Poslovni broj Pn-22/2023

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Ante Starčevića 23.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji toga suda Jadranki Klečak, u pravnoj stvari tužiteljice ZP iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Slavici Butigan Boras, odvjetnici u Dubrovniku, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri Pisarnica Split, radi naknade štete, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene 22. siječnja 2026. u nazočnosti tužiteljice osobno te punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, 20. veljače 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici s osnova neimovinske štete iznos od 4.739,36 Eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.12.2021. godine pa do isplate po stopi do 31. prosinca 2022. određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 838,88€ sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20.veljače 2026. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici s osnova uništenih i oštećenih stvar iznos od 950,83 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.12.2021. godine pa do isplate po stopi do 31. prosinca 2022. određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

IV.Odbija se tužiteljica sa tužbenim zahtjevom za isplatu iznosa neimovinske štete od 5.756,35€ zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.12.2021. godine pa do isplate, iznosa od 10,54€ na ime tuđe pomoći i njege sa zakonskom zateznom kamatom te iznos zateznih kamata na dosuđeni iznos od 838,88€, tekućim od 07.12.2021. godine do 20.veljače 2026. kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženiku po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tužitelju iznos od 600,00 Eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 20. veljače 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica ZP (dalje: tužiteljica) ovom sudu 31. svibnja 2023. podnosi tužbu radi naknade neimovinske i imovinske štete protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb (dalje: tuženik) u kojoj navodi da je 31.svibnja 2021.g.doživjela nezgodu kao suputnik na motociklu Yamaha X-Max reg oznake [registarska oznaka]. Do nezgode je došlo kada je vozilo marke„Honda“ tipa „Civic“, reg. oznake i broja [registarska oznaka] vršeći radnju uključivanja u promet sa parkirališnog prostora sa zapadne strane kolnika ulice Put izvora nasuprot kbr.39 u mjestu Komolac, na kolniku ulice Put Izvora skrećući u lijevo preko neisprekidane razdjelne crte, krećući se iz smjera zapada u smjeru istoka, oduzelo prednost prolaska motociklu na kojemu se tužiteljica nalazila u svojstvu suputnika. Radi nepropisnog uključivanja u promet došlo je do sudara vozila sa motociklom pri čemu je tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede.

Za nezgodu je isključivo odgovoran osiguranik tuženika - vozač vozila KP, koji je upravljao vozilom marke „Honda“ tipa „Civic“, reg. oznake i broja [registarska oznaka], osigurano kod tuženika policom broj: [broj police] važećom na dan štetnog događaja. Protiv osiguranika tuženika vođen je kazneni postupak pri Općinskom sudu u Dubrovniku pod posl.br. K-322/2021, gdje je pravomoćnom presudom proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu.

1.1.Tužiteljica dalje navodi da je u predmetnom štetnom događaju pretrpjela izuzetno teške tjelesne ozljede prijeloma donjeg dijela lijeve natkoljenice sa dislokacijom kuka radi kojih ozljeda je odmah nakon nezgode bila podvrgnuta hitnom operativnom zahvatu pri čemu su joj ugrađena strana tijela (pločice, šine, vijci). Tužiteljica je u Općoj bolnici Dubrovnik bila hospitalizirana u periodu od 31.05.2021.god. do 08.06.2021.god., a nakon otpusta iz bolnice nastavila je sa liječenjem, a kasnije i fizikalnom terapijom, sve po uputama ordinirajućih liječnika.

Unatoč uredno provedenom liječenju i fizikalnoj terapiji, tužiteljici su zaostali veliki i jako vidljivi ožiljci, zbog koji trpi izuzetne duševne bolove. Slijedom navedenog, tužiteljica nesretnog slučaja, s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a uzimajući u obzir zaostale posljedice, kao i činjenicu da je sukladno pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici Građanskog odjela VSRH dana 05. ožujka i 15. lipnja 2020. god., kojim se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznos za utvrđivanja visine pravične novčane naknade nematerijalne štete povećao za 50%, postavlja zahtjeva za novčanom naknadom štete (imovinske i neimovinske) po vidovima štete, kako slijedi: na ime duševnih bolova potražuje iznos od 3.318,00 eur, na ime pretrpljenog straha iznos od 1.194,50 eur, na ime pretrpljenih tjelesnih bolova iznos od 2.288,14 eur, na ime naruženja srednji stupanj, ženska osoba iznos od 2.654,45 eur, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 849,42 eur, što ukupno iznosi 10.495.71 eur.

1.2.Nadalje, tužiteljica obrazlaže da potražuje s naslova pružene tuđe pomoći i njege kao imovinske štete iznos od 1.040,54 eur/ 7.840,00 kn (224h x 35,00 kn) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 07. prosinca 2022. godine (prijave štetnog događaja) pa do isplate.Obzirom je tuženik po prijavi štetnog događaja isplatio nesporni dio imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 185.81 eur/1.400,00 kn, tužiteljica stoga postavlja zahtjev za novčanom naknadom imovinske štete s osnova tuđe pomoći njege u iznosu od 849,42 eur. Tužiteljica dalje obrazlaže zahtjev za novčanu naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u naprijed navedenom iznosu, obzirom se tužiteljica po ozljeđivanju u predmetnom štetnom događaju 2 i pol mjeseca nalazila na kućnom liječenju te joj je bila potrebna stalna tuđa pomoć i njega u prosjeku od 3h dnevno u naredna dva i pol mjeseca, s time da su joj tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, a cijenu sata tuđe pomoći i njege tužitelj potražuje u iznosu od 4,64 eur/35,00 kn.

1.3.Tužiteljica potražuje isplatu i imovinske štete za oštenu odjeću, obuću i kacigu i to kako slijedi; sunčane naočale marke Ray Ban, košulja Zara, hlače marke Zara, cipele marke Adidas, torbica marke MK, mobitel marke Iphone 6S, kaciga marke Hjc, ukupne vrijednosti 1.130,00 eur. Tuženik je po prijavi štetnog događaja prihvatio zahtjev tužiteljice te izvršio isplatu nespornog dijela štete s štete na stvarima te je isplatio iznos od 1.350,00 kn/179,17 eur, slijedom čega tužiteljica postavlja zahtjev za naknadom imovinske štete s osnova uništenih stvari u iznosu od 950,83 eur.

1.4.Tužiteljica tvrdi da se prije pokretanja spora pred sudom obratila tuženiku u tzv. Mirnom postupku Prijavom nesretnog slučaja uz prijedlog radi mirnog rješenja spora, dana 06.12.2021. godine, uz koju prijavu je tužiteljica dostavila tuženiku cjelokupnu dokumentaciju (liječničku i drugu) vezanu uz predmetni štetni događaj . Tuženik je po prijavi štetnog događaja izvršio isplatu nespornog dijela štete s osnova neimovinske štete iznos od 20.800,00 kn / 2.760,00 eur , kao i sa osnova tuđe pomoći i njege iznos od 1.400,00 kn /185,81 eur.

Slijedom navedenog predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev sadržajno naveden u izreci ove odluke, koji je specificirala po provedenom vještačenju po vještaku medicinske struke Velibora Puzovića podneskom 04.prosinca 2024. (list spisa 121-124).

2.U odgovoru na tužbu dostavljenom sudu 29. lipnja 2023. tuženik prije svega ističe da priznaje pasivnu legitimaciju i osnovu odgovornosti za štetu.

2.1. Potvrđuje činjenične navode tužbe da je tuženik prije njezinog podnošenja tužiteljici po osnovi naknade štete koja je predmet tužbenog zahtjeva (neimovinska šteta, te imovinska šteta na ime tuđe njege i pomoći i oštećenih stvari) isplatio ukupan nesporan iznos od 3.125,63 eura / 23.550,00 kn, od čega se odnosi:

- na naknadu neimovinske štete 2.760,64 eura / 20.800,00 kn;

- na naknadu imovinske štete – tuđa njega i pomoć – 185,12 eura / 1.400,00 kn;

- na naknadu imovinske štete – šteta na stvarima – 179,18 eura / 1.350,00 kn.

2.2. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva i po osnovi potraživanja daljnje naknade neimovinske štete i po osnovi daljnjeg potraživanja naknade imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći, te oštećenih stvari, smatrajući kako je isplatom nespornih iznosa tužiteljici u cijelosti naknadio pretrpljenu štetu.

2.3. Visina pravične novčane naknade neimovinske štete primarno ovisi o posljedicama koje su zaostale po završetku cjelovitog liječenja i rehabilitacije, a ne o samoj činjenici ozljeđivanja i postavljenih dijagnoza. Iz liječničke dokumentacije u spisu proizlazi da je kod tužiteljice liječenjem došlo do odličnog oporavka, te su po njegovom okončanju zaostale trajne posljedice u vidu ograničenja u kretnjama koljena u lakom stupnju, te blaže hipotrofije mišića natkoljenice, uz očuvane kretnje u zglobu kuka, što sukladno uobičajenim sudskomedicinskim kriterijima predstavlja oštećenje zdravlja od najviše 8%.Smatra da uzimajući u obzir posljedice ozljeđivanja u predmetnoj nezgodi razvidne iz priložene liječničke dokumentacije, odnosno težinu povrede prava osobnosti i okolnosti slučaja, te uobičajene kriterije sudske prakse glede visine dosude naknade neimovinske štete, kako je isplatom nespornog iznosa, tužiteljici u cijelosti naknadio pretrpljenu neimovinsku štetu.

2.4. U odnosu na tuđu pomoć i njegu smatra da nema dokaza da je tužiteljica potrebnu tuđu njegu i pomoć ostvarivala korištenjem usluga profesionalnih ustanova, pa stoga ni ne može za odluku o visini ove štete biti relevantna cijena sata od 4,64 eura / 35,00 kn jer se radi o cijeni koju za tu uslugu naplaćuju profesionalne ustanove, a šteta u tom obimu nesporno nije nastala.

Budući su tužiteljici njegu i pomoć očito pružali ukućani, a sadržaj radnji takve nemedicinske pomoći i njege je sposobna pružiti svaka NKV osoba, u sudskoj praksi je i ustaljeno shvaćanje kako se visina ove štete odmjerava slobodnom ocjenom imajući u vidu prosječnu mjesečnu plaću NKV radnika. Smatra kako je isplatom nespornog tužiteljici naknadio imovinsku štetu po osnovi tuđe njege i pomoći. U odnosu na oštećene/uništene stvari smatra da je isplatom nespornog tužiteljici naknadio i ovu imovinsku štetu.

3. Izvršenim uređenjem tužbe (podnesak od 04.12.2024) tužiteljica u biti djelomično povlači tužbu u smislu čl. 193. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, budući je tužiteljica početno tužbom od tuženika po osnovi naknade neimovinske štete tražila isplatu iznosa od 9.646,29 Eura, a sada po toj osnovi traži isplatu iznosa od 7.039,36 Eura što znači da u dijelu koji se odnosi na naknadu neimovinske štete tužitelj djelomično povlači tužbu i to za iznos od 2.606,93 Eura sa zakonskom zateznom kamatom te budući je početno tužbom od tuženika po osnovi naknade imovinske štete tuđe pomoći i njege tražio isplatu iznosa od 849,42 eura, a sada po toj osnovi traži isplatu iznosa od 773,32 Eura što znači da u dijelu koji se odnosi na naknadu imovinske štete tužitelj djelomično povlači tužbu i to za iznos od 76,1 Eura sa zakonskom zateznom kamatom. Sukladno čl. 193. st. 2. ZPP tužitelj može povući tužbu sve do zaključenja glavne rasprave ako tuženik na to pristane pa kako je tuženik na ročištu 13. svibnja 2025. izričito naveo da ne pristaje na djelomično povlačenje tužbe, to sud u ovoj pravnoj stvari nije utvrdio da je tužba djelomično povučena već je odlučivao o tužbenom zahtjevu kako je postavljen početno u tužbi.

4.U dokaznom postupku sud je pročitao i pregledao medicinsku dokumentaciju na ime ZP (list spisa 42-49), prijavu nesretnog slučaja od 29.11.2021. (52-54) sa poštanskom potvrdom (list 55), Ponudu i Sporazum o izvansudskoj nagodbi (list 56- 59), Zapisnik o očevidu PU DNŽ, PPP Dubrovnik od 14.07.2021 (list 6-10), fotodokumentaciju očevida (list 11-27), Potvrdu Opće bolnice Dubrovnik od 22.07.2021 (list spisa 28), Presudu ovog suda K-322/2021-2 od 3.studenoga 2021 (list 31-34), kaznenu prijavu od 8.srpnja 2021 podnesenu protiv ČP (list 36-37), fotografije (list 38-41), pročitao ovosudni spis K.322/2021, pročitao obavijest državnog zavoda za statistiku od 1.prosinca 2023 (list spisa 77), saslušao svjedoka ŠP, pročitao karton pacijenta ZP (list spisa 93-104), proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicinske struke Veliboru Puzoviću (list 110-115) te istog neposredno saslušao na ročištu glavne rasprave 21.siječnja 2026, saslušao tužiteljicu ZP.

4.1.Izvedeni su time u dokaznom postupku svi po strankama predloženi dokazi pri čemu sud napominje da je one dokaze koji su izvedeni u tijeku postupka pred ranijim raspravnim sucem sud uz suglasnost stranaka obnovio čitanjem.

4.2.Za napomenuti je da je sud sve izvedene dokaze, kao i dokaznu snagu istih cijenio savjesno i brižljivo, dovodeći ih u vezu sa drugim dokazima te odredbama zakona, sve u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje: ZPP-a).

5.Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Tužiteljica tužbom traži naknadu imovinske štete u iznosu od ukupno 1.800,00 Eura (950,83€+849,42€) te naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 9.646,00 Eura kao štete koja joj je nastala u prometnoj nezgodi za nastanak koje je isključivo odgovoran osiguranik tuženika i kao posljedica te prometne nezgode pa je tako predmet ovog spora pravo na naknadu imovinske i neimovinske štete koji je tužiteljici nastao kao posljedica prometne nezgode koju je prouzročio osiguranik tuženika.

6.1. Odredba čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) propisuje da je onaj tko drugome prouzroči štetu dužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Pri tome, odredba čl. 1046. ZOO definira da je šteta umanjenje nečije imovine (imovinska šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

6.2. Odredba čl. 11. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje: ZOOP), kao zakona važećeg u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja, propisuje da odštetni zahtjev po osnovi osiguranja iz članka 2. stavka 1. tog Zakona oštećena osoba može podnijeti neposredno odgovornom osiguratelju pri čemu čl. 2. st. 1. toč. 2. ZOOP definira da je obvezno osiguranje u prometu osiguranje vlasnika odnosno korisnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama tzv. osiguranje od automobilske odgovornosti.

6.3. Nastavno, odredba čl. 12. st. 1. ZOOP propisuje da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva 1. obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili 2. utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne pri čemu st. 2. tog članka propisuje da ako odgovorni osiguratelj u roku iz stavka 1. tog članka oštećenoj osobi ne dostavi obrazloženu ponudu za naknadu štete odnosno utemeljeni odgovor, oštećena osoba može protiv njega podnijeti tužbu.

6.4. Nadalje, odredba čl. 12. st. 3. ZOOP propisuje da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz stavka 1. tog članka, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete je odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka. Sukladno čl. 12. st. 4. ZOOP u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete u roku iz stavka 1. tog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

6.5. Sukladno čl. 1085. st. 1. ZOO odgovorna osoba je dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je (imovinska) šteta nastala, a sukladno st. 2. tog članka ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba je dužna za ostatak štete dati naknadu u novcu dok je sukladno st. 3. tog članka ako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos u novcu na ime naknade štete. Pri tome se sukladno čl. 1086. ZOO obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastale štete.

6.6.Odredba čl. 1089. st. 1. ZOO propisuje da oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i na naknadu izmakle koristi pri čemu se sukladno st. 2. tog članka visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

6.7.Sukladno čl. 1090. ZOO sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

6.8.Odredba čl. 1100. st. 1. ZOO propisuje da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, pri čemu će sud sukladno st. 2. tog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

6.9.Sukladno čl. 1103. ZOO obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva li tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

7.U postupku među strankama nije sporno da ČP dana 31. svibnja 2021. u Komolcu, upravljajući vozilom marke Honda tipa Civic registarske oznake [registarska oznaka] vršio radnju uključivanja u promet sa parkirališnog prostora zapadne strane kolnika ulice put izvora nasuprot kbr 39, na kolniku ulice Put izvora skrečući u lijevo preko neisprekidane razdjelne crte, kretajući se iz smjera zapada u smjeru istoka, oduzelo prednost prolaska motociklu Yamaha X Max na kojem se tužiteljica nalazila u svojstvu suputnika uslijed čega je došlo do sudara vozila sa motociklom. Osim što nisu sporne, ove činjenice proizlaze i uvidom u spis Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj K- 322/2021 (prileži predmetnom spisu) te zapisnik o očevidu Postaje prometne policije Dubrovnik broj: 511-03-14/06-K-7-1/2021 (list spisa 6-10) pri čemu iz ovih materijalnih dokaza proizlazi i to da je u opisanoj prometnoj nezgodi tužiteljica zadobila ozljede. Nadalje, u postupku nije sporno niti to da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ČP u trenutku nastanka opisanog štetnog događaja (prometne nezgode) 31. svibnja 2021. bilo osigurano od automobilske odgovornosti kod ovdje tuženika, a što utvrđuje i PU Dubrovačko neretvanska u zapisniku o očevidu Postaje prometne policije Dubrovnik broj: 511-03-14/06-K-7-1/2021 (list spisa 6-10).

7.1.Tako u ovom postupku nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja kao ni pasivna legitimacija tuženika kao osiguravajućeg društva za naknadu štete koja je nastala u ovom štetnom događaju, a da navedene činjenice nisu sporne, dalje potvrđuje i među strankama nesporna činjenica da je tuženik, nakon što mu je tužiteljica 06. prosinca 2021. dostavila odštetni zahtjev (list spisa 52-55), tužiteljici po osnovi naknade štete nastale u opisanom štetnom događaju isplatio iznos od 23.550,00 kn (3.125,63 Eura).

7.2.Istaknimo ovdje da tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je po osnovi naknade štete koju je tužiteljica pretrpjela u predmetnom štetnom događaju odnosno kao posljedicu istog isplatio iznos od 3.125,63€ od čega je na naknadu neimovinske štete plaćen iznos od 2760,64€, za naknadu imovinske štete, tuđe pomoći i njege, iznos od 185,12€, te naknadu imovinske štete kao štete za uništene stvari iznos od 179,18€.

8.Temeljem medicinske dokumentacije na ime ZP te zdravstvenog kartona (list spisa kao i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr.Velibora Puzovića od 21. studenoga 2024. (list spisa 110-115) sud kao nedvojbeno utvrđuje da je u predmetnom štetnom događaju tužiteljica zadobila ranu razderotinu lijevog koljena, prijelom dijafize lijeve natkoljenične kosti s pomakom i avulzijski prijelom medijalnog epikondila natkoljenične kosti.

8.1.Istaknimo pri tome da na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr.Velibora Puzovića od 21. studenoga 2024. (list spisa 110-115 ) tužiteljica nije imala prigovora dok se prigovor tuženika odnosio na procjenu trajanja bolova i straha kod tužiteljice i obujma tuđe pomoći i njege, slijedom čega je sud proveo i usmeno saslušanje vještaka dr.Velibora Puzovića.

8.2. Vještak dr. Velibor Puzović je u svom pismenom mišljenju istaknuo da su navedene ozljede kod tužiteljice mogle nastati u predmetnoj prometnoj nesreći. Po događaju tužiteljica je prevezena u OB Dubrovnik gdje je isti dan podvrgnuta operativnom zahvatu osteosinteze lijeve natkoljenične kosti. Na odjelu slijedi inicijalna fizikalna terapija i vertikalizacija uz štake. Nakon operativnog zahvata tužiteljica boravi u OB Dubrovnik do 08.lipnja 2021 kada se otpušta na kućno liječenje.Na prvoj kontroli kirurg nalazi nekrotično tkivo na koži u području prijeloma. Odumrlo tkivo se odstrani i slijede daljnje kontrole. Tužiteljica je uzimala antitrombotičku terapiju mjesec dana od otpusta. Zdravstveno stanje tužiteljice se stabiliziralo u listopadu 2021.g. Uzimajući u obzir bolove koje je tužiteljica trpjela prilikom ozljeđivanja proizlazi da je ukupno osjećala bolove jakog intenziteta u trajanju od 4-6 dana, srednjeg inetnziteta u trajanju od 10-12 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 4-6 tjedana dok bolovi slabog intenzteta i povremenog karaktera ulaze u smanjenje životne aktivnosti. Strah jakog intenziteta, primarnog karaktera trajala je koliko i sami događaj ozljeđivanja. Zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha je bio jakog intenziteta oko tjedan dana, srednjeg oko dva tjedna, slabog oko mjesec dana. Nakon dovršetka liječenja zaostale su trajne posljedice stanja nakon navedenih prijeloma s posljedičnom smanjenom pokretljivošću lijevog kuka lakog stupnja, smanjenom pokretljivošću lijevog koljena lakog do srednjeg stupnja, hipotrofijom mišića lijeve natkoljenice i lijeve strane stražnjice, povremenih bolova te kod tužiteljice postoji smanjenje životne aktivnosti za 13% zbog čega trpi duševnu bol. Kod tužiteljice postoji naruženost srednjeg stupnja radi postoperativnih ožiljaka u području lijeve noge i udubljenja na donjem dijelu lijeve natkoljenice.

Vještak ocjenjuje da je nakon ozljeđivanja tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega privikavanja na novonastalu situaciju, radi imobilizacije lijeve noge te otežane pokretljivosti tjedan dana po 8 h dnevno, 4-5 tjedana po 4 h dnevno te narednih mjesec dana po 2 h dnevno.

8.3.Usmeno saslušan na ročištu glavne rasprave 22.siječnja 2026. dr. Velibor Puzović iskazuje da ostaje u cijelosti kod svog pismeno izrađenog nalaza i mišljenja. Naglašava da je bolove i strah kod tužiteljica ocjenjivao temeljem zadobivenih ozljeda i dostupne medicinske dokumentacije. Ocjena trajanja bola i straha ne odudara od uobičajene sudske prakse, posebno stoga što je tužiteljica zadobila prijelom najveće kosti u tijelu, te je uobičajeno da osjeća i bolove i strah sve dok ne dođe do zacjeljenja te kosti. Bolovi kod tužiteljice su trajali duže od 2 mjeseca, a što je uobičajeno i prihvatljivo za ovu vrstu ozljeda. Što se tiče ocjene o trajanju straha kod tužiteljice uzeo naglašava da je uzeo u obzir da je tužiteljica jaku bol trpjela 4-6 dana, te na taj način pokrio trajanje jakog straha za ishod liječenja, a čemu je dodao još jedan dan jakog straha iz razloga što je na kontrolnom pregledu kod tužiteljica utvrđeno mrtvo tkivo na području rane, koje je trebalo kirurški zbrinuti. Isto tako da je uzeo u obzir da je četiri tjedna po otpustu iz bolnice kod tužiteljice bila primijenjena terapije protiv zgrušavanja krvi, zbog odstranjivanja komplikacija koje mogu nastati u vidu embolije, te stoga smatra da je ocjena trajanja ukupnog straha u ovom slučaju adekvatna tijeku liječenja kakvo je provedeno kod tužiteljice. U odnosu na primjedbu tuženika koja se odnosi na trajanje jakih bolove (točka 6. podneska tuženika) navodi kako u odnosu na isto ne postoji jednostavna matematička operacija kojom bi se utvrdilo trajanje bolova, naime, pojašnjava da tužiteljica nije 24 sata osjećala bolove, međutim, ono što je bitno da su ti bolovi tog dana dominirali kod tužiteljice, a naravno da je tužiteljica pri spavanju i uzimanju analgetika trpila manje bolove, međutim, to se ne može ocijeniti kako to tvrdi tuženik. Što se tiče primjedbi na tuđu pomoć i njegu, ja sam isto odredio u prvih 7 dana po izlasku tužiteljice iz bolnice, u tom inicijalnom periodu po 8 sati dnevno, kada je od strane liječnika bila upućena na mirovanje i dok je trajala prilagodba na novo stanje, a što je uobičajeno u sudskoj praksi nakon ovakvih zadobivenih ozljeda. U naknadnom periodu u kojem je tužiteljica koristila dvije štake, tuđu pomoć sam odredio 4-5 tjedana po 4 sata dnevno, dok u završnom periodu s jednom štakom sam procijenio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć dva sata dnevno kroz mjesec dana. Pojašnjava da je uzeo u obzir prvotnu smanjenu mobilnost tužiteljice i potrebu za mirovanjem koja je bila propisana od strane liječnika, u vrijeme nakon izlaska iz bolnice, a također da je uzeo u obzir i druge čimbenike odnosno nabavku namirnice, posluživanje hrane, pomoć u njezi, odlasku na wc, te činjenicu gdje živi tužiteljica, kolika je udaljenost njenog stambenog prostora od samoposluge, kao i pomoć pri dolasku u bolnice na daljnje kontrolne preglede. Smatra da ovo sve opravdava vremenske periode koje je ocijenio koliko dugo je tužiteljici bila potreban tuđa njega i pomoć. Također ovoliki obim tuđe pomoći i njege upravo za ovakvu vrstu ozljeda ne odudara od uobičajene sudske prakse.

Na pitanje punomoćnika tuženika koje je lijekove je tužiteljica uzimala protiv bolova, vještak navodi da u medicinskoj dokumentaciji nije navedeno, a dok je bila u bolnici primala je jake analgetike protiv bolova, dok se na kućnom liječenju koristi opioidni analgetici tipa Tramadola, te čitav spektar tkzv. neopijoidnih analgetika kao što je Ketoprofen, Ibuprofen, Voltaren, Aspirin i sl. Vještak navodi da je to utvrdio iz prijave ozljede Zavoda za hitnu medicinu od 31.svibnja 2021., a inače je isto uobičajeno kao terapija za ove vrste ozljeda, bez obzira pisalo ili ne u medicinskoj dokumentaciji. Na pitanje jeli uobičajeno da se pacijent otpušta iz bolnice sa srednjim jakim bolovima, vještak odgovara da je to uobičajeno te da liječnik koji otpušta iz bolnice obično ne naglašava koji vrstu analgetika bi pacijent trebao koristiti, uobičajeno se navede rečenica "analgetici po potrebi", s obzirom da se ti lijekovi dobivaju sa liječničkim receptom sa liječnikom obiteljske medicine koji u dogovoru s pacijentom određuje koje vrstu analgetika će pacijent primiti, a obično se u praksi pokazuje da liječnik prepiše i jake i slabije analgetike ovisno o intenzitetu bolova tog dana. Na pitanje da li isto proizlazi iz medicinske dokumentacije liječnika obiteljske medicine, navodi da to nije uočio međutim što se tiče samog dostavljenog kartona liječnika obiteljske medicine primjećuje da isti manjkav, da su u istome samo navedene medicinske šifre bolesti bez dodatnih opisa, bez dana kada je tužiteljica posjetila liječnika, a smatra da je u konkretnom slučaju bila nužno da tužiteljica koristi terapiju za bolove kako je on to naveo danas na ročištu kao i u svom nalazu i mišljenju. Na pitanje na koji je način je odredio bolove i dužina trajanja više nego što ih je tužiteljica tvrdila da je trpjela, jer ona 23.srpnja negira bolove, navodi da je uzeo u obzir i kasnije bolove koje su se kod tužiteljice javljali prilikom fizikalne terapije i da je sve te bolove kumulativno ocijenio, pri čemu je ta ocjena sve u svemu usklađena sa sudskom praksom za ovu vrstu ozljede. Pojašnjava da se prvenstveno cijeni u odnosu na prirodu ozljeđivanja i period koji je potreban da se zdravstveno stanje zacijeli odnosno konsolidira, a da zasigurno u situaciju da pacijent tvrdi da je 6 mjeseci trpio bolove, ne bi taj period bio uzet u obzir, budući se prvenstveno ocjenjuje prema prirodu ozljede i tijeka liječenja.

8.4.Cijeneći nalaz i mišljenje, kako u pismenoj tako i u usmenoj formi, sud nalazi kako je isti objektivan, detaljan, pregledan, potpun, sastavljen sukladno pravilima struke i temeljem medicinske dokumentacije kao i zdravstvenog pregleda tužiteljice, te je sud je ovaj nalaz i mišljenje u cijelosti prihvatio te je temeljem istog sud kao nedvojbeno dalje utvrdio kao prvo, da tužiteljica uslijed zadobivanja navedenih tjelesnih ozljeda trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 5 dana, fizičke bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana tijekom cijelog trajanja liječenja koji su se bolovi javljali pri dužem stajanju, promjeni položaja tijela, provođenja medicinskih vježbi i fizikalne terapije kao i bolove slabog intenziteta u trajanju od 30 dana tijekom cijelog trajanja liječenja; kao drugo, da je tužitelj pretrpio primarni strah jakog intenziteta kratkotrajnog karaktera u trenutku ozljeđivanja, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 7 dana, koliko je provela na bolničkom liječenju, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 14 dana zbog zabrinutosti za vlastito zdravlje i tijek liječenja te strah od konačnog ishoda liječenja te sekundarni strah slabog intenziteta u trajanju od 20 dana zbog zabrinutosti za vlastito zdravlje i tijek liječenja te strah od konačnog ishoda liječenja; kao treće, da tužiteljici povremeni bolovi slabog intenziteta čine poteškoće prilikom obavljanja redovitih aktivnosti zbog trajnih posljedica koje se ogledaju u smanjenoj pokretljivošću lijevog kuka lakog stupnja, smanjenoj pokretljivošću lijevog koljena lakog do srednjeg stupnja, hipotrofiji mišića lijeve natkoljenice i lijeve strane stražnjice,te da će tužitelj trebati ulagati pojačane napore u daljnjem tijeku života pri obavljanju aktivnosti primjerenoj njenoj dobi, uzimajući o obzir da je riječ o mladoj osobi koja će posljedice, po redovnom tijeku stvari, trpjeti dugi niz godina, sve zbog čega je predmetni štetni događaj kod tužiteljice doveo do smanjenja životne aktivnosti za 13%, a koje smanjenje životne aktivnosti tužitelju uzrokuje duševne boli; te kao četvrto, da su kod tužiteljice, mlade ženske osobe, zaostali vidljivi ožiljci po cijeloj lijevoj bedri i udubljenje na donjem dijelu lijeve natkoljenice zaostala naruženost srednjeg stupnja , povremeno vidljiva drugima.

8.5.Cijeneći u svezi s tako utvrđenim činjenicama iskaz tužiteljice koja u ovom postupku iskazuje (list spisa 83-84, 133-135) da je uslijed prometne nezgode zbog prijeloma bedrene kosti i dislociranja kuka imala operaciju kojom prilikom su joj ugradili šipku i tri šarafa. Nakon sedam dana je otpuštena iz bolnice kada je liječenje nastavila kući. Išla je na fizikalnu terapiju kako u bolnici tako i privatno. Nije fizikalna terapija trajala neprekidno već je bilo nekih prekida primjerice preko ljeta bih plivala. 15. siječnja 2024 je bila na drugoj operaciji, radi uklanjanja materijala iz noge koja je uspješno prošla. Zbog te operacije još uvijek traje fizikalna terapija. Zbog svih rezanja pri operaciji su joj mišići atrofirali i sve dok se to ne vrati u prvobitno stanje mora raditi sa fizioterapeutom. Po otpuštanju iz bolnice su joj dali lijekove protiv bolova i protiv ugrušaka, ali je bol koju je jedno vrijeme trpjela bila tako velika da ni lijekovi protiv bolova nisu pomagali u smislu da bi bol prestala već bi se samo ublažila. I danas osjeća bol pri većem naporu i promjeni vremena. Nakon otpuštanja iz u početku da je bila pokretna samo toliko da sam mogla otići u wc i nazad u krevet, nakon nekog vremena se počela kretati sa štakama koje je prestala koristiti nakon par mjeseci. Sve do studenog 2021. nije samostalno mogla obavljati osnovne životne aktivnosti pa su joj pomoć pružali roditelji. Što se tiče odjeće koju je imala na sebi u trenutku prometne nezgode je odjeća koju više nema. Druge stvari koje je imala sa sobom poput torbice, kacige, sunčanih naočala i mobitela te torbe za kupanje, sve se to razletjelo po cesti i oštetilo, ništa od toga nisam mogla koristiti iako su mi to dali nakon što je skupljeno sa ceste. Mobitel marke iphone 6S se također oštetio, nije se više mogao upotrebljavati, uslijed udara u prometnoj mi se cijela torbica razletila i sve je popadalo, mobitel je praktički bio u komadićima jer je udarac bio jak i nije se moglo ništa spasiti. Mislim da je mobitel kupljen godinu prije nezgode. Mobitel je koštao oko 6.500,00 kn, torbica 200,00 eura, rebe i košulja oko od po 70,00 eura, cipele 30,00 eura, donje rublje oko 50,00, sunčane naočale 100,00 eura i kaciga oko 200-300 eura. Novi mobitel sam uzela odmah nakon prometne, donijeli su mi ga u bolnicu, to je ovaj koji imam i danas marke Xiaomi Sve oštećene stvari sam bacila u smeće, osim odjeće, to je bačeno još u bolnici. Od nezgode imam dva seta ožiljaka, od prve i druge operacije, ožiljci su po cijeloj bedri i jako su vidljivi, jedan ožiljak ima čak 12 cm, to je najveći, ali ima ih više, nije to samo jedna crta, a na koljenu mi je koža drugačije boje i nagrešpana jer sam tu imala nekrozu. To mi smeta, naravno, i zato ne želim nositi kratke hlače ni suknju jer mi je neugodno i jer kad vide te ožiljke me ljudi uvijek pitaju što mi je to, uvijek svi primijete.

8.6.Sud je cijenio i iskaz svjedoka ŠP koji iskazuje da je bio sudionik predmetne prometne nezgode. Iskazuje, dalje da je u toj prometnoj nezgodi nastala šteta tužiteljici s obzirom da su u nezgodi oštećeni njezin mobitel iPhone 6s koji joj je upravo on kupio malo prije prometne nezgode, torbica bolje kvalitete koju je također kupila nedugo prije nezgode, odjeća hlače i majica noviji, misli da je to sve, ne sjećam se sada nečeg drugog. Cijena torbice je bila oko 200,00 Eura, cijena mobitela 6.000,00 kn, odjeća mislim da su hlače bile 100,00 eura, a majica 80,00 eura. Inače, tužiteljica je u ovoj nezgodi zadobila i ozbiljne ozljede i dan danas su vidljivi ožiljci na području bedre, a nastali su naknadno i ožiljci od nove operacije isto na bedri, tužiteljica se još uvijek liječi, nije to još uvijek sve ok, ide na fizikalne terapije, mora stalno vježbati, a i rekao bih da se još oporavlja od zadnje operacije koja je bila nedavno. U trenutku nastanka prometne nezgode smo tužiteljica i ja živjeli zajedno, ali kako joj jedno drugome nismo mogli pomoći zbog zadobivenih ozljeda, preselili smo se kod njenih roditelja koji su pružali pomoć i njegovali tužiteljicu. U trenu nastanka prometne nezgode je tužiteljica imala na glavi kacigu, ona je isto oštećena, radi se o kacigi marke Shark koju smo kupili nedugo prije prometne za cijenu od 150,00 eura. Inače, tužiteljica je moja djevojka. Ove nabrojane stvari su bile oštećene i kako ih više nismo mogli koristiti smo ih bacili.

8.7.Sve gore navedeno cijeneći u svezi sa činjenicom da tužiteljica na nikoji način nije doprinijela nastanku predmetne prometne nezgode dakle ničim nije doprinijela nastanku predmetne štete te u svezi s činjenicom da je tužiteljica u trenutku prometne nezgode imala 25 godina života u kojoj je životnoj dobi općepoznato osobito teško biti ovisan o tuđoj njezi i pomoći u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba kao što su briga o osobnoj higijeni, nabavka namirnica te vožnja automobilom za potrebe dolaska na destinacije, budući je mlađa dob čovjekova života ona dob u kojoj je (osoba koja uobičajeno nema zdravstvenih problema u potpunosti samostalna i samodostatna za brigu o sebi; ocjena je ovog suda da tužiteljica obzirom na težinu zadobivene povrede i opisane okolnosti slučaja zbog povrede prava osobnosti konkretno prava na tjelesno i duševno zdravlje koja je nastupila zbog predmetne prometne nezgode temeljem čl. 1100. ZOO u svezi sa čl. 1046. ZOO ima pravo na pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 7.500,00 Eura. Kako je tuženik po osnovi naknade neimovinske štete tužiteljici nesporno prije ovog postupka isplatio iznos od 2.760,64 Eura , to je sud tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete ocijenio osnovanim za iznos od 4.739,36 Eura poradi čega je odlučeno kao u točci I. izreke presude. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati na iznos dosuđene pravične novčane naknade je utemeljena na čl. 29. st. 1. ZOO i čl. 1103. ZOO pa je sud na ovaj iznos tužiteljici priznao zakonsku zateznu kamatu tekuću od 06. prosinca 2021. kao dana kada je tužiteljica tuženiku podnijela pisani zahtjev za naknadu neimovinske štete, visinu dosuđene zakonske zatezne kamate odredivši sukladno čl. 29. st. 2. ZOO, čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) te čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

8.8.Nadalje, sud je temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. Velobora Puzovića kao nedvojbeno utvrdio i to da je tužiteljici nakon zadobivanja tjelesnih ozljeda u predmetnoj prometnoj nezgodi bila potrebna tuđa pomoć i njega i to 8 sata dnevno kroz jedan tjedan zbog slabe pokretljivosti i prilagodbe (pomoć pri osobnoj higijeni, oblačenju, pripremi i nabavci hrane, odlaska na liječničke preglede) te potom 4 sata dnevno kroz 5 tjedana (povremena pomoć pri nabavci hrane i pripremi hrane te obavljanju kućanskih poslova, pomoć pri odlasku na liječničke kontrole),30 dana po 2 sata dnevno a kakav nalaz i mišljenje sudskog vještaka govori u prilog istinitosti iskaza tužiteljice koji u ovom postupku sasvim životno i logično, ovo obzirom na gore utvrđeni karakter zadobivenih ozljeda i tijek liječenja istih, iskazuje da ju je u danima nakon nesreće pomoć roditelja bila neophodna.

Temeljem tako utvrđenih činjenica, a vodeći dalje računa da je Uredbom Vlade Republike Hrvatske o visini minimalne plaće za 2025. godinu („Narodne novine“ br. 124/24) minimalna plaća u 2025. godini određena na 970,00 Eura bruto što nedvojbeno daje minimalnu neto plaću od oko 760,00 Eura i stoga satnicu u visini od oko 4,00 Eura iz čega sud utvrđuje da cijena sata NKV radnika u Republici Hrvatskoj u vrijeme donošenja ove presude iznosi 4,00 Eura, sud kao nedvojbeno utvrđuje da s osnova tuđe pomoći i njege tužiteljica ostvaruje pravo na naknadu imovinske štete u visini od 1.024,00 Eura, odnosno 838,88€ (kada s oduzme nesporno plaćeni iznos od 185,12€), a poradi čega je sud točkom II. izreke presude tuženiku naložio da tužitelju, među ostalim (o čemu je riječ u nastavku obrazloženja), po osnovi naknade imovinske štete isplati iznos od 838,88 Eura, zahtjev za naknadu imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege u više traženom iznosu odbivši kao neosnovan. Naime, čl. 1095. st. 1. ZOO propisuje da je onaj tko drugome nanese tjelesnu ozljedi ili mu naruši zdravlje, dužan naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s time u vezi, a prema ocjeni ovog suda tuđa pomoć i njega potpada pod pojam drugi potrebni troškovi iz čl. 1095. st. 1. ZOO (tako i Županijski sud u Varaždinu u odluci poslovni broj Gž-559/2019 od 24. travnja 2020.). Pri tome je sud sukladno čl. 1089. st. 2. ZOO, cijenu tuđe pomoći i njege odredio prema cijenama u vrijeme donošenja ove presude, poradi čega je tužitelju na ovaj iznos štete sud priznao zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana presuđenja, a ne kako to tužitelj potražuje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, kako tužiteljica u postupku ne dokazuje da je ona prethodno zaključenju raspravljanja u ovoj pravnoj stvari vršila kakva plaćanja za pruženu pomoć i njegu, štoviše, u svom iskazu sudu iskazuje da su pomoć pružali članovi obitelji, to se ovdje radi o tzv. nerepariranoj imovinskoj šteti, pa kako je sud visinu ove štete utvrdio prema cijenama važećim u vrijeme donošenja ove presude i presudom točno odredio broj novčanih jedinica na koje glasi obveza tuženika po osnovi tuđe pomoći i njege, to tek trenutkom presuđenja nastupa dospjelost tako utvrđenog iznosa naknade troškova tuđe pomoći i njege, pa su se tek u trenu presuđenja stvorile i pretpostavke za zakašnjenje tuženika i time pravo tužitelja na isplatu zakonske zatezne kamate (tako i Županijski sud u Bjelovaru u odluci poslovni broj Gž-71/2023-2 od 02. veljače 2023., Županijski sud u Varaždinu u odlukama poslovni broj Gž-2201/14-2 od 08. lipnja 2015, Gž-2172/14-4 od 30. ožujka 2015. i i Gž-157/08-2 od 19. veljače 2008.; Županijski sud u Osijeku u odluci poslovni broj Gž R-108/2022-2 od 25. travnja 2022. i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-x 180/09-2 od 10. lipnja 2009., Rev-x 366/13-2 od 9. siječnja 2014. i Rev-x 1089/10-2 od 31. siječnja 2012.), a kakvo pravno shvaćanje zauzima i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-702/2022-2 od 06. srpnja 2022. u kojoj navodi da u situaciji kada sud visinu naknade za tuđu pomoć i njegu utvrđuje prema cijenama važećim u vrijeme donošenja sudske odluke, zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade za taj vid štete teku od donošenja sudske odluke, budući ova nenovčana imovinska štete postaje poznata tek sa donošenjem presude poradi čega dospijeće obveze osobe odgovorne za štetu nastaje tek trenutkom donošenja presude.

9.Konačno, tužiteljica tužbom od tuženika potražuje i naknadu imovinske štete u iznosu od 950,83 Eura po osnovi uništenih i oštećenih stvari tvrdeći pritom da je tuženik na ime naknade oštećenih stvari isplatio iznos od 179,17€. Tužiteljica u tužbi (točka V) tvrdi da su joj u prometnoj nezgodi uništene slijedeće stvari: sunčane naočale marke Ray Ban, hlače i košulja Zara, cipele Adidas, torbica MK, Mobite Iphone 65, kaciga marke HJC, ukupne vrijednosti 1300,00€.Cijeneći u tom smislu iskaz tužiteljice i svjedoka ŠP koji tvrdi da je tužiteljica imala mobitel iPhone 6s koji joj je kupljen malo prije prometne nezgode,u vrijednosti oko 6.000,00kn, torbicu bolje kvalitete vrijednosti oko 200,00 Eura koju je također kupila nedugo prije nezgode, od odjeće novije hlače i majica cijena, dovodeći u vezu s iskazom tužiteljice koja tvrdi da je vrijednost mobitela oko 6,500,00 kn, torbice 200,00€ hlaće i košulja po 70,00€, cipele 30,00€, sunčane naočale 100,00€, zaštitna kaciga 200-300€, sud je imajući u vidu izložene, medicinskim vještačenjem utvrđene ozljede koje je tužiteljica zadobila te činjenicu da je u nesreći stradala kao suputnik na motociklu, zaključio da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju morala biti uništena odjeća te slobodnom ocjenom, imajući u vidu vrijeme i mjesto nastanka štetnog događaja - Dubrovnik, svibanj 2021.) zaključio, u skladu s odredbom članka 223. stavka 1. ZPP-a, da je tužiteljičin zahtjev za naknadu štete za uništenu odjeću osnovan u cjelokupnom zatraženom iznosu od 950,83 EUR, kao razlika između stvarne vrijednosti uništenih stvari i isplate tuženika u mirnom postupku (179,17€) pa joj je taj iznos dosuđen (čl. 1046. te čl. 1089. st. 1. i 2. ZOO), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom kao što je tužiteljica potražuje - počevši od 07.prosinca 2021, dan nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, iako je ovo potraživanja dospjelo i ranije, tj na sam dan štetnog događaja (čl. 1086. ZOO).Odluka o zateznoj kamati je utemeljena na čl. 29. st. 1. ZOO, visina određena sukladno čl. 29. st. 2. ZOO, čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) te čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

10.Odluku o troškovima parničnog postupka sud je donio temeljem odredbe čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. tog Zakona te je odlučio da svaka stranka snosi svoje parnične troškove, osim materijalnih troškova koji su po osnovi provedenih vještačenja tužiteljici nastali u ukupnoj visini od 600,00 Eura budući su ovi troškovi nastali upravo u svezi onih dijelova tužbenih zahtjeva s kojima je tužitelj u pogledu osnove uspio u sporu, a vodeći računa da se troškovi provedenih vještačenja (kada tužitelj u pogledu osnove uspije u sporu) stranci priznaju u cijelosti neovisno o tome da li je stranka i s visinom tužbenog zahtjeva uspjela u cijelosti, ovo budući je trošak vještačenja bio potreban bez obzira na točnu visinu s kojom je tužitelj konačno uspio u parnici (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev 660/2021 od 14.rujna 2021. i Rev 994/2021 od 14. rujna 2021.). Naime, kada sud zasebno cijeni uspjeh stranaka tužiteljica je u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspjela 57%, pa sud utvrđuje da su stranke u ovom postupku uspjele u približno jednakim dijelovima, vodeći pri tome računa da je sud pravila o naknadi parničnih troškova dužan tumačiti sukladno načelima na kojima se ta pravila zasnivaju - načelima o racionalnom, svrsishodnom i pravednom raspoređivanju troškova što znači da sud u svakoj parnici ocjenjuje da li se odmjeravanjem troškova postupka prema mjerodavnom pravu narušava ravnoteža između stranaka (tako i Županijski sud u Zagrebu u presudi poslovni broj Gž- 1916/2023-2 od 04. lipnja 2024.). Sukladno odredbi čl. 151. st. 3. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) tužitelju pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate na dosuđeni mu iznos parničnog troška tekuće od dana donošenja ove odluke pa do isplate.

U Dubrovniku, 20. veljače 2026. godine

SUTKINJA

Jadranka Klečak

Uputa o pravnom lijeku:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja e-komunikacijom ovom sudu za sud drugog stupnja.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja e-komunikacijom ovom sudu za sud drugog stupnja.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja e-komunikacijom ovom sudu za sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu,

2. Tuženiku po punomoćniku.