REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: P-705/25-26
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić u pravnoj stvari tužitelja ČV iz [adresa], sada iz Njemačke, Hamburg, Sulkyweg 39, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin, iz Karlovca, protiv tuženika PV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Željku Štapeku, odvjetniku u Karlovcu, radi utvrđenja vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 15. siječnja 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, 20. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I.Utvrđuje se da je tužitelj ČV iz [adresa], sada iz Njemačke, Hamburg, Sulkyweg 39, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] grmlje u Jaševica od 749 čhv upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik PV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dužan priznati, te trpjeti da se tužitelj uknjiži u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižnog odjela Karlovac kao vlasnik iste nekretnine.
II. Nalaže se tuženiku EV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju ČV iz [adresa], sada iz Njemačke, Hamburg, Sulkyweg 39, OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu od 2.194,22 EUR sa zateznom kamatom od 20. veljače 2026. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik upisan kao vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] grmlje u Jaševica od 749 čhv upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tužitelj izvanknjižni vlasnik iste nekretnine prema posjedovnom listu broj 84 k. o. [katastarska općina], koja je ranije bila upisana na pok.FV (Grga) Mihalića, čiji je tužitelj jedini nasljednik. Tužitelj navodi da je pravo vlasništva navedene nekretnine stekao dosjelošću obzirom je, računajući posjed svojih pravnih prednika, kontinuirano uživa već više od 50 godina pa ovom tužbom traži da se utvrdi njegovo pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti obzirom smatra da nisu ispunjene pretpostavke na temelju kojih bi tužitelj dosjelošču stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine. Tuženik ističe da niti tužitelj niti njegovi roditelji nisu bili u faktičnom samostalnom posjedu predmetne nekretnine, a okolnost što se predmetna čestica navodi u rješenju o nasljeđivanju koje je dostavio tužitelj, nema za posljedicu stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Tuženik navodi da osim što je kao vlasnik upisan u zemljišnim knjigama i katastru, neprekidno se nalazi u posjedu nekretnine uključujući i posjed njegovih prednika dugi niz godina, točnije od 1989. Darovnim ugovorom od 3. studenog 2009. stekao ju je od svog oca ĆV, nakon brisanja zadruge, temeljem rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 6. rujna 1989., dok je nekretninu prije njega posjedovao tužiteljev djed.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u preslik spisa Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj K-DO-81/17, spis ovoga suda R1-62/89, izvadak iz katastarskog plana zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Nine Bubaš iz Karlovca broj O-1193/18, UPP/OS-124/18 od 26.9.2018., darovni ugovor od 3. studenog 2009., rješenje ovoga suda posl. R1-62/89-6 od 6.9.1989. preslik iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvod iz katastarskog plana na listu 31, posjedovni list na listu 33, povijest promjena na katastarskim česticama od 5. Rujna 2017., rješenje Ureda za katastar Karlovac od 24. srpnja 2019., rješenje središnjeg ureda Državne geodeetske uprave od 1. lipnja 2020., proveo očevid na licu mjesta 5. srpnja 2022., saslušao svjedoke ŽV, LV, BV, HV, KV, IV, ĆV, JV, VV, ĐV te stranke.
4. Tužbeni zahtjev je osnovan.
5. Prema stanju u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela u Karlovcu Općinskog suda u Karlovcu predmetna kčbr. [katastarska čestica] grmlje u Jaševica od 749 čhv upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo tuženika EV.
6. Prema povijesnom stanju u zemljišnim knjigama (strana 26 do 27 spisa), pravo vlasništva tuženika upisano je na temelju darovnog ugovora od 3. studenog 2009. kojim je otac tuženika, ĆV darovao svome sinu EV, između ostalog i predmetnu nekretninu obzirom su, nakon brisanja Grgić zadruge na temelju rješenja Općinskog suda Karlovcu poslovni broj R1-62/89-6 od 6. rujna 1989., zadružne nekretnine upisane kao vlasništvo ĆV, sina Č.
7. Prema stanju spisa R1-62/89 u kojem je brisana zadruga Grgić iz [adresa] rješenje je doneseno nakon što su se članovi zadruge obje grane zadruge složili da cjelokupne zadružne nekretnine i jedne i druge strane grane posjeduje i obrađuje kao poljoprivrednik ĆV, prednik tuženika. Prije donošenja rješenja sud nije na licu mjesta utvrđivao posjed već je zadružno svojstvo brisano na kompletnoj zadružnoj imovini.
8. Prema podacima iz zemljišnih knjiga predmetna kčbr. [katastarska čestica] ima površinu od 749 čhv, dok je geodetskim vještačenjem po vještaku iz CADCOM utvrđeno da predmetna čestica ima površinu od 2693 m2, što je prikazano i na skici očevida. Utvrđeno je da površina od 2693 m2 odgovara površini od 749 čhv stoga predmetna čestica danas ima istu površinu i po zemljišnoknjižnom i po katastarskom stanju.
9. Uvidom u Povijest promjena na katastarskim česticama koje prema posjedovnom stanju vodi Područni ured za katastar Karlovac sud je utvrdio da je, prema stanju iz 1960. predmetna čestica dijelom bila upisana u posjedovni list broj 83 na posjednika FV (Antun) Mihalić iz [adresa], a takvo stanje bilo je sve do 1981. kada je zbog smrti brisan dotadašnji posjednik, a kao novi posjednik upisan FV (Grga) Mihalić.
10. Iz posjedovnog lista broj 84 k. o. [katastarska općina] (strana 33 spisa) vidljivo je da je kao posjed prednika tužitelja SV, sina SV upisana predmetna kčbr. [katastarska čestica], ali u površini od 1345 m2 (što je pola od njene ukupne površine 2693 m2).
11. U polovičnoj površini od 1345 m2 predmetna čestica bila je predmet rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Nine Bubaš Magličić poslovni broj O-1193/18 UPP/OS-124/18 od 26. rujna 2018. njegovim nasljednikom proglašen je njegov sin, ovdje tužitelj ČV, obzirom je sastav ostavinske imovine ušlo pravo posjeda nekretnina upisanih u posjedovni list 84 k. o. [katastarska općina], između ostalih i dio predmetne površine, označen kao D kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1345 m2.
12. Rješenjem Središnjeg ureda Državne geodetske uprave klasa: UP-II-932- 07/19-07-527 urbroj: 541-03-02-01/3-20-2 od 1. lipnja 2020. odbijena je žalba ČV protiv rješenja Područnog ureda za katastar Karlovac klasa: UP/I-932-07/19- 03/27 urbroj: 541-13-02/5-9-12 od 24. srpnja 2019. kojim su promijenjeni katastarski podaci u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina], između ostalog i u posjedovnom listu broj 84 pa tako i za predmetnu kčbr. [katastarska čestica] u odnosu na koju je sada kao posjednik upisan tuženik PV na temelju stanja u zemljišnim knjigama.
13. Na očevidu 5. srpnja 2022. sud je uz stručnu pomoć geodetskog vještaka Andreje Omić, mag.ing.geod.et geoinf. iz CADCOM d.o.o. Ured Karlovac identificirao predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na licu mjesta utvrdio da se u naravi radi o šumi.
14. Kako je već navedeno o identifikaciji predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] geodetski vještak je sačinio skicu izmjere (list 123-124 spisa) s površinom čestice od 2693 m2.
15. Na licu mjesta tužitelj nije precizno pokazao predmetnu česticu već je pokazao širi kompleks šume koji se nalazi u njegovom posjedu, a unutar pokazanog kompleksa šume identificirana je predmetna kčbr. [katastarska čestica]. Na skici izmjere širi kompleks šume prema pokazivanju tužitelja koji obuhvaća nekoliko parcela označen je slovima ABCD.
16. Na licu mjesta tužitelj je pokazao panjeve za koje je iskazao da ih je u njegovoj šumi posjekao tuženik, u svezi čega je podnio kaznenu prijavu u svezi koje se vodi postupak kod Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu pod brojem spisa K-DO-81/17.
17. Tuženik ne spori da ih 2016. je posjekao, ali ističe da ih je posjekao u svojoj šumi.
18. Panjevi od sječe tuženika 2016. prikazani su na skici očevida od 5. srpnja 2022. (strana 123 spisa), ali je utvrđeno da je tada posječeno na nekretnini koja nije predmet spora, tj. panjevi su identificirani na susjednoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne na utuženoj kčbr. [katastarska čestica]. Panjevi su unutar pokazanog kompleksa ABCD.
19. Uspoređujući povijesno zemljišnoknjižno stanje i povijest promjena posjedovnog stanja u katastru vidljivo je da se u zemljišnim knjigama predmetna parcela vodi kao vlasništvo tuženika i njegovog prednika nakon što je 1989. brisana Grgić zadruga u zemljišnim knjigama. Posjedovno stanje prema katastarskim podacima ukazuje da je prije brisanja zadruga predmetna nekretnina još 1960. upisana na tužiteljeve prednike, a od 1981. kao posjednik upisan je tužiteljev otac, FV, sin SV, kojeg nasljeđuje tužitelj ČV, ali nisu bili upisani kao posjednici cijele nekretnine već u površini od 1345 m2. .
20. Tuženik se kao posjednik upisao u katastru 2019., ali je iz obrazloženja rješenja kojima su promijenjeni katastarski podaci vidljivo da se isključivo radi o upisu na temelju stanja u zemljišnim knjigama.
21. U postupku su saslušani svjedoci koji uglavnom i sami imaju svoje nekretnine u blizini predmetnog zemljišta, ali njihovi iskazi nisu bili suglasni.
22. Unutar kompleksa ABCD koji je na skici označen kao posjed prema navodima tužiteljima nalaze se sljedeće nekretnine:
- manji dio kčbr. [katastarska čestica] koja je vlasništvo i posjed svjedoka ŽV, koji je iskazao da je svoju nekretninu stekao darovanjem od oca GV koji je također saslušan kao svjedok. U odnosu na predmetnu kčbr. [katastarska čestica] ova dva svjedoka iskazali su da je u vlasništvu i posjedu tuženika i njegovih prednika, što im je poznato jer su i ranije dolazili u svoju šumu, bave se lovom pa iz tog razloga odlaze u šumu na tom području, a gdje bi bila tužiteljeva šuma nije im poznato.
[katastarska čestica]
[katastarska čestica]
- kčbr. [katastarska čestica] u odnosu na koju je svjedok ĐV iskazao da se radi o njegovoj nekretnini kojem je tuženik na kčbr. [katastarska čestica] međaš s jedne strane, dok mu je tužitelj na kčbr. [katastarska čestica] međaš s druge strane time da je zapravo poznavao tužiteljevog oca, a ne tužitelja. Prema iskazu ovog svjedoka predmetna nekretnina kčbr. [katastarska čestica] je bila još u vlasništvu i posjedu tuženikovog oca i djeda.
[katastarska čestica]
[katastarska čestica]
[katastarska čestica]
[katastarska čestica]
[katastarska čestica]
- manji dio kčbr. [katastarska čestica].
23. Da se radi o tuženikovoj nekretnini iskazali su još svjedoci UV, majka tuženika i ĆV, otac tuženika koji je iskazao da je nekretninu stekao razvrgnućem Grgić zadruge.
24. Saslušanje svjedokinje KV nije pomoglo utvrđenju činjeničnog stanja obzirom je iskazala da je u predmetnoj šumi bila svega jedan ili dva puta i ne zna reći čija je šuma.
25. Svjedoci IV, HV, CV i OV iskazali su da se radi o tužiteljevoj nekretnini.
26. Svjedokinja IV udala se 1985. u Banski Kovačevac i od tada dolazi u šumu pa joj je tako poznato da je cijeli kompleks šume unutar kojeg je predmetna kčbr. [katastarska čestica] bila vlasništvo tužiteljevog djeda SV, što je njoj poznato jer su ispod tužiteljeve šume, svoju šumu imali njen svekar i njegov brat time da su njen svekar i tužiteljev djed FV bili rođena braća. S druge strane, tužiteljev susjed je MV, a još iza njega je državna šuma. Prema njenom iskazu, tuženik niti njegovi prednici nisu nikad imali svoju šumu na ovom području, a za P je čula tek 2016. kada su sjekli drva u ovoj šumi i kada ih je zatekao u šumi njen brat HV kojem je tužitelj povjerio da mu obilazi šumu i koji je tuženika upozorio da prestane sjeći u tužiteljevoj šumi.
27. Saslušan kao svjedok, spomenuti HV potvrdio je u svom iskazu da se radi o tužiteljevoj šumi i da mu je tužitelj pokazao međe svoje šume kako bi ih po potrebi mogao pokazati njegovom sinu. U odnosu na pokazani kompleks tužiteljevog zemljišta, svjedok je iskazao da je tužitelju s jedne strane međaš MV, a s druge strane TV. U predmetnoj šumi je ranije viđao tužiteljevog oca SV, a nije mu poznato da bi Grgić zadruga imala svoju šumu na tom području.
28. Svjedok HV iskazao je i to da je 22. lipnja 2016. vidio tuženika, ŽV i DV (saslušani kao svjedoci) da sjeku na predmetnoj parceli pa ih je upozorio da sjeku u tužiteljevoj šumi.
29. Svjedokinja CV je iskazala da se 1969. udala u Prkos, i od tada dolazi u svoju šumu koja međaši s tužiteljevom šumom te je u šumi viđala tužitelja koji je dolazio sjeći, a prije njegove roditelje SV i CV koji su isto znali sjeći.
30. Svjedok OV, u daljnjem srodstvu s tužiteljem, iskazao je da od malih nogu s ocem i djedom dolazio na ovo području obzirom njegova šuma međaši s tužiteljevom šumom pa mu je tako poznato da je stric FV sjekao u predmetnoj šumi. Šuma svjedoka locirana je na skici izmjere lijevo od predmetne parcele.
31. Ocjenjujući iskaze saslušanih svjedoka i stranaka koji u svojim iskazima ponavljaju svoje navode iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu, i dovodeći ih u vezu sa stanjem u zemljišnim knjigama i katastru, ovaj sud ocjenjuje da iskazi svjedoka IV, HV, NV i OV potvrđuju povijest posjedovnog stanja prema podacima iz katastarske evidencije. Obzirom se radi o svjedocima koji su u dužem razdoblju dolazili na predmetno područje obzirom i sami ili njihovi bližnji imaju svoje šume koje međaše s predmetnom šumom, to je sud povjerovao iskazima ovih svjedoka da se u odnosu na predmetnu kčbr. [katastarska čestica] radi o šumi koja je u dugogodišnjem posjedu tužitelja i njegovih prednika.
32. Iako prema katastarskoj evidenciji tužitelj po svojim prednicima nije bio upisan kao posjednik cijele nekretnine već samo u polovini njene površine, to ne utječe na utvrđenje suda da je posjednik cijele nekretnine bio tužitelj po svojim prednicima, dok tuženika i njegove prednike navedeni svjedoci IV, HV, NV i OV nisu nikada vidjeli u predmetnoj šumi.
33. Stoga sud nije povjerovao svjedocima ŽV i DV da su samo tuženika i njegovog oca vidjeli u predmetnoj šumi. Naime, upis posjeda prednika tužitelja u katastru potječe još 1960., a među njima su i ostale čestice koje je tužitelj pokazao kao kompleks koji posjeduje i koji je na skici očevida označen kao ABCD. Upis posjedovnog stanja nije se promijenio u trenutku kada je doneseno rješenje o brisanju zadruge iz 1989. nego se mijenjao tek 2019. kada se uskladilo sa zemljišnoknjižnim stanjem, i tek tada je kao posjednik upisan tuženik.
34. Povijest posjedovanja nekretnine i iskazi navedenih svjedoka potvrđuju navode tužitelja o dugogodišnjem i neometanom posjedovanju nekretnine po tužiteljevim prednicima koji je počeo teći prije nego je u zemljišnim knjigama upisano vlasništvo tuženikovog oca nakon brisanja zadruge. Nakon toga, upisano je u zemljišnim knjigama pravo vlasništva tuženika na temelju darovnog ugovora, a da pritom zemljišnoknjižno stanje nije niti u jednom razdoblju bilo usklađeno s posjedovnim stanjem prema katastarskim evidencijama sve do 2009. kada dolazi do promjene isključivo na temelju okolnosti da je tuženik upisan u zemljišnim knjigama. Stoga, ovaj sud utvrđuje da je faktično stanje posjeda odgovaralo katastarskoj evidenciji, a ne zemljišnoknjižnom stanju pa u tom smislu nije povjerovao svjedocima koji su tvrdili da su tuženik i njegovi prednici u dugogodišnjem neometanom posjedu nekretnine.
35. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da se predmetna nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] barem od 1981. nalazi u neometanom posjedu prednika tužitelja, i to oca tužitelja SV.
36. Stoga, prema utvrđenju ovog suda, kada je 22. lipnja 2016. tuženik ušao u faktični posjed predmetne šume, tužitelj ju je do tada tužitelj već stekao dosjelošću po svojim pravnim prednicima obzirom je rok za dosjelosti istekao pred više od deset godina.
37. Iz spisa ODO u Karlovcu proizlazi da je tuženik imao doznake za sječu u šumi obzirom je kao zemljišnoknjižni vlasnik mogao ishoditi urednu dokumentaciju pa ova okolnost ne mijenja utvrđenje ovog suda o stjecanju prava vlasništva tužitelja dosjelošću na predmetnoj nekretnini.
38. Ako se kao početak dosjedanja uzme 1981. prema posjedovnom stanju u katastru, mjerodavne su odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. koji u odredbi članka 28. stavak 4. propisuje da pošteni posjednik nepokretne stvari, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.
39. Do 1.siječnja 1997. kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZV-a) nije istekao propisani dvadesetgodišnji rok, a odredbom članka 159. stavaka 3. ZV također je propisano dvadeset godina samostalnog i poštenog posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću nekretnine.
40. Odredbom članka 388.stavak 3. ZV određeno je da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom st.2.ovog članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.
41. Odredbom st.2. navedenog članka je propisano da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
42. Obzirom je tužitelj dokazao da je dosjelošću, odnosno na temelju poštenog posjeda u trajanju od potrebnih dvadeset godina, stekao pravo predmetnu, to je njegov tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] usvojen, a tuženiku naloženo da trpi upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama.
43. Temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) tužitelju pripada naknada troškova ovog postupka obzirom je u cijelosti uspio u sporu. Troškovi tužitelja sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav tužbe iznos od 200,00 EUR prema Tbr.7.t.1, za zastupanje na raspravama 15.6.2020. i 15.1.2026. iznos od 200,00 EUR za svaku raspravu prema Tbr.9.t.1., za zastupane na raspravi 17.11.2022. iznos od zatraženih 100,00 EUR prema Tbr.9t.1., za zastupanje na očevidu 6.7.2022. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja na očevid u trajanju od ukupno 2 sata u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr.39., za pristup na ročište za objavu presude 100,00 EUR kn prema Tbr.9.t.3., za podneska od 23.12.20219. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1., što sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.42, i trošak sudske pristojbe na tužbu 53,09 EUR i na presudu 53,09 EUR, trošak prijevoza sudske komisije (60 kmx 2,00 kn) u iznosu od 15,93 EUR, trošak izlaska sudske komisije na očevid u iznosu od 49,48 kn, trošak nagrade za geodetsko vještačenje u iznosu od 398,17 EUR, što ukupno iznosi 2.194,22 EUR, koji iznos je naložen tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade parničnih troškova.
44. Tužitelju ne pripada trošak zastupanja radi pribave zk izvatka obzirom tužitelju za ovu radnju nije bila neophodna stručna pomoć odvjetnika.
45. Tužitelju nije priznat trošak sastava ostalih podneska, i to temeljem odredbe članka 155. stavak 1. ZPP kojom je propisano da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovog Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.
46. Tužitelju ne pripada trošak sastava odgovora na žalbu i sudske pristojbe na odgovor na žalbu obzirom ova radnja nije bila neophodna tužitelju za uspjeh u sporu.
47. Tužitelju ne pripada trošak sastava podneska od 14. siječnja 202. kojeg sud nije uzeo u obzir te o tome donio obrazloženo rješenje poslovni broj P-705/2025-4 od 15. siječnja 2026.
48. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Karlovcu 20. veljače 2026.
Sudac: Irena Šegavić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.
Dostavljeno:
1. ZOU Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca
2. Željko Štapek, odvjetnik u Karlovcu
