REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola
Poslovni broj: Gž R-24/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marije Sošić kao predsjednice vijeća, Helene Poropat kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Igora Rakića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutužene ŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Nenadu Mamula, odvjetniku iz Karlovca, protiv tuženika- protutužitelja FJ kao vlasnik obrta za proizvodnju i trgovinu „[obrt]“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Josip Janković i Mate Burazin, Karlovac, radi utvrđenja nedopuštenosti Sporazuma o prestanku ugovora o radu, i po protutužbi tuženika-protutužitelja FJ kao vlasnik obrta za proizvodnju i trgovinu „[obrt]“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tužiteljice- protutuženice ŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o žalbama tužiteljice-protutužene i tuženika-protutužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-1207/2021- 75 od 3. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
I. Usvajanjem žalbe tužiteljice-protutužene i tuženika-protutužitelja ukidaju se presuda i rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-1207/2021-75 od 3. prosinca 2025. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O zahtjevu tužiteljice-protutužene i tuženika-protutužitelja za naknadu troškova ovog žalbenog dijela postupka odlučit će sud konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom sud prvog stupnja je u točki I. izreke odbio tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene kojim je traženo da se utvrdi da nije dopušten Sporazum o prestanku Ugovora o radu kojeg je tuženik LJ kao vlasnik obrta za proizvodnju i trgovinu „[obrt]“, sklopio sa tužiteljicom-protutuženom ŠJ **.**.2017. te da temeljem istoga nije prestao radni odnos tužiteljici- protutuženoj kod tuženika-protutužitelja na mjestu krojačice, da se naloži tuženiku- protutužitelju LJ da joj nadoknadi bruto plaću u razdoblju od prestanka radnog odnosa, odnosno 17. listopada 2017. god., pa do povratka tužiteljice-protutužene na radno mjesto krojačice u sveukupnom iznosu od 60.242,99 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom te da se naloži tuženiku- protutužitelju da joj naknadi prouzročeni parnični trošak. U točki II. naloženo je tužiteljici-protutuženoj da tuženiku-protutužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 8.275,00 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude (3. prosinca 2025.) do isplate, u roku od 15 dana.
1.1. Rješenjem istog poslovnog broja sud prvog stupnja odlučio je odbaciti kao nedopuštenu protutužbu tuženika-protutužitelja.
2. Tu presudu pravomoćnom i dopuštenom žalbom pobija tužiteljica-protutužena dok tuženik-protutužitelj svoj pravni lijek izjavljuje protiv rješenja kojim je odbačen kao nedopušten njegov protutužbeni zahtjev.
2.1. Tužiteljica-protutužena svoju žalbu izjavljuje iz svih žalbenih razloga. U bitnome ističe da je sud prvog stupnja trebao udovoljiti njenom prijedlogu i pozvati oba vještaka, Damira Marića i Nataliu Milanja Hribar da se izjasne o datom mišljenju u svom nalazu koji su u bitnome suprotni ili je trebao provesti novo vještačenje po vještaku koji nije iz iste ustanove kao i prethodna dva. Smatra da je u postupku bilo potrebno utvrditi bitnu činjenicu, da li je ona potpisala predmetni Sporazum o prestanku Ugovora o radu (dalje u tekstu: Sporazum) ili nije. Ukazuje da je Sporazum od 17. listopada 2017. tuženik-protutužitelj dostavio u spis nakon zaključenja pripremnog ročišta te da se on stoga nije mogao koristiti u postupku. Smatra upitnim kako je taj Sporazum nastao. Pobija odluku o troškovima postupka i predlaže ukidanje pobijane presude u cijelosti te vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje a podredno da se njena žalba prihvati u odnosu na troškove i da se zahtjev tuženika-protutužitelja odbije u tom dijelu preko iznosa od 625,00 eura. Potražuje trošak za sastav žalbe u iznosu od 625,00 eura.
2.2. Tuženik-protutužitelj žalbu izjavljuje iz žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava. Ukazuje da je sud prvog stupnja propustio primijeniti odredbu čl. 125. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/2014., 127/2017., 98/2019. – dalje: ZR) prema kojoj se zahtjev za sudski raskid ugovora o radu može podnijeti do zaključenja glavne rasprave, da je iz okolnosti slučaja očito opravdan njegov zahtjev za sudski raskid ugovora o radu jer je to u interesu obiju stranaka, jer nastavak radnog odnosa tužiteljice – protutužene kod tuženika-protutužitelja nije moguć. Žalbeni je prijedlog da se preinači pobijano rješenje i usvoji protutužbeni zahtjev. Potražuje trošak cijelog postupka, uključujući i ovog žalbenog dijela kojeg potražuje u iznosu od 1.562,50 eura.
3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP).
4. Tuženik-protutužitelj je dostavio odgovor na obje žalbe tužiteljice-protutužene navodeći u bitnome da su njeni žalbeni navodi neosnovani i paušalni, da je pravilno ocijenjeno da nije potrebe saslušavati ili sučeljavati vještake jer grafološko vještačenje koje je provedeno u drugom sudskom postupku nije provedeno po nalogu ovog suda te da je nalaz i mišljenje vještaka Natalie Milanja Hribar, stručan, potpun i nije u suprotnosti s drugim provedenim dokazima. Tuženik-protutužitelj je u oba data odgovora zatražio trošak za njegov sastav i to za svaki iznos od 1.250,00 eura.
5. Žalbe tužiteljice-protutužene i tuženika-protutužitelja su osnovane.
6. Predmet spora su zahtjevi tužiteljice-protutužene da se utvrdi kako nije dopušten Sporazum o prestanku Ugovora o radu kojeg je tuženik-protutužitelj kao vlasnik obrta za proizvodnju i trgovinu "LJ" sklopio s tužiteljicom-protutuženom, da joj temeljem njega nije prestao radni odnos kod tuženika-protutužitelja na radnom mjestu krojačice te da se naloži tuženiku-protutužitelju da joj isplati bruto plaću za razdoblje od prestanka radnog odnosa (17. listopada 2017.) pa do njenog povratka na radno mjesto krojačice.
6.1. Predmet spora je i protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja da se utvrdi sudski raskid ugovora o radu tužiteljici-protutuženoj s danom 17. listopada 2017.
7. Sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene s obrazloženjem da je na temelju nalaza i mišljenja vještaka Natalie Milanja Hribar utvrđeno da je sporni potpis na Sporazumu od 17. listopada 2017. od tužiteljice- protutužene, da vještak JJ koji je također proveo grafološko vještačenje potpisa tužiteljice-protutužene na Sporazumu o prestanku ugovora o radu od 17. listopada 2017. i to u kaznenom predmetu, ali je vještačio potpis na tom Sporazumu koji se razlikuje od potpisa na Sporazumu koji je bio predmetom vještačenja u ovom predmetu, da je vještak Natalie Milanja Hribar odgovorila na sva sporna pitanja zbog čega je nalaz prihvaćen, da je tuženik-protutužitelj u spis dostavio primjerak Sporazuma na kojem nije krivotvoren potpis tužiteljice- protutužene te da je iz nalaza i mišljenja vještaka Natalie Milanja Hribar utvrđeno da je tužiteljica-protutužena ispisala na predmetnom Sporazumu svoj potpis.
8. Sud prvog stupnja odbio je suočiti vještaka JJ, koji je grafološki vještačio potpis koji se nalazi na Sporazumu kojeg je tužiteljica-protutužena dostavila u spis i vještaka Nataliu Milanja Hribar koja je provela grafološko vještačenje potpisa tužiteljice-protutužene na Sporazumu kojeg je dostavio tuženik-protutužitelj u spis, jer da za isto nema zakonske osnove. Odbijen je dokazni prijedlog tužiteljice-protutužene da se vještačenje provede po drugom sudskom vještaku, uz obrazloženje da je postupak dugotrajan, da je hitne naravi te da je o zahtjevu za zaštitu prava za suđenje u razumnom roku donijeto rješenje prema kojem se ovaj predmet treba riješiti u roku od 6 mjeseci, a provođenjem tog novog vještačenja bi se prekoračio taj rok.
9. Sud prvog stupnja odbacio je protutužbu tuženika-protutužitelja iz razloga što je ona podnesena nakon zaključenja prethodnog postupka a da je odredbom čl. 189. st.1. ZPP-a propisano da se ona može podnijeti do zaključenja glavne rasprave.
10. Ispitujući pobijanu presudu u granicama istaknutih žalbenih razloga a pazeći pritom po službenoj dužnosti, prema odredbi čl. 365. st.2. ZPP na pravilnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč.2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP ovaj sud je ocijenio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju ukazuje tužiteljica- protutužena, onu iz čl. 354. st.2. toč.6. ZPP-a, kada je odlučivao o njenom tužbenom zahtjevu te da je sud prvog stupnja prilikom odlučivanja o protutužbenom zahtjevu tuženika-protutužitelja neosnovano primijenio odredbe čl. 189. st.1. ZPP iako je trebao primijeniti odredbu čl. 125. ZR.
11. Nespornim su među strankama utvrđene slijedeće činjenice: da je tužiteljica 22. kolovoza 2017. sa tuženikom sklopila Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova krojačice u mjestu [adresa] i da je 1. siječnja 2017. sklopljen Aneks Ugovora o radu na neodređeno vrijeme između tužiteljice- protutužene i tuženika-protutužitelja.
12. Sporno je i nadalje da li je tužiteljica-protutužena potpisala Sporazum, a s tim u svezi da li joj je prestao radni odnos kod tuženika-protutužitelja te da li joj je tuženik-protutužitelj u obvezi isplatiti naknade plaće koju potražuje. Sporno je da li je tuženik-protutužitelj mogao protutužbeni zahtjev podnijeti nakon zaključenja prethodnog postupka.
13. U predmetu postoje dva Sporazuma o prestanku Ugovora o radu koja su sadržajno identična osim u uvodnom dijelu u kojem je prostor gdje se ima upisati naziv poslodavca.
13.1. U Sporazumu (sa lista 6 spisa) kojeg je uz tužbu dostavila tužiteljica- protutužena to mjesto je nepopunjeno, dok je u Sporazumu kojeg je dostavio u spis tuženik-protutužitelj (onaj na listu 84 spisa) na tom mjestu upisan naziv poslodavca.
14. Obzirom na tvrdnje tužiteljice-protutužene da ona nije potpisala nikakav Sporazum a time da je njen potpis krivotvoren to je sud prvog stupnja izveo dokaz grafološkim vještačenjem tog potpisa po vještaku Natalii Milanji Hribar.
14.1. Taj vještak je proveo grafološko vještačenje potpisa koji se nalazio na Sporazumu kojeg je u izvorniku dostavio tuženik (list 84 spisa) i prema kojem nalazu i mišljenju (pisanom i usmenom) sporni potpis je potpisala tužiteljica- protutužena.
15. Taj nalaz je u suprotnosti s onim kojeg je za potrebe kaznenog postupka dao vještak JJ (koji je zaposlen u Službi kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja kao i vještak Natalia Milanji Hribar), a koji je vještačio potpis koji se nalazi na Sporazumu kojeg je u spis dostavila tužiteljica-protutužena (na listu 6 spisa), a prema kojem taj potpis ovdje tužiteljica-protutužena vrlo vjerojatno nije ispisala.
16. U takvoj situaciji, kada postoje očito dva Sporazuma koji se u nekim dijelovima razlikuju, a oba se odnose na to da su se poslodavac i zaposlenik sporazumjeli da je Ugovor o radu kojeg su sklopili prestao važiti 17. listopada 2017. i kada su navedena dva vještaka dala drugačije mišljenje u odnosu na sporni potpis, ocjena je ovoga suda da je tužiteljici-protutuženoj trebala dopustiti da dokazuje da ti potpisi na tim Sporazumima nisu njeni.
17. Ovom sudu ostaje nejasno kako to da postoje takva dva Sporazuma, onaj kojeg po vještaku JJ tužiteljica-protutužena najvjerojatnije nije potpisala, a taj je u posjedu tužiteljice-protutužene te onaj drugi koji je bio u posjedu tuženika-protutužitelja i na kojem se nalazi potpis za kojeg je vještak Natalia Milanja Hribar mišljenja da je tužiteljičin-protutužene.
18. Dvojbe koje su se pojavile u postupku, po ocjeni ovoga suda, su takve da zahtijevaju njihovo dodatno razjašnjenje – raspravu, pa i kroz provođenje novog vještačenja po drugom odgovarajućem vještaku. Taj vještak bi trebao vještačiti da li su sporni potpisi u oba Sporazuma sačinjeni po tužiteljici-protutuženoj, jer se oba nalaze u spisu.
19. Razloge za odbijanje dokaznog prijedloga tužiteljice-protutužene za provođenje novog vještačenja koje je sud prvog stupnja naveo u obrazloženju pobijane presude nisu prihvatljivi iz razloga što nemaju prednost pred raspravnim načelom i načelom stranačke istine.
20. Slijedom navedenog žalbe tužiteljice-protutužene je valjalo usvojiti a pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje (čl. 370. ZPP) kako bi se u nastavku postupka raspravile sporne činjenice odnosno kako bi se proveo dokaz vještačenjem po novom vještaku grafološke struke i eventualno ponovno proveli dokazi saslušanjem tužiteljice i zz tuženika na sporne okolnosti a radi razjašnjenja spornih pitanja.
21. U nastavku postupka potrebno je odlučiti i o protutužbenom zahtjevu tuženika- protutužitelja, ako on na njemu ustraje, obzirom je odredbom čl. 125. st.3. ZR propisano da se zahtjev za sudski raskid ugovora o radu može podnijeti do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja.
22. Iz tog razloga o žalbi tuženika-protutužitelja odlučeno je temeljem čl. 380. toč.3. ZPP-a.
23. Ukidanjem prvostupanjske odluke i vraćanje predmeta na ponovno suđenje ima za posljedicu ukidanje i odluke o parničnom trošku, o čemu je odlučeno sukladno odredbi čl. 166. st.3. ZPP, a sve kako bi konačnom odlukom sud prvog stupnja odlučio o zahtjevima stranaka za naknadu cjelokupnog parničnog troška (uključujući i trošak ovog žalbenog dijela postupka).
U Puli, 20. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Marija Sošić
