Poslovni broj Gž-277/2026-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-277/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sucu Kseniji Dimec, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Timon Sakoman, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženih 1. EV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. OV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivan Maloča, odvjetnik iz Zagreba, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tuženih izjavljenu protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Psp-89/2021-30 od 5. prosinca 2025., dana 20. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tuženih kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Psp-89/2021-30 od 5. prosinca 2025.
Obrazloženje
1.Citiranim rješenjem prihvaćen je tužbeni zahtjev sadržaja kao u izreci, te je naloženo tuženicima da tužiteljici naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 1.709,00 eur.
2.Protiv citiranog rješenja žalbu su podnijeli tuženi iz svih zakonskih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (NN" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 i 123/08; u nastavku teksta: ZPP), predlažući da se rješenje preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5.Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da su je tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu prizemlja kuće, u naravi stana s predsobljem, sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 282 m2, kuća [adresa], na način da su 3. svibnja 2021. promijenili brave na ulaznim vratima sa zapadne strane i ulaznim vratima sa istočne strane kuće, te je time u cijelosti onemogućili u posjedu nekretnine, te da se naloži tuženicima uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da vrate zamijenjene brave i da im se zabrani svako daljnje smetanje posjeda.
6.1.Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da se navedena obiteljska kuća sastoji od prizemlja te kata i potkrovlja (do kojih se dolazi putem unutrašnjeg stubišta); da se u prizemlju kuće nalazi hodnik/ predsoblje i stan s posebnim ulazom iz predsoblja/hodnika, do kojeg je prostora (kao i do ostalih prostora u kući) pristup izvana moguć isključivo kroz ulazna vrata u kuću sa zapadne strane (iz [adresa]) te kroz stražnja ulazna vrata s istočne strane (iz [adresa]). Nadalje utvrđuje da je BV bila posjednica stambenog prostora u prizemlju predmetne kuće (stana s predsobljem), gdje je živjela do 9. veljače 2021. kada je nakon prethodno doživljenog pada i prijeloma smještena u Dom za starije i nemoćne osobe gdje je i preminula **.**.2021. Utvrđuje da 2. tužena, majka 1. tuženika, stanuje u stambenom prostoru na katu predmetne kuće, te da je prostor kata (i potkrovlja) u isključivom posjedu tuženih. Jedini zakonski nasljednici prvog nasljednog reda iza pok. KV da su tužiteljica (kći), 1. tuženik i njegova sestra PV (unuci), te da je BV oporučno u korist tužiteljice raspolagala suvlasničkim dijelom opisane nekretnine koji dio u naravi predstavlja prizemlje predmetne kuće, time da ostavinski postupak iza pok. KV još uvijek nije završen. Prvostupanjski sud utvrđuje da je utužene zgode izvršena promjena brava na ulaznim vratima predmetne kuće sa zapadne strane, te ulaznim vratima s istočne strane.
6.2. Prvostupanjski sud utvrđuje da je tužiteljica do smrti majke KV zajedno s njom bila u dugogodišnjem suposjedu predmetnog prostora u prizemlju predmetne kuće (stana s predsobljem/hodnikom), a nakon njezine smrti pa sve do kritičnog dana (kada su promijenjene predmetne brave na ulaznim vratima predmetne kuće) posljednja mirna posjednica predmetnog prostora, te da je promjenom brava na ulaznim vratima kuće tužiteljica u potpunosti isključena iz posjeda predmetnog prostora u prizemlju predmetne kuće.
6.3. Prvostupanjski sud navodi da nije prihvatio iskaze 1. tuženika i svjedokinje PV da je promjenu predmetnih brava organizirala svjedokinja PV, te utvrđuje da je promjenu predmetnih brava na ulaznim vratima kuće organizirao 1. tuženik uz prethodni dogovor s 2. tuženom nakon održane ostavinske rasprave iza pok. KV, odnosno nakon što je saznao za postojanje njezine oporuke kojom je raspolagala dijelom predmetne kuće u korist tužiteljice. Utvrđuje da su iskazi 1. tuženika i svjedokinje PV u pogledu bitnih okolnosti djelomično proturječni jer da je svjedokinja PV iskazala da je ona organizirala promjenu predmetnih brava na način da je angažirala bravara koji je navedeno učinio te da se prethodno ništa nije dogovarala sa svojom majkom i bratom (tuženicima) i da ih je o promjeni brava naknadno obavijestila, dok je 1. tuženik iskazao da mu je sestra PV prethodno priopćila namjeru da će organizirati promjenu predmetnih brava i da se on s time složio, pri tome ističući da je "razlog zbog čega smo mi tako odlučili bio jer nismo željeli da netko treći ulazi u kuću, a pod time mislim da nismo željeli da u kuću slobodno ulaze tužiteljica i članovi njezine obitelji". Sve i kada bi se prihvatili navodi tuženih da je PV organizirala promjenu predmetnih brava, kako je predmetno smetanje nedvojbeno počinjeno isključivo u interesu tuženih te da se oni od tog čina nedvojbeno nisu ogradili, već su ga podržali, oni da su pasivno legitimirani. Stoga je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev.
7. Prvostupanjski sud je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev, te nije počinjena niti jedna bitna povreda iz članka 354. stavka 2. u vezi s člankom 365. stavkom 2. ZPP- a. Stoga su neosnovani svi žalbeni navodi tuženih.
8. Tuženi u žalbi osporavaju utvrđenje prvostupanjskog suda da se tužiteljica nalazi u posljednjem mirnom posjedu prijepora. Ti žalbeni navodi su neosnovani. Naime, tužiteljica je imala ključ od predmetnog stana u prizemlju i redovito je odlazila tamo prije promjene brave (pokupiti račune, provjetriti ga isl.). Činjenica što se u stanu nisu nalazile njezine stvari nije relevantna jer ona nije živjela u istom, međutim, imala je ključ od stana i mogla ga je koristiti kada i koliko je htjela i na način kako je htjela, a što joj je onemogućeno promjenom brave.
9. Neosnovani su žalbeni navodi tuženih da nisu pasivno legitimirani jer da nisu oni promijenili bravu, već da je to učinila PV. Iako ovaj sud prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda da su tuženi promijenili bravu, a ne PV (jer nije logično da je ona mijenja s obzirom da ne živi na prijeporu), čak i kada bi se prihvatili navodi tuženika da je PV promijenila bravu, tuženici su i dalje pasivno legitimirani. Naime, u parnici radi smetanja posjeda pasivno je legitimirana osoba koja je samovlasno smetala tuđi posjed, a također i osoba u čiju korist je treća osoba poduzela čin smetanja (s njegovim nalogom ili bez naloga). Dakle, čak i ako se prihvati da je brave promijenila PV, tuženi su pasivno legitimirani jer je čin smetanja išao u njihov korist (oni su naveli da su brave promijenjene radi sigurnosti, odnosno jer nisu željeli da u kuću slobodno ulaze tužiteljica i članovi njezine obitelji), a oni se od njega nisu ogradili, dapače odobrili su ga.
10. Stoga je odlučeno kao u izreci, sukladno odredbi čl. 380. točke 2. ZPP-a.
U Rijeci, 20. veljače 2026.
Sudac
Ksenija Dimec
