretnina upisanih u posjedovnom listu 236 k. o. [katastarska općina], odnosno da ne ulazi u ostavinsku imovinu ½ dijela nekretnina čkbr. [katastarska čestica]… k. o. [katastarska općina], odnosno da se iz ostavinske mase izdvoji dio kuće izgrađene na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tvrdeći da je on odmah nakon zasnivanja stalnog radnog odnosa 1. kolovoza 1985. do listopada 2006. ulagao u obiteljsku kuću na način da je nadogradio dio kuće i obnovio postojeću kuću sagrađenu 1960. na čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], gospodarsku zgradu i dvorište na čkbr. [katastarska čestica];
- da je tužitelj tijekom trajanja ove parnice protiv tuženice pokrenuo drugu parnicu 17. svibnja 2017. pod poslovnim brojem P-164/2017 u kojoj je zatražio utvrđenje prava vlasništva dijela čkbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa] te da je tuženica dužna trpjeti odvajanje spornog dijela predmetnih čestica sukladno površini i oznakama parcelacijskog i etažacijskog elaborata, radi formiranja nove katastarske čestice i posebne etažacijske cjeline i izdati tužitelju tabularnu ispravu kojom će moći upisati svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama;
- da se raspravnim rješenjem od 24. studenoga 2017. ove parnice spojene radi provođenja jedinstvenog postupka;
- da je presudom posl. broj: P-470/2016-91 od 13. kolovoza 2020., među ostalim, I. točkom izreke utvrđeno da je tužitelj suvlasnik 394/1000 dijela čkbr. [katastarska čestica] dvorište doma 321 čhv, čkbr. [katastarska čestica] dvorište doma 172 čhv i čkbr. [katastarska čestica] dvorište doma 23 čhv, k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa];
- da je točkom VIII. navedene presude odbijen dio tužbenog zahtjeva koji glasi: "Tuženica je dužna trpjeti da tužitelj izvrši odvajanje suvlasničkog dijela tužitelja na čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sukladno površini i oznakama parcelacionog i etažacionog elaborata a radi formiranja nove katastarske čestice i posebne etažacione cjeline te je tuženica dužna izdati tužitelju tabularnu ispravu kojom će isti moći upisati svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama što će u suprotnom zamijeniti ova presuda te je dužna trpiti upis tužiteljevog prava vlasništva na nekretnini ad I ove presude, a sve to u roku 15 dana“;
- da prema obrazloženju navedene presude, stambeni objekt na adresi [adresa] zauzima cijelu čkbr. [katastarska čestica] te dijelom prelazi na čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok gospodarski objekt obuhvaća južni dio čkbr. [katastarska čestica] i sjeverni dio čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a nije bilo sporno da je otac stranaka UR zemljište na čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] stekao nasljeđivanjem svog oca KR, koji je umro 1972. godine te da vrijednost navedenih nekretnina u pogledu zemljišta treba smatrati njegovom posebnom imovinom, a to iz razloga što su "roditelji stranaka srušili staru kuću i u razdoblju od 1961. do 1964. izgradili potpuno novu kuću, a i gospodarsku zgradu", te da je iz iskaza tužitelja i tuženice utvrđeno je da je ostavitelj UR nedvojbeno znao za tužiteljevu nadogradnju ranije kuće (i istu nije zabranio niti joj se protivio), koju su tijekom braka izgradili njihovi roditelji UR i HR te da je tužitelj posve očito ulagao u predmetne nekretnine smatrajući da iste uređuje za sebe odnosno za svoju obitelj kad se oženi, prvenstveno kako bi u dograđenom dijelu živjela njegova obitelj, te da "nova kuća s dograđenim dijelom predstavljala posve novo izdanje ranije kuće";
- da je presudom Županijskog suda u Sisku posl. broj: Gž-678/2020-5 od 18. travnja 2024. prvostupanjska presuda u navedenim dijelovima potvrđena, a prema obrazloženju te presude, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su roditelji stranaka (ostavitelji) srušili staru kuću i gospodarsku zgradu i izgradili nove objekte u razdoblju od 1961. do 1964. i to zajedničkim radom i sredstvima i da se to ima smatrati njihovom zajedničkom imovinom prema Zakonu o imovinskim odnosima bračnih drugova koji je tada bio na snazi ("Narodne novine", broj: 23/50., 11/78.), a to što su građevinske dozvole iz 1961. i 1964. bile izdane na ime djeda stranaka po ocu jer je bio upisan kao vlasnik nekretnina ne znači da je i sagradio predmetnu kuću i gospodarsku zgradu, niti to proizlazi iz provedenih dokaza, dok je nadogradnja i preuređenje kuće i gospodarske zgrade izvršena je u razdoblju od 1986. do 1994., a iz provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj sudjelovao, ulagao u te nekretnine i da je smatrao da ih uređuje i za sebe i to prije svega u dograđeni dio, u kojem će živjeti sa svojom obitelji kada se oženi, a sve uz suglasnost oca;
- da je po zahtjevu tužitelja Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva Danijel Dominko u listopadu 2019. izradio snimku izvedenog stanja za legalizaciju stambene i gospodarske zgrade u [adresa] (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) za što mu je tužitelj platio 3.300,00 kuna;
- da je prema ispravama u tom snimku, za stambenu zgradu bilo izdano rješenje o odobrenju za gradnju broj 05-854/1-1961. od 17. ožujka 1961., a za gospodarsku zgradu rješenje o odobrenju za gradnju broj 03 2-2591/1-1964 od 21. svibnja 1964., te je dio stambene zgrade izgrađen sukladno navedenom rješenju ali je kasnije nadograđena, a dograđena je gospodarska zgrada pa je zbog legalizacije navedenih zgrada izrađena ova projektna dokumentacija;
- da je po zahtjevu tužitelja Zageo d.o.o. u listopadu 2019. napravio geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađenih zgrada u svrhu ishođenja rješenja o izvedenom stanju, za što mu je tužitelj platio 1.250,00 kuna;
- da je temeljem navedenih isprava Krapinsko-zagorska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša 28. studenoga 2019. donijela rješenje o izvedenom stanju klasa: UP/I-361-03/13-01/4393, urbroj: 2140/01-08/6-10-11 kojim su ozakonjene slobodnostojeća završena rekonstruirana manje zahtjeva zgrada, stambene namjene i slobodnostojeća završena rekonstruirana jednostavna zgrada, poljoprivredne namjene, izgrađene ne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];
- da je rješenjem Jedinstvenog upravnog odjela Općine Mihovljan klasa: UP/I-361- 02/19-01/16, ubroj: 2211/07-19-3. od 18. studenoga 2019. tužitelju utvrđena visina naknade za zadržavanje nezakoniti rekonstruirane manje zahtjevne zgrade u prostoru, stambene namjene izgrađene na č.č.br. 2407, 2408 i 2409 k. o. [katastarska općina] u ukupnom iznosu od 1.069,52 kn koju je dužna platiti u jednokratnom iznosu te naknada s popustom od 25 % iznosi ukupno 802,14 kuna, a što je tužitelj platio;
- da je rješenjem Jedinstvenog upravnog odjela Općine Mihovljan klasa: UP/I-361- 02/19-01/16, ubroj: 2211/07-19-4. od 18. studenoga 2019. tužitelju utvrđena visina naknade za zadržavanje nezakoniti rekonstruirane jednostavne zgrade u prostoru, poljoprivredne namjene izgrađene na č.č.br. 2407, 2408 i 2409 k. o. [katastarska općina] u ukupnom iznosu od 500,00 kn, a što je tužitelj platio;
- da je rješenjem Jedinstvenog upravnog odjela Općine Mihovljan klasa: UP/I-361- 03/19-01/15, ubroj: 2211/07-20-2 od 20. siječnja 2020. tužitelju utvrđena visina komunalnog doprinosa za slobodnostojeću završenu rekonstruiranu manje zahtjevu zgradu stambene namjene u iznosu od 267,38 kuna te za slobodnostojeću završenu rekonstruiranu jednostavnu zgradu poljoprivredne namjene u iznosu od 37,59 kuna, odnosno ukupna obveza plaćanja komunalnog doprinosa za objekte koji se ozakonjuju u iznosu od 304,97 kuna, što je tužitelj platio;
- da je rješenjem Hrvatskih voda klasa: UP/I-325-08/20-01/0001245, ubroj: 374-3503- 2-20-2 od 16. siječnja 2020. tužitelju za navedene građevine utvrđen iznos vodnog doprinosa od 2.111,15 kuna, koji je obvezan uplatiti u tri obroka, a što je on također učinio;
- da je rješenjem ovog suda posl. broj: Z-11299/2024 od 26. rujna 2024., temeljem navedene presude dopušten otpis nekretnina čkbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] sa prijenosom dosad upisnog vlasnika AR, [adresa] u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu prava suvlasništva za korist tužitelja
ĐR u 394/1000 dijela;
- da je tužitelj, kao darovatelj s OR, kao daroprimateljem 9. listopada 2024. sklopio ugovor o darovanju kojim joj je darovao navedene nekretnine te je rješenjem posl. broj: Z-12086/2024. dopuštena uknjižba prava vlasništva u 394/1000 na njeno ime;
- da je rješenjem o nasljeđivanju ovog suda posl. broj: O-224/2015-77. d 12. ožujka 2025. utvrđeno da ostavinsku imovinu iza pok. BR sačinjavaju, među ostalim, 270/1000 dijela nekretnina upisanih u zk. uložak [broj ZK uloška] (ranije: 2003) k. o. [katastarska općina] i to: čkbr. [katastarska čestica] dvorište doma od 321 čhv, čkbr. [katastarska čestica] dvorište doma od 23 čhv i čkbr. [katastarska čestica] pašnjak doma od 172 čhv, a njenim nasljednicima su na jednake dijelove proglašeni tužitelj KR i tuženica VR te da ostavinsku imovinu iza pok. MR sačinjavaju, među ostalim, nekretnine upisane u: " zk. uložak [broj ZK uloška], r. suvlasnički dio 606/1000 u suvlasništvu ostavitelja K V i to: k. č. br. [katastarska čestica] dvorište doma površine 23 čhv/ 83 m2, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak doma površine 172 čhv/ 617 m2, k. č. br. [katastarska čestica] dvorište doma površine 321 čhv/ 1154 m2, sveukupne površine 516 čhv odnosno 1854 m2"… te "336 /1000 dijela nekretnina upisanih u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. uložak [broj ZK uloška]) i to: čkbr. [katastarska čestica] dvorište doma 321 čhv, čkbr. [katastarska čestica] dvorište doma 23 čhv, čkbr. [katastarska čestica] pašnjak doma 172 čhv te su njegovim nasljednicima temeljem zakona i oporuke proglašeni: tužitelj KR u ¼ dijela (nužni dio) i tuženica VR u ¾ dijela;
- da je navedeno rješenje o nasljeđivanju ispravljeno rješenjem ovog suda posl. broj:
O-224/2015-89 od 2. srpnja 2025., među ostalim, na način da se na strani 4., 17. redak u odlomku A/ NEKRETNINE umjesto 1. suvlasnički dio 606/1000 navede "suvlasnički dio 336/1000 te na strani 5. u 33. retku gdje se umjesto "606/100 dijela navodi 336/1000 dijela;
- da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž-1918/2025-5. od 20. listopada 2025. odbijena žalba nasljednice VR i potvrđeno rješenje o nasljeđivanju ovog sud posl. broj: O-224/2015-77 od 12. ožujka 2025., koje je ispravljeno rješenjem o ispravku rješenja o nasljeđivanju posl. broj: O-224/2015-89. od 2. srpnja 2025.
10. Sporno je, je li tuženici obvezna tužitelju platiti iznos od 424,69 eure, a na ime 38,7 % ukupnih troškova legalizacije koje je platio tužitelj.
11. Prema odredbi čl. 39. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012. i 152/2014., dalje: ZV), svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima, a prema odredbi stavka 2. tog članka, kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.
12. Prema odredbi čl. 1121. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018., 126/20221., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. dalje: ZOO), obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može se pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.
13. Prema 1122. st. 1. ZOO-a, poslovođa je dužan što je prije moguće obavijestiti gospodara posla i nastaviti započeti posao, ako mu je to razumno moguće, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu. Prema stavku 2. tog članka, nakon završetka posla on je dužna položiti račun i ustupiti gospodaru sve što je pribavio obavljajući njegov posao, a prema stavku 3., ako zakonom nije što drugo propisano, poslovođa ima obveze nalogoprimca.
14. Prema odredbi čl. 1123. st. 1. ZOO-a, pri obavljanju tuđeg posla poslovođa je dužan rukovoditi se stvarnim ili predmnijevanim namjerama i potrebama gospodara posla, a prema stavku 2. tog članka, on je dužan postupati s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina.
15. Prema članku 1124. st. 2. ZOO-a, poslovođa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono što su okolnosti zahtijevale ima pravo zahtijevati od gospodara posla da ga oslobodi obveza što ih je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme obveze iz poslova što ih je sklopio u njegovo ime, da mu naknadi sve nužne i korisne izdatke te da mu naknadi pretrpljenu štetu, čak i ako očekivani rezultat nije postignut.
16. Tužitelj u svom iskazu navodi da je postupak legalizacije prvi puta pokrenuo još 2013.; nadao se je nekakvom dogovoru ali do toga nije došlo. Tada još nije imao sve isprave koje su trebale za legalizaciju pa su mu to onda odbili, na što sam se i žalio više puta. Kad je rekao da se nadao dogovoru, mislio je pri tomu na tuženicu kojoj je u više navrata, valjda desetak puta, govorio da bi legalizaciju trebalo provesti ali ona je to odbijala. Onda je u to krenuo sam jer su istjecali rokovi. Pri tome su mu i geodet i građevinski vještak napravili svoje nalaze po povoljnim cijenama, praktički u pola cijene, i on je onda temeljem toga legalizaciju i ishodio te platio sve što je po propisima o legalizaciji trebalo i onda je dobio rješenje o izvedenom stanju. O svemu tome obavještavao je i tuženicu; slao joj je papire poštom ali ona ih je odbijala primiti, odnosno pošiljke su bile vraćene. Kako je snosio sve troškove u ovom postupku traži da mu tuženica nadoknadi razmjerni dio troškova, prema njezinom suvlasničkom omjeru. Legalizaciju je trebalo raditi zbog toga jer su objekti dograđivani u razdoblju od 1985. do 1991. Za te objekte su inače postojale građevinske dozvole i oni su izgrađeni negdje od 1961. do ne zna točno kada, ali ni onda nisu izgrađeni u skladu s građevinskim dozvolama. Dogradnju su financirali svi zajedno.
17. Tuženica u svom iskazu navodi da ju tužitelj nikada nije kontaktirao u vezi legalizacije; nisu bili u kontaktu. Jednom prilikom je vidjela kako je s nekim čovjekom hodao po dvorištu i još je pitala o čemu se radi ali joj nitko ništa nije odgovorio. Za legalizaciju nije uopće niti znala da se provodila dok on to nije počeo spominjati pred susjedima. Što se tiče navodnog dostavljanja nekakvih papira, odnosno njenog odbijanja primitka istih, to se dogodilo nakon ročišta u ovome predmetu, kad je bila rekla da o legalizaciji ništa niti ne zna. Onda joj je došla nekakva pošiljka i ona ju nije željela primiti. Na posebno pitanje suda odgovara da kad je rekla da nije bila u kontaktu s tužiteljem, mislila je na to da kroz cijelo to vrijeme nisu u dobrim odnosima, ne razgovaraju, odnosno ti kontakti se svode na to da on zna doći na dvorište nekad i s nekim drugim osobama slika nešto; podnosi prijave protiv nje, policiji, komunalnom redaru, županiji i slično, i cijelo to vrijeme, kao što je vidljivo iz ovog spisa, između njih se vode razni sudski postupci. Znači, nikad s njom nije razgovarao o legalizaciji niti je u tome imala priliku sudjelovati ili nešto odbiti. Navodi da su svi objekti na predmetnim nekretninama izgrađeni su u skladu s važećim građevinskim dozvolama; poslije se jest radila fasada ali u gabaritima ništa nije mijenjano. Sve dogradnje je kasnije radio tužitelj u dogovoru sa njihovim ocem i to je dokazao u sudskom postupku, i za koja ulaganja mu je priznat suvlasnički udio. Ona u tome nije sudjelovala. Odnosno, tada je još živjela u zajedničkom kućanstvu te je pomagala kod kuhanja i nekih manjih radova. Na posebno pitanje punomoćnice tužitelja, odgovara da nije sporno da se legalizacija odnosi na nekretnine navedene u ovome postupku jer na drugima niti nema objekata. Jesu li objekti izgrađeni baš 100% u skladu sa građevinskim dozvolama, ona sada ne zna, niti je to provjeravala, a tih godina se niti nisu u pravilu radili objekti na način da budu 100% u skladu sa tim dozvolama, odnosno nije se to tako onda mjerilo. Ona nije pokretala nikakav postupak za legalizaciju tih objekata, a naravno da je znala da za navedenu dogradnju nisu postojale građevinske dozvole a ona nije niti mislila prodavati svoj suvlasnički dio nekretnina te joj legalizacija nije niti trebala. Ona je legalizaciju radila samo za svoju kuću, koja nije predmet ovog postupka i to zato jer ju je tužitelj i za to prijavljivao, da nije bila legalno građena.
18. Imajući u vidi i činjenice navedene u 9. odlomku obrazloženja, sud ocjenjuje iskaz tuženice neposredno uvjerljivim i istinitim, a iskaz tužitelja neuvjerljivim i neistinitim.
19. Naime, sasvim je očito da su stranke dugi niz godina u lošim odnosima, praktično bez ikakve neposredne komunikacije osim u brojnim sudskim postupcima koje međusobno vode. Zbog navedenoga je uvjerljivo da tužitelj ni prije pokretanja postupka legalizacije, a ni tijekom njega nije tuženicu s tim upoznao niti se pokušao bilo što s njom dogovoriti u vezi tog postupka i troškova koji su time izazvani već da joj je tek tijekom trajanja ove parnice pokušao dostaviti dokumentaciju, a s obzirom na loše međusobne odnose nije nerazumljivo da je tuženica odbila primitak njegove pošiljke.
20. Osim toga, budući da su i stambeni i gospodarski objekt bili dovršeni već do 1964. godine, a nadogradnje i preuređenja su napravljeni u razdoblju od 1986. do 1994. uz suglasnoj oca stranaka, a upravo tužiteljevim ulaganjima, na ime čega mu je pravomoćnom presudom priznat suvlasnički udio u predmetnim nekretninama, proizlazi i da je legalizacija bila potrebna upravo zbog tužiteljevih radnji te, uglavnom, za njegovu korist, neovisno o tome što je i tuženica naslijedila dio tih nekretnina.
21. Zbog navedenoga, sud utvrđuje da u konkretnom slučaju tužitelj nije "postupio u svemu kako treba i radio ono što su okolnosti zahtijevale" (čl. 1124. st. 5. ZOO-a), odnosno nije ni obavijestio tuženicu, a kamoli se s njom pokušao dogovoriti o pokretanju postupka legalizacije (čl. 1122. st. 1. ZOO-a); nije joj nakon završenog posla položio račun ni predao bilo kakvu dokumentaciju o legalizaciji (čl. 1122. st. 2. ZOO- a); nije se rukovodio stvarnim ili predmnijevanim potrebama tuženice (čl. 1123. st. 1. ZOO-a), niti je u svemu tome postupak s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina (čl. 1123. st. 2. ZOO-a, u vezi čl. 10. st. 1. ZOO-a).
22. Štoviše, iz utvrđenih činjenica proizlazi da je tužitelj postupao suprotno načelu savjesnosti i poštenja (čl. 4. ZOO-a), dužnosti suradnje (čl. 5. ZOO-a) pa i zabrani zlouporabe prava iz čl. 6. ZOO-a.
23. Sukladno svemu navedenom, tuženica nije dužna tužitelju temeljem odredbe čl. 1124. st. 1. naknaditi izdatke koje je u postupku legalizacije imao pa je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.
24. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu, njegov zahtjev za naknadu troškova postupka je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, odbijen, a tuženica naknadu troškova postupka nije ni tražila.
U Zlataru 20. veljače 2026.
S u d a c:
Damir Čižmek
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od 15 dana.
Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih odredba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. ZPP-a, osim povrede iz članka 354. st. 2. točke 3. ZPP-a (čl. 467. st. 1. ZPP-a).
DNA:
1. punomoćnici tužitelja Nataliji Đuran Tršinski, odvjetnici iz Zaboka, uz rješenje o pristojbi na presudu (26,54 EUR)
2. tuženici VR, [adresa]
