REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Poslovni broj: P-268/2024-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Renati Dozet Daskal, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika OĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Rožman & Oredić iz Karlovca, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 13. siječnja 2026., u nazočnosti punomoćnice u zamjeni tužitelja ĆĐ, odvjetnice u [adresa], i punomoćnika Janka Mađeruha, odvjetnika iz OD Rožman & Oredić iz Karlovca, 20. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženoj OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da prestane uznemiravati pravo vlasništva tužitelja ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na zapadnom dijelu njegove kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji dio je na Skici mjerničkog vještaka Andreje Omić, sa očevida koji je održan u ovom predmetu 01.10.2025. ( u daljnjem tekstu Skica ) označen točkama A- 1-B-2-C-3-D-4-E , površine 104 m2, na način da bez pravnog temelja na tom dijelu odbacuje granje i vrši košnju ;

-da razbija i pomiče međašni kamen označen na Skici kvadratićem uz točku A

-da uspostavlja nove međašne oznake sa 3 drvena kolca i time umanjuje površinu čestice tužitelja,

kao i da bilo kojim svojim radnjama onemogućava i otežava tužitelju vršenje njegovog prava vlasništva.

Zabranjuje se tuženoj svako takvo i tome slično uznemiravanje prava vlasništva tužitelja na tom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom izricanja novčane kazne."

II. Nalaže se tužitelju ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženoj OĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu od 1.625,00 EUR sa zateznom kamatom od 20. veljače 2026. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik kčbr. [katastarska čestica], oranica ravnica od 772 čhv., upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], dok je tužena izvanknjižni vlasnik i posjednik susjedne kčbr. [katastarska čestica], oranica ravnica od 333 čhv., upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a ista je upisana kao vlasništvo AĐ, [adresa], sestre tužene. Kčbr. [katastarska čestica], u vlasništvu tužitelja cijelom duljinom na zapadu međaši sa kčbr. [katastarska čestica], a radi se o duljini međe od cca. 30 metara. Početkom ove godine, tužena je zamolila tužitelja da joj pokaže gdje se nalaze međe između gore navedenih zemljišta, što je tužitelj i učinio, te joj je pokazao međašne oznake koje na terenu predstavljaju 3 međašna kamena, kako bi se tužena lakše snašla, tužitelj je uz 3 postojeća međašna kamena postavio i drvene kolce. Nakon toga, tužitelj navodi da je tužena počela čistiti svoje zemljište koje je zbog godina neodržavanja preraslo u šikaru, pa je zaostale grane počela bacati na među i dijelom na kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, tako da je u jednom trenutku gore opisana međa i dio zemljišta tužitelja cijelom duljinom i širinom od oko 4 metra bilo prekriveno granama. Tužitelj navodi da je sve grane traktorom vratio na parcelu tužene, međutim istog dana 05.01.2024. kada se vratio iz grada , uočio je da je tužena vratila granje na njegovu parcelu, zbog čega je tužitelj granje ponovno vratio na parcelu tužene. Tom prilikom navodi da je uočio da su maknuta dva međašna kamena, te da su postavljene nove međašne oznake i to 3 drvena kolca koje je prema saznanju tužitelja postavio mjernik koji je inače prijatelj tužene, međutim ne prema liniji međe. Naime, prvi kolac postavljen je bliže cesti na međi između parcela stranaka, dok su druga dva kolca postavljena na kčbr. [katastarska čestica] koja se nalazi južno od parcela stranaka, a pravac međe je zamaknut na zemljište tužitelja. Tužitelj je odmah pozvao policiju, međutim nisu htjeli izaći na teren, te su mu rekli da pitanje privatnog vlasništva treba rješavati preko suda. Obzirom tužena gore navedenim radnjama bespravno uznemirava tužitelja u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti, tužitelj ovim putem da se tuženoj naloži da prestane uznemiravati pravo vlasništva tužitelja koje predstavlja kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na način da bez pravnog temelja na zapadnoj međi te nekretnine sa kčbr. [katastarska čestica] , k. o. [katastarska općina], odbacuje granje duž cijele te međe u duljini od 30 metara, a širini od 4 metra u zemljište tužitelja, da miče međašne kamene na istoj međi, da uspostavlja nove međašne oznake sa 3 drvena kolca i time umanjuje površinu čestice tužitelja, kao i da bilo kojim svojim radnjama onemogućava i otežava tužitelju vršenje njegovog prava vlasništva. Tužitelj također traži da se tuženoj zabrani svako takvo ili tom slično uznemiravanje prava vlasništva tužitelja na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom izricanja novčane kazne.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje se da je tužitelj upisan kao vlasnik i posjednik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je ĐĐH, sestra tuženice, koja je i upisana u zemljišne knjige kao vlasnica temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. oca. Točno je da je tuženica u posjedu te čestice temeljem punomoći, kojom ju je za to ovlastila vlasnica. Priznaje se da kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] međaše. Tužena navodi da su joj vrlo dobro poznate međašne oznake, jer je bila prisutna kada je njezin otac 2008. godine kupovao kčbr. [katastarska čestica] od pravne prednice ŠĐ, koja ga je uvela u posjed i pokazala mu međe. Tako pokazane međašne linije su svi okolni vlasnici poštivali i one su bile u skladu s katastarskim stanjem i načinom uživanja. Nikakvih međašnih kamenova nije bilo između kčbr. [katastarska čestica], osim donjeg kamena, uz kčbr. [katastarska čestica]. Tuženica je po struci geodetski tehničar, tako da se odmah kod primopredaje posjeda prvenstveno informirala i o katastarskoj međi i o međi uživanja, a međašne linije su se poklapale. Nitko od susjednih vlasnika nije imao primjedbi na među. Kako je njezina sestra prof. glazbe i nema interesa za tu nekretninu, ona je za sve poslove oko te nekretnine opunomoćila tuženicu i prepustila joj posjed iste. Zbog toga je tuženica od prvog dana stjecanja te nekretnine još za života oca, a i nakon njegove smrti za sestru vodila brigu o posjedu do linije međe, koja nije bila sporna. Najprije je to zemljište kosio otac tuženice ručno s kosom, a kad se on razbolio tužena je organizirala prijatelje i susjede, koji su dolazili redovito kositi tu česticu i to je tužitelju vrlo dobro poznato. Tada nikada nije stavljao niti jednu primjedbu na među. Tužena se uvijek parkirala na ulaznom dijelu čestice i vlasnici su uvijek svim svojim posjedovnim radnjama manifestirala svoje pravo vlasništva na cjelokupnoj kčbr. [katastarska čestica], koja obuhvaća zemljište, koje tužitelj sada svojata. Kada je prvi puta tužitelj ušao traktorom preko zemljišta njezine sestre, tužena ga je upozorila da je povrijedio među. Tada se ispričao i rekao da mu je to trebalo samo da se okrene traktorom te je obećao da to više neće ponavljati. No, dok je tuženica s obitelji boravila u [adresa] od 2017. do 2022. godine i borila se s problemima uzrokovanim smrću muža, nitko nije vodio brigu o tom zemljištu. Tužena navodi da je tužitelj iskoristio njezinu odsutnost i postepeno proširivao svoj posjed na dio kčbr. [katastarska čestica]. Tuženica je tek po povratku u Hrvatsku to primijetila i vidjela da je tužitelj ne samo ušao u posjed zemljišta njezine sestre, nego i da je na cesti stavljena crvena oznaka sprejem, koja pogrešno označava među, a da nitko o tom označavanju nije obavijestio niti njezinu sestru, a niti nju. Zbog toga je tužitelju pokušala mirno objasniti da je prešao među do koje su otac i ona kosili od 2008., kako im je to pokazala ŠĐ i koje zemljište su uživali od uvođenja u posjed. Kako to tužitelj nije prihvaćao, ona ga je zamolila da dođe na teren i pozvala je geometra da mu i on pokaže na licu mjesta da se katastarska međa poklapa s međom uživanja. Tužitelj se nije odazvao tom pozivu, već je slijedeći dan postavio drvene kolce linijom koju je on samoinicijativno odredio kao među. Nikakvi međašni kamenovi nisu postojali na mjestu na kojem je postavio drvene kolce. Tuženici je vrlo dobro poznato da kčbr. [katastarska čestica] nije bila omeđena međašnim kamenima. Postojao je samo jedan donji kamen na međi s kčbr. [katastarska čestica], kojeg je u međuvremenu posjednik te donje parcele također pomaknuo za tri metra na štetu kčbr. [katastarska čestica] za vrijeme odsutnosti tuženice. Kada je uočila drvene kolce, tužena se poslužila s pravom na samopomoć i uklonila je jedan srednji drveni kolac. Nikakav kamen nije bio postavljen kraj bilo kojeg kolca. Tuženica je povratila posjed duž ranije međe te je očistila i pokosila zemljište koje se za vrijeme njezinog boravka u Njemačkoj nije kosilo i to na isti način kako je to od 2008. godine činila. Postavljanjem grana duž međe pravocrtno i to u širini od 1-1,5 m (a ne 4m kako se u tužbi navodi) jasno je označila granice posjeda čestica, koje se i prostorno- planskom dokumentacijom razlikuju, jer je tužiteljevo zemljište poljoprivredno, a zemljište njezine sestre je građevinsko. Tužena se 5.1.2024. ponovno poslužila s pravom na samopomoć i vratila je granje na među. Na fotografijama, koje je tužitelj snimio granje više nije pravocrtno postavljeno, već je polukružno, što znači da ga je tužitelj pomicao. Na fotografiji se vide neke rupe, koje nisu postojale kada je tuženica postavljala granje duž međe. U međuvremenu, tuženica je još jednom i to u veljači bila na tom zemljištu i sa susjedom GĐ i njegovom suprugom RĐ ponovno je pokosila i počistila prijepor. Nakon toga nije dolazila na to zemljište. Jučer, 10. lipnja 2024. godine došla je na lice mjesta i vidjela da je u međuvremenu tužitelj posijao kukuruz, koji je niknuo i na prijeporu, na način da je sa četiri i pol reda kukuruza prešao među. Sad je na licu mjesta postavio zidani kamen na sredini međe. Tuženica navodi da je fotografirala lice mjesta i ponovno se poslužila pravom na samopomoć, te je iskopala taj kamen i počupala kukuruz do linije stvarne međe te tako odmah po saznanju za smetanje povratila posjed. Poriče se da je tuženica maknula dva međašna kamena, jer oni uopće nisu postojali na licu mjesta, osim već spomenutog donjeg kamena. No, točno je da je mjernik postavio tri drvena kolca duž linije međe uživanja, koja se poklapa s katastarskom međom i tužena je takvo označavanje tražila radi toga da tužitelj više ne prelazi među. Nije točno da je pravac međe zamaknut na zemljište tužitelja, jer je tužena kolce postavila na liniju međe i tako je sačuvala način posjedovanja kčbr. [katastarska čestica] kakav je postojao desetljećima ranije. Tužena navodi da posjeduje zemljište svoje sestre, kao vlasnice, uz njezino dopuštenje. Kako tužitelj nije vlasnik prijepora, tužena smatra da nije niti aktivno legitimiran za podnošenje ove tužbe. Ukoliko tužitelj osporava vlasništvo ĐĐH, tada je promašio pasivnu legitimaciju. Tuženica kosi, čisti i održava kčbr. [katastarska čestica] unutar međašnih linija, koje poštuje neprekidno od 2008. godine, a takav je bio i posjed pravne prednice ŠĐ. Tužitelj niti dosjelošću nije mogao steći pravo vlasništva tog dijela čestice, koji pripada kčbr. [katastarska čestica], a ne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako se to pogrešno navodi u tužbi. Posjedovne radnje, koje je tužena poduzela kako bi se povratila posjed, ne predstavljaju uznemiravanje prava vlasništva. Stoga tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Podneskom od 25. studenog 2024. tužitelj je preinačio tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva za daljnje radnje košnje koje je tužena u međuvremenu poduzela na prijeporu, a sud je, iz razloga svrhovitosti i konačnog rješenja odnosa među strankama, temeljem odredbi članka 190. stavak 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22. 155/23) dopustio preinaku tužbe (strana 66 spisa) koja je izvršena prije zaključenja prethodnog postupka.

4. Nakon provedenog geodetskog vještačenja, postavlja tužbeni na način da traži da se tuženoj naloži da prestane uznemiravati pravo vlasništva tužitelja na zapadnom dijelu njegove kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji dio je na Skici mjerničkog vještaka Andreje Omić, s očevida koji je održan u ovom predmetu 01.10.2025. ( u daljnjem tekstu Skica ) označen točkama A-1-B-2-C-3-D-4-E , površine 104 m2, na način da bez pravnog temelja na tom dijelu odbacuje granje i vrši košnju ;

-da razbija i pomiče međašni kamen označen na Skici kvadratićem uz točku A

-da uspostavlja nove međašne oznake sa 3 drvena kolca i time umanjuje površinu čestice tužitelja, kao i da bilo kojim svojim radnjama onemogućava i otežava tužitelju vršenje njegovog prava vlasništva. Također traži da se tuženoj zabrani svako takvo i tome slično uznemiravanje prava vlasništva tužitelja na tom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k.o.

Barilović, pod prijetnjom izricanja novčane kazne.

5. U odnosu na uređenje tužbenog zahtjeva nakon provedenog geodetskog vještačenja, prema podnesku od 27. listopada 2025., ovaj sud smatra da se ne radi o preinaci tužbe obzirom je tužitelj od početka utužio prijepor koji je pokazao na licu mjesta, neovisno o tome što je geodetskom identifikacijom utvrđeno da se dio prijepora 6. nalazi na zemljištu u vlasništvu Općine Barilović. Stoga nije bilo donositi odluku je li preinaka dopuštena ili ne.

7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvod iz kat. plana na listu 6, fotografije na listu 7-13, rješenje o nasljeđivanju O-217/09 od18. ožujka 2009., punomoć na list 27, izvod iz katastarskog plana na listu 28 i 29, fotografije na listu 30-31, Kupoprodajni ugovor od 13. ožujka 2008., potvrdu PU karlovačke od 18. kolovoza 2024., fotografije na listu 40- 43, potvrdu PU karlovačke od 13. siječnja 2025., skicu premjeravanja na listu 50, te ostalu dokumentaciju na listu 51-52, fotografiju na listu 57, prijavni list na listu 59 s ostalom dokumentacijom do lista 65, snimke sa Geoportala na listu 74-79, ortofoto snimke na listu 83-88, proveo očevid na licu mjesta dana 1. listopada 2025., saslušao stranke te svjedoke UĐ, ĐĐH, DĐ, NĐ, VĐ, HĐ, LĐ, TĐ, GĐ, SĐ, RĐ, te geodetsko vještačenje po CADCOM d.o.o. Ured Karlovac.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Tužitelj je vlasnik i posjednik kčbr. [katastarska čestica] oranica Ravnica od 772 čhv koja dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

10. Vlasnica susjedne kčbr. [katastarska čestica] oranica Ravnica od 333 čhv koja dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je AĐ, sestra tužene koja je, saslušana kao svjedok, potvrdila u svom iskazu da je vlasnica nekretnine, dok je u neposrednom posjedu njena sestra, ovdje tužena OĐ kojoj je dala punomoć za posjed predmetne nekretnine i obavljanje svih radnji u vezi predmetne zemlje. Obzirom nije sporno da je tužena poduzimala utužene radnje na prijeporu, to je tužena pasivno legitimirana u ovoj parnici radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva.

11. Očevidom na licu mjesta 1. listopada 2025. sud je uz pomoć geodetskog vještaka CADCOM d.o.o. Zagreb u osobi ČĐ identificirao predmet spora te je utvrđeno da se, obzirom na katastarske međe, radi o prijeporu koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je u dijelu koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] označen točkama 1-B-2-C-3-D-4-1 (površine 104 m2) na skici očevida geodetskog vještaka KA_25093 od 1. listopada 2025.

12. Tužitelj je konačno postavljenim zahtjevom u podnesku od 27. listopada 2025., nakon provedenog geodetskog vještačenja, utuženi prijepor označio točkama A-1-B-2-C-3-D-4-E čime je u dijelu koji je označen točkama A-1-4-E-A obuhvatio dio zemljišta koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nije predmet tužbenog zahtjeva pa je već iz tog razloga valjalo odbiti tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na zemljište označeno točkama A-1-4-E-A koje se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13. Međutim, u dijelu koji je označen točkama 1-B-2-C-3-D-4-1 (površine 104 m2) geodetskom identifikacijom također je utvrđeno da se, prema katastarskim planovima, ovaj prijepor nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne na utuženoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kod kojeg zahtjeva je tužitelj ostao i nakon geodetske identifikacije, pa je i iz ovog razloga neosnovan i preostali dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na prijepor točkama 1-B-2-C-3-D-4-1 (površine 104 m2).

14. Međutim, tužitelj je i iz drugih razloga neosnovano podnio tužbu zbog uznemiravanja prava vlasništva na opisanom prijeporu.

15. Zaštita prava vlasništva od uznemiravanja je zaštita koja je propisana odredbom članka 167. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, u daljnjem tekstu: ZV) kojom je određeno da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane time da, u skladu s odredbom stavka 2.navedenog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

16. Dakle, tužbu radi uznemiravanja prava vlasništva podiže vlasnik ili predmnjevani vlasnik – posjednik protiv svakog onog koji uznemirava njegovo pravo na bilo koji način, zahtijevajući da to uznemiravanje prestane, a koje uznemiravanje se može sastojati u svojatanju nekog prava koje mu ne pripada ili na bilo koji drugi način, osim oduzimanjem posjeda.

17. U ovom postupku bilo je sporno je li svojim radnjama tužena samo uznemiravala tužitelja ili mu oduzela posjed prijepora.

18. Iz navoda i iskaza stranaka sud je utvrdio da je krajem 2023..tužena bacila svoje grane na prijepor te ih je tužitelj početkom siječnja 2024. bacio natrag na dio kčbr. [katastarska čestica] u nespornom posjedu tužene, te su se tako nekoliko puta na isti način nabacivali granama (fotografije grana na strani 7 do 13 spisa). Iako je to tužena osporila, tužitelj još tvrdi da je tužena povadila i međne kamene u točkama A, B i C koji su se, prema navodima tužitelja nalazili na pravcu stvarne međe, odnosno stvarnog uživanja (posjeda).

19. Nije sporno da je u proljeće 2024. tužitelj zaorao svoju kčbr. [katastarska čestica] i prijepor te na njemu posijao kukuruz, a nakon toga, 30. travnja 2024. podnio ovu tužbu radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva.

20. Nesporno je da je, nakon podnošenja tužbe u ovom postupku, tužena 10. lipnja 2024. počupala i odvezla mladi kukuruz s prijepora (fotografije na strani 41 do 43 spisa), a ovaj događaj tužitelj je prijavio policiji 10. kolovoza 2024. (potvrda Policijske postaje Karlovac s Ispostavom Vojnić od 18. kolovoza 2024. na strani 39 spisa).

21. Nesporno je da je 12. srpnja 2024. tužitelj postavio veliki kamen (prema potvrdi Policijske postaje Karlovac s Ispostavom Vojnić od 13. siječnja 2025. na strani 48 spisa).

22. Opisani kamen zatekao je sud na očevidu 1. listopad 2025. (fotografija kamena u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka na listu 117 spisa) koja slika predstavlja pogled na prijepor sa ceste. Međutim, geodetskom identifikacijom, a što je prikazano na skici očevida geodetskog vještaka od 1. listopada 2025. ovaj kamen identificiran je na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nije predmet spora i u naravi predstavlja zemljani pojas uz cestu u vlasništvu Općine Barilović.

23. Postavljanjem kamena izvan prijepora tužitelj nije vratio posjed prijepora nakon što je tužena na prijeporu počupala mladi kukuruz i nastavila kositi prijepor, što su potvrdili svjedoci, i to UĐ koji je iskazao da je za tuženu pokosio do pravca katastarske međe ove godine (2025.), a tako je kosio i svjedok GĐ i njegova supruga RĐ, saslušana kao svjedok koji su iskazali da su za tuženu uvijek kosili do pravca katastarske međe.

24. I sam tužitelj u podnesku od 25. studenog 2024., navodeći da je 10. kolovoza 2024. tužena s još dvije muške osobe pokušala razbiti kamen međaš na sjeverozapadnoj međi kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] prema cesti, što je prijavio policiji, priznao okolnost da je nekoliko dana nakon toga tužena i pokosila prijepor.

25. Iz iskaza svjedoka koje je predložio tužitelj također nije utvrđeno da bi tužitelj vratio posjed nakon košnje tužene.

26. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, suprotno tvrdnjama tužitelja, ovaj sud ocjenjuje da tužena nije samo uznemiravala vlasništvo tužitelja kada je na prijepor bacala grane, počupala mladi kukuruz koji je tužitelj zasijao te ga redovno kosila angažirajući druge osobe za to, već je navedenim radnjama tužitelju oduzimala posjed prijepora jer tužena svojata prijepor kao svoje vlasništvo te poduzimanjem navedenih radnji, održava posjed na prijeporu.

27. Tužitelj nije dokazao da je svojom radnjom uspio vratiti oduzeti posjed pa niti kada je uz cestu stavio veliki kamen obzirom je kamen stavio na drugu parcelu koja nije predmet spora, i kojom tužitelj nije onemogućio tuženu da vrši posjedovne radnje na prijeporu te sam priznaje da je nakon toga tužena kosila prijepor.

28. Dakle, obzirom tužitelj nije dokazao da je on poduzeo posljednju radnju kojom bi vratio ili ostao u posjedu prijepora, to je sud iz utvrđene kronologije događaja utvrdio da je tužena oduzela tužitelju posjed prijepora, i da je takvo stanje bilo i u trenutku zaključenja glavne rasprave.

29. Obzirom je već navedeno da vlasnik nekretnine koji nije ujedno posjednik nekretnine nije aktivno legitimiran za podnošenje tužbe za zaštitu od uznemiravanja već vlasnik neposjednik u takvom slučaju može štiti svoje pravo vlasništva pravom vlasničkom tužbom iz odredbe članka 161.ZV (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama Rev-1735/16-2 od 6. listopada 2020., Rev-293072017-2 od 7. srpnja 2021.), to je tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

30. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje i pravnu ocjenu spora, sud u ovoj presudi nije ocijenio ostale dokaze kojima je tužitelj dokazivao svoje pravo vlasništva na prijeporu temeljem dosjelosti.

31. Tuženoj pripada pravo na naknadu parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22. 155/23, 146/25,) obzirom je u cijelosti uspjela u sporu.

32. Tužena je imala trošak zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav odgovora na tužbu 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1, za sastav podnesaka od 27.1.2025. (očitovanje o preinačenom zahtjevu) i 1.10.2025. (očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka) u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1. za svaki podnesak, za zastupanje na 8.5.2025. i 13.1.2026. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.1, za zastupanje na očevidu 1.10.2025. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za pristup na ročište za objavu presude 100,00 EUR prema Tbr.9.t.3., sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46., što ukupno iznosi 1.625,00 EUR, koji iznos je naložen tužitelju isplatiti tuženoj na ime naknade troškova postupka zajedno sa zatraženom zateznom kamatom do dana donošenja prvostupanjske presude.

33. Tužitelju nije priznat trošak sastava ostalih podnesaka, i to temeljem odredbe članka 155. stavak ZPP kojom je propisano da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovog Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Osim toga, radi se o podnescima kojim je tužena ponavljala navode, dostavljala dokumentaciju, dostavljala podatke o svjedocima, što je sve trebala iznijeti već u odgovoru na tužbu i podnesku od 27.1.2025.

34. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 20. veljače 2026.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Renata Dozet Daskal, odvjetnica u Karlovcu

2. OD Rožman & Oredić iz Karlovca