REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-2505/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Lauri Crnić Klapšić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari 1. tužiteljice TJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja malodobnog MJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužiteljice malodobne EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tužitelja malodobnog DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.-4. tužitelji zastupani po majci i zakonskoj zastupnici TJ, 1. tužiteljici, a svi tužitelji iz Zagreba, Jamine 8/A i svi zastupani po punomoćniku Alanu Hraniloviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Zagreb, Slovenska ulica 24, zastupano po generalnom punomoćniku Dinku Rebroviću, odvjetniku u Zagrebu, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Alana Hranilovića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Dinka Rebrovića, odvjetnika, 20. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan, tužbeni zahtjev, koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., da isplati tužiteljima TJ te Gabrielu mlljt. Marjančiću, Leoni mlljt. Marjančić i Filipu mlljt. Marjančiću, svima na ruke majke i zakonske zastupnice TJ, iznos od 1.327,23 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 28.04.2023. godine do dana isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., da isplati tužiteljima TJ te Gabrielu mlljt. Marjančiću, Leoni mlljt. Marjančić i Filipu mlljt. Marjančiću, svima na ruke majke i zakonske zastupnice TJ, naknadi parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 1.500,00 EUR u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da je **.**.2023. UJ smrtno stradao u prometnoj nesreći, koja se dogodila u Zagrebu, Aleja Bologne kod kbr. 2., kojom prilikom je upravljao motociklom reg. oznake i broja [registarska oznaka] te je, uslijed protupravnog i krajnje bezobzirnog i neopreznog postupanja vozača vozila reg. oznake i broja [registarska oznaka] RJ, koji je prestrojavanjem oduzeo prednost prolaska pokojnom, uslijed manevra pokušaja izbjegavanja naleta skretanjem i kočenjem, došlo do destabilizacije vozila, kojim je upravljao pokojni te potom prevrtanja i pada motocikla, koji je u nastavku kretanja strugao po kolniku te naletio na vozilo reg. oznake i broja [registarska oznaka] i potom dalje preko rubnog kamena na kolnik. Tužitelji su bliski srodnici pok. UJ i to TJ supruga, a MJ, EJ i DJ djeca te su isti njegovi zakonski nasljednici. Prednik tužitelja bio je korisnik Premium VISA Gold kartice te je tom osnovom bio osiguran kod tuženika za slučaj smrti, uslijed nezgode, na iznos od 1.327,23 eura.

1.1. Tužitelji dalje navode da su se kao zakonski nasljednici obratili tuženiku zahtjevom za isplatu gore naznačene – ugovorene svote osiguranja za slučaj smrti, a to uslijed činjenice da na temelju predmetne kartice nema dugovanja prema izdavatelju kartice PBZ-u te je tuženik na navedeni zahtjev odgovorio e-porukom 28.4.2023. da bi potom neutemeljeno i paušalno otklonio zahtjev svojim dopisom od 13.7.2023. Tužitelji su potom konzultirali stručnu osobu-vještaka toksikološke struke, na okolnosti naznačene obrazloženjem otklona njihova zahtjeva te je sačinjen nalaz i mišljenje iz kojeg proizlazi da su navodi tuženika neutemeljeni u cijelosti. Slijedom navedenog tužitelji predlažu sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku isplatu iznosa od 1.327,23 eura sa zakonskim zateznim kamatama te uz naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama, a kako je pobliže navedeno u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim da je PBZ Card d.o.o. na dan nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika policom osiguranja od nezgode broj 0101-00069218 te na temelju navedene činjenice čini nespornom svoju pasivnu legitimaciju. Tuženik čini nespornim da je prednik tužitelja, pok. UJ bio korisnik Premium VISA Gold kartice te tom osnovom osiguran kod tuženika navedenom policom osiguranja od nezgode. Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti. Naime, sukladno čl. 9. stavku 1. točki 9. Općih uvjeta za kolektivno osiguranje korisnika kartice izdavatelja PBZ Card d.o.o., a koji su sastavni dio navedene police osiguranja od nezgode, isključene su obveze osiguratelja zbog djelovanja alkohola i/ili narkotičkih sredstava i psihoaktivnih tvari na osiguranika, bez obzira na bilo kakvu odgovornost treće osobe na nastanak nesretnog slučaja. Smatra se da je nesretni slučaj nastao zbog djelovanja alkohola, ako je u vrijeme nastanka nesretnog slučaja utvrđena koncentracija alkohola u krvi bila viša od zakonom propisane pri upravljanju prometnim sredstvom.

2.1. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama čl. 199. stavak 2. propisana koncentracija alkohola u krvi iznosi 0,5 g/kg. Prilikom obdukcije pok. UJ je utvrđena koncentracija alkohola u uzorku krvi 0,69 g/kg, u uzorku urina 1,11 g/kg i u uzorku očne vodice 0,86 g/kg iz čega proizlazi da je pok. UJ imao koncentraciju alkohola u krvi veću od zakonom propisane te je na temelju navedene činjenice isključena obveza tuženika za isplatom navedenog iznosa. Tuženik se protivio da se u ovom parničnom postupku koristi vještački nalaz mr. pharm. Biserke Riha, priložen uz tužbu. Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti te obvezati tužitelje da naknade tuženiku prouzročene parnične troškove.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem kompletne spisu priložene dokumentacije, koja se odnosi na: presliku potvrde II. PPP Zagreb od 17.5.2023. (list 5-6 spisa), presliku smrtnog lista (list 7 spisa), izvadak iz matice umrlih (list 8 spisa), potvrdu o smrti (list 9-11spisa), vjenčani list (list 12-13 spisa), elektronički zapisi iz matice rođenih (list 14-17 spisa), presliku police osiguranja od nezgode br. 0101- 00069218 (list 18 spisa), presliku e-maila tuženika (list 19 spisa), očitovanje na pritužbu u vezi sa odštetnim zahtjevom (list 20-21 spisa), dopis PBZ Card od 10.7.2023. (list 22 spisa), presliku nalaza i mišljenja vještaka Biserke Riha (list 23-26 spisa), Opće uvjete za kolektivno osiguranje korisnika kartica izdavatelja PBZ Card d.o.o. od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) (list 33-35 spisa), tablicu za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja (nezgode) (list 36-42 spisa), provedeno je toksikološko vještačenje po Centru za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja " ŠJ" (list 56-59 spisa), pročitana je preslika službene bilješke II. PPP Zagreb (list 70 spisa), preslika rješenja Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu br. KP-DO-1141/2023 od 12.4.2023. (list 71-73 spisa) te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Srećku Hlišću (list 82- 83 spisa). Drugih dokaza stranke nisu predlagale, pa je glavna rasprava zaključena.

4. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Među strankama nije sporno da je sklopljeno predmetno osiguranje, dakle nije sporna pasivna legitimacija, ali je sporna obveza tuženika izvršiti plaćanje osigurane svote, imajući na umu odredbe čl. 9.st.1.toč.9. Općih uvjeta.

6. Odredbe čl.9. Općih uvjeta za kolektivno osiguranje korisnika kartica izdavatelja PBZ Card d.o.o. od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) propisuju situacije u kojima su obveze osiguratelja isključene, pa je tako u stavku 1., točci 9. propisano da su isključene obveze osiguratelja ako je nesretni slučaj nastao zbog djelovanja alkohola i/ili narkotičkih sredstava i psihoaktivnih tvari na osiguranika, bez obzira na bilo kakvu odgovornost treće osobe na nastanak nesretnog slučaja. Smatra se da je nesretni slučaj nastao zbog djelovanja alkohola, ako je u vrijeme nastanka nesretnog slučaja utvrđena koncentracija alkohola u krvi bila viša od zakonom propisane pri upravljanju prometnim sredstvom, a u ostalim slučajevima više od 0,80 g/kg.

7. Radi utvrđivanja sporne okolnosti prisustva alkohola u krvi kod pokojnog prednika tužitelja, sud je izveo dokaz toksikološkim vještačenjem po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", koji je u svom nalazu i mišljenju od 24.12.2024. (list 56-59 spisa), naveo da se osoba pri koncentraciji 0,69 g/kg apsolutnog alkohola u krvi nalazi u stanju lakše pripitosti (0,51-1,00 g/kg). Za vozača se kaže da je pripit, a njegove vozačke sposobnosti su smanjene, ali ne bitno. Alkoholiziranost općenito izaziva poremećaje u sposobnosti percepcije (tj. u zaprimanju osjetilnih podražaja), motorici, reakcijama, ponašanju, a u višim koncentracijama može dovesti i do poremećaja svijesti. Djelovanje alkohola na percepciju primjećuje se u blažem obliku već kod trijeznih osoba s koncentracijom alkohola u krvi od 0,3g/kg kad se počinje javljati usporenje prijenosa svjetlosnih impulsa vidnim živcima što se očituje postupnim smanjenjem oštrine vida. Pri nešto višoj koncentraciji počinje slabiti i dubinski vid tj. sposobnost procjene udaljenosti između predmeta i predmeta u pokretu, koja je izrazito oslabljena već pri koncentraciji od 1,0 g/kg. Postupno se narušava i sposobnost akomodacije oka na svjetlost i tamu, pa se produžuje oporavak oka nakon "zasljepljivanja". Također počinje slabiti i opažanje zvučnih signala.

7.1. Stanje lakše pripitosti karakterizirano je također i nekim općim promjenama, koje su posljedica depresivnog djelovanja alkohola na moždanu koru čime biva oslabljen njen kočeći efekt na niže moždane strukture. Stoga se faza, koja počinje porastom koncentracije iznad 0,5 g/kg, pa sve do 1,3 g/kg naziva faza stimulacije zbog svojih glavnih simptoma, a to je opća uzbuđenost uz porast krvnog tlaka i pulsa. Najznačajnije promjene se događaju upravo u domeni ponašanja, pa tako vozač pod utjecajem alkohola postaje slabije kritičan, slobodniji u ponašanju i povećava mu se lažno samopouzdanje te precjenjuje svoje vozačke sposobnosti. To rezultira neodgovornošću i gotovo uvijek bržom i rizičnijom vožnjom od dozvoljene uz ignoriranje prometnih propisa, dok su istovremeno vozačke sposobnosti blaže smanjene. Oslabljena je i razina pažnje, pa se vozač slabije usredotočuje na vožnju. Pritom je mogućnost procjene opasnosti i rizika u prometu otežana ili pogrešna, ponajviše kod mladih, još neiskusnih vozača. Alkoholiziranost također produžuje i vrijeme reakcije vozača, no pri ovim nižim koncentracijama to se prvenstveno odnosi na složene refleksne radnje.

7.2. Pri koncentraciji 0,69 g/kg apsolutnog alkohola u krvi opća vozačka sposobnost se smanjuje, ali budući su promjene najizraženije u psihičkoj sferi, a nešto manje u osjetilnim i motornim funkcijama, vozačke sposobnosti su smanjene, ali ne bitno. Statistički, na temelju istraživanja, nesposobnost za sigurno upravljanje motornim vozilom pri toj koncentraciji iznosi 65%, pa zato i govorimo da je vozač relativno nesposoban za sigurnu vožnju. Kao granicu apsolutne nesposobnosti za sigurnu vožnju smatra se koncentracija od 1,30 g/kg i više, pri kojoj ona iznosi 100%. Vjerojatnost nastanka prometne nezgode sa smrtnim ishodom pri toj alkoholiziranosti 3,6 puta je veća nego da je vozač u trijeznom stanju. Slijedom svega navedenog, može se zaključiti da alkoholiziranost tog stupnja nema značajan utjecaj na iskusnog vozača i ne mora nužno biti od značaja za nastanak prometne nesreće, no utjecaj na vožnju ipak je slabije prisutan. Smanjivanje vozačkih sposobnosti očituje se prvenstveno u smanjenoj kritičnosti i osjećaju povećane sposobnosti vozača što može biti poticaj za rizičniju vožnju. Istodobno, zbog početnih poremećaja vida, moguća je otežana procjena udaljenosti, ali i bočnog razmaka. Pritom je moguća nešto slabija procjena ili pak blaže slabljenje sposobnosti zapažanja promjena prometne situacije kao i blaže usporena reakcija vozača na njih.

7.3. U ovom slučaju vidimo da je vozač reagirao na iznenadnu novonastalu prometnu situaciju oduzimanja njemu prednosti prolaska od strane vozača automobila, tako da je skretanjem i kočenjem pokušao izbjeći nalet na osobni automobil. Bi li on i kao trijezan vozač uspio izbjeći tragičan sraz s automobilom u sasvim neočekivanom potezu vozača automobila, predmet je prometnog vještačenja, kao i dinamika nastanka štetnog događaja. Što se tiče posttraumatskog nastanka alkohola u krvi imenovanog treba naglasiti da je imenovani doživio politraumu s izrazito teškom kraniocerebralnom ozljedom nespojivom sa životom, zbog čega je smrt nastupila trenutno. U tom trenutku prekinut je daljnji metabolizam alkohola zbog prekida oksidativnih procesa u tijelu kojima se stvara energija potrebna za sve metaboličke procese u organizmu. Tako je koncentracija alkohola u krvi zatečena analizom bioloških uzoraka izuzetih obdukcijom mrtvo tijela, istovjetna koncentraciji u trenutku prometne nesreće neposredno prije smrti. S obzirom da je tijelo neposredno nakon očevida, dakle unutar nekoliko sati od prometne nesreće, prevezano na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku gdje se do obdukcije pohranjuje u hladnjaku, a obdukcija učinjena već idućeg dana, nije bilo mogućnosti stvaranja postmortalnog alkohola do kojeg dolazi produkcijom bakterija i gljiva.

7.4. Prema literaturi, ukoliko se mrtvo tijelo nalazi na nižoj temperaturi (oko 5˚C), prvih 48-72 sata nema značajnije produkcije etanola. U prvih 24 sata vrijednost egzogeno unesenog alkohola ne raste, čak i ako se tijelo nalazi u uvjetima pogodnim za razvoj truležnih procesa. Produkcija etanola značajnija je što je prošlo više vremena od smrti, što je temperatura okoline viša i što je organ bogatiji ugljikohidratima kao supstratom za stvaranje alkohola djelovanjem bakterija i gljiva. Sva tri uvjeta u ovom slučaju nisu prisutna jer urin fiziološki ne sadrži ugljikohidrate, a također niti staklasto tijelo nije bogato ugljikohidratima te se oba uzorka izuzimaju upravo za usporedbu s koncentracijom alkohola u krvi, pri čemu je moguće odrediti i nalazi li se alkohol u fazi resorpcije u krvotok ili pak eliminacije iz njega.

7.5. U ovom slučaju, iz međusobnih odnosa koncentracija alkohola u krvi, mokraći i očnoj vodici, jasno se nazire faza definitivne eliminacije alkohola iz krvotoka, a pritom je njihov odnos fiziološki i nema neobičnih odstupanja koncentracije bilo kojeg uzorka. Uzorci urina i očne vodice nalaze se u dobro ograničenim odjeljcima unutar organizma, udaljeni od probavnog trakta kao mogućeg izvora bakterija, te zbog toga dugo ostaju izuzeti od postmortalnih degradacijskih promjena i naknadnog stvaranja etanola. Zbog toga analiza tih uzoraka i usporedba s rezultatom analize uzorka krvi osigurava pouzdanost pri davanju mišljenja o stupnju alkoholiziranosti.

8. Stranke nisu isticale prigovora ni primjedbi niti su imale dodatnih pitanja nakon nalaza i mišljenja te je sud isti ocijenio u cijelosti vjerodostojnim budući je sačinjen stručno, objektivno i u svemu sukladno pravilima znanosti i prakse. Ocjena je ovog suda da je navedenim toksikološkim vještačenjem bez ikakve sumnje utvrđeno da je pokojni prednik tužitelja u trenutku prometne nezgode imao koncentraciju alkohola u krvi od 0,69 g/kg, pa tvrdnja tužitelja da je u konkretnoj situaciji došlo do posttraumatskog nastanka alkohola u krvi pokojnog prednika nije prihvaćena kao osnovana.

9. Po prijedlogu tužitelja izveden je i dokaz prometnim vještačenjem te je stalni sudski vještak dipl. ing. Srećko Hlišć u svom nalazu i mišljenju od 8.7.2025. (82-83 spisa) naveo da iz dostupne dokumentacije proizlazi da je RJ **.**.2023. u 18:07 sati upravljao osobnim vozilom Opel Astra, [registarska oznaka], desnom voznom trakom zapadnog kolnika Aleje Bologne u smjeru jugoistoka te se dolaskom do 950 m južnije od raskršća s ulicom Davora Bašića prestrojavao s desne na lijevu voznu traku za isti smjer, po kojoj se kao jedan od trojice na motociklu Kawasaki ZZR 1100, ZG1163-JB, već kretao UJ, koji je, izbjegavajući sudar, poduzeo kočenje, pri kojem se prevrnuo na lijevu bočnu stranu i istom strugao po kolniku, a desnom bočnom stranom motocikla naletio na stražnji lijevi dio osobnog vozila, zbog čega je nakon odbačaja na istočni rubnjak i nogostup povratno odbačen na lijevu voznu traku, a rezultiralo je smrtnom posljedicom motocikliste. Spisu nije priložena dokumentacija prema kojoj bi se mogla obaviti prostorno-vremenska analiza nastanka štetnog događaja te utvrditi brzine kretanja sudionika nesreće. Pri tome je iz dostupnih podataka do nastanka štetnog događaja došlo zato što se osobno vozilo osiguranika tuženika prestrojavalo s desne na lijevu traku za isti smjer, postavljajući se u putanju od sebe bržeg motocikla, koji se već kretao lijevom voznom trakom, pa je upravo nadolazeći motociklist izbjegavajući nesreću poduzeo naglu reakciju s posljedcima koje su se dogodile. Osobno vozilo se prestrojavalo s desne na lijevu traku za isti smjer, pred motociklistu, koji je na takav manevar osobnog vozila reagirao izbjegavanjem nesreće.

9.1. Budući da kod ovakve vrste štetnog događaja nije moguće zaključivati da li je bilo odgode u reagiranju motocikliste izbjegavanjem nesreće, ne može se zaključivati niti da je bilo koja količina alkohola motocikliste utjecala na nastanak štetnog događaja, odnosno da se isti ne bi dogodio kada bi motociklist bio potpuno trijezan. Provedeno vještačenje pokazalo je sljedeće:

Osobno vozilo osiguranika tuženika se prestrojavalo s desne na lijevu traku za isti smjer, pred motociklistu, koji je na takav manevar osobnog vozila reagirao izbjegavanjem nesreće. S obzirom na vrstu štetnog događaja, ne može se sa 100%- tnom sigurnošću utvrditi da je alkohol utjecao na nastanak štetnog događaja i na koji način.

10. I nalaz vještaka dipl. ing. Hlišća prihvaćen je kao vjerodostojan jer je na temelju dostupnih podataka izložio svoju analizu, koju sud cijeni objektivnom i stručnom, a poglavito stoga jer nije bilo nikakvih daljnjih pitanja ni primjedbi.

11. U konkretnoj se situaciji radi o ugovornom osiguranju te su sklapanjem predmetnih ugovora o osiguranju stranke ugovorile isključivo isplatu u skladu s Općim uvjetima za kolektivno osiguranje korisnika kartica izdavatelja PBZ Card d.o.o. od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) (dalje: Opći uvjeti), što među strankama niti nije sporno.

12. Kao što je već u točci 6. obrazloženja presude navedeno prema odredbi čl. 9. st.1. toč. 9. Općih uvjeta propisano je da su isključene obveze osiguratelja ako je nesretni slučaj nastao zbog djelovanja alkohola i/ili narkotičkih sredstava i psihoaktivnih tvari na osiguranika, bez obzira na bilo kakvu odgovornost treće osobe na nastanak nesretnog slučaja. Smatra se da je nesretni slučaj nastao zbog djelovanja alkohola, ako je u vrijeme nastanka nesretnog slučaja utvrđena koncentracija alkohola u krvi bila viša od zakonom propisane pri upravljanju prometnim sredstvom, a u ostalim slučajevima više od 0,80 g/kg.

13. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23; dalje: ZOSPC) u čl. 199.st.2. propisuje da vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, B+E, F, G i M ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u organizmu ima opojnih droga ili alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

14. Budući je u konkretnoj situaciji, nakon izvedenog dokaznog postupka, utvrđeno da je pokojni prednik tužitelja nedvojbeno u trenutku predmetne prometne nesreće imao u krvi koncentraciju alkohola od 0,69 g/kg,, a ZOSPC-om je propisana koncentracija alkohola u krvi od 0,50 g/kg, to je zaključak ovog suda da treba primijeniti odredbu čl. 9.st.1.toč.9. Općih uvjeta, koja isključuje obvezu osiguratelja te stoga tuženik nije u obvezi isplatiti utuženu osigurninu, koju bi bio dužan isplatiti da nije ugovoreno isključenje njegove obveze u smislu odredbe čl. 953. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO), radi čega je zahtjev tužitelja kao neosnovan odbijen i odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom I.

15. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbama čl. 154 st. 1 ZPP i čl. 155. ZPP. Tuženiku je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje: OT). Troškovi se odnose na trošak sastava odgovora na tužbu te dvaju podnesaka od 27.1.2025. i 21.7.2025. od po 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 OT) te trošak zastupanja na tri ročišta 22.5.2024., 15.5.2025. i 22.1.2026. po 100 bodova za svaki (Tbr. 9/1 OT), odnosno ukupno 600 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 € i 25% PDV-a ukupno iznosi 1.500,00 €.

Zagreb, 20. veljače 2026.

Sudac:

Laura Crnić Klapšić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Dna:

-tužiteljima po pun.

-tuženiku po pun.