Republika Hrvatska

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Ovr-746/2025-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

i

Z A K L J U ČA K

Općinski sud u Vukovaru, po sucu Ivici Grubišiću kao sucu pojedincu, po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijaliste Tihomira Posavčića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Borisu Hlatki, odvjetniku u Vukovaru, protiv ovršenika RP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa izravne naplate, nedopuštenim i odgodom prijenosa sredstava, dana 20. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik RP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na pokretanje parnice protiv ovrhovoditelja AP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] radi utvrđivanja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 50. st. 1. točka 7., točka 9. i točka 11. Ovršnog zakona, u roku od 15 dana od dana primitka ovoga zaključka.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 16. listopada 2025. godine podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u kojem u bitnome ističe prigovore propisane čl. 50. st. 1. točka 7., točka 9. i točka 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,131/20, 114/22, 6/2024. – dalje u tekstu: OZ) navodeći da ovrhovoditelj vodi ovrhu po zastarjeloj i nevažećoj presudi Općinskog suda u Vukovaru broj P-761/09-16 od 19. svibnja 2010. budući da je temeljem pravomoćne presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob-57/2025-2 od 17. rujna 2025. s danom 17. prosinca 2024. prestala njegova obveza uzdržavanja prema ovrhovoditeljici. U podnesku kojim dopunjuje svoj prijedlog od 4. studenog 2025. ovršenik nadalje navodi da predlaže da sud sukladno čl. 65. OZ odgodi provedbu predmetne ovrhe budući da se ovršenik nalazi u izrazitoj nepovoljnoj financijskoj i zdravstvenoj situaciji te bi mu provođenje ovrhe prouzročilo teško nadoknadivu štetu i dodatno pogoršalo njegovu egzistencijalnu situaciju.

2. Ovrhovoditelj se po punomoćniku dana 11. veljače 2026. očitovao na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu ovrhe navodeći da ne spori da je presudom Županijskog suda u Zadru broj Gž Ob-57/25 od dana 17. rujna 2025. utvrđeno da od 17. prosinca 2024. godine prestaje obveza uzdržavanja ovršenika prema ovrhovoditeljici određena presudom Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P-761/09 od 19. svibnja 2010., međutim, ističe da je sporno je li ovršenik ovrhovoditeljici isplatio sve zaostatke uzdržavanja i to temeljem ranije donesene presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P-761/09 zbog čega smatra da ovršenika sud treba uputiti na parnicu. Ovrhovoditelj nadalje ističe da ovršenik u svom prijedlogu nije dostavio bilo kakav dokaz, odnosno na bilo koji način valjano argumentirao prijedlog za odgodu ovrhe zbog čega se nisu ispunili zakonski uvjeti za odgodu ovrhe, tim više što se u konkretnom slučaju radi o obveznom plaćanju uzdržavanja, odnosno alimentaciji.

3. Odredbom članka 210. st. 1. i 2. OZ-a, određeno je kako nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. st. 1. ovoga Zakona, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209.stavka 5. ovoga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

3.1. Kako su žalbeni razlozi ovršenika propisani člankom 50. st. 1. točka 7., 9. i 11. OZ-a, odnosno žalbeni razlozi zbog kojih je sud temeljem članka 52. st. 3. OZ-a, dužan donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od 8 dana, trebalo je postupiti kao u zaključku.

4. Prijedlog za odgodu ovrhe je neosnovan.

4.1. Prije svega, ovaj sud ističe da samo upućivanje ovršenika u parnicu radi proglašenje ovrhe nedopuštenom, kao i eventualno pokretanje takve parnice, samo za sebe nije dovoljno za automatsku odgodu ovrhe u ovom predmetu (tako i Županijski sud u Osijeku u Gž Ovr 356/2022 od 13. rujna 2022., Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1078/08-2 od 1. kolovoza 2008., Županijski sud u Varaždinu u Gž.325/09-2 od 2. travnja 2009., Županijski sud u Splitu u Gž Ovr 677/2023 od 28. rujna 2023., tako i Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 163/2023 od 4. rujna 2023.).

4.2. Članak. 65. OZ propisuje da sud, na prijedlog ovršenika, može odgoditi ovrhu ako ovršenik učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen koji od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. t. 1. -11. OZ-a. Drugim riječima, za odgodu ovrhe moraju biti ispunjene dvije pretpostavke, pretpostavka propisana čl. 65. st. 1. t. 1. – 11. OZ-a, i pretpostavka vjerojatnosti nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja. Navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno (tako i (Županijski sud u Splitu u Gž Ovr 770/2022-2 od 26. siječnja 2023., Županijski sud u Bjelovaru u Gž Ovr-518/2022 od 9. ožujka 2023., Županijski sud u Osijeku u Gž Ovr 630/2021 od 30. kolovoza 2023., Županijski sud u Splitu u Gž Ovr 677/2023 od 28. rujna 2023., Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 154/2023 od 7. srpnja 2023., Županijski sud u Splitu u Gž Ovr 407/2023 od 21. kolovoza 2023., Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 164/2023 od 24. kolovoza 2023., Gž Ovr 163/2023. od 4. rujna 2023., Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 254/2023 od 5. siječnja 2024., Županijski sud u Vukovaru u Gž Ovr 166/2023 od 5. veljače 2024., Županijski sud u Vukovaru u Gž Ovr 83/2023 od 14. ožujka 2024.).

4.3. Prethodno treba istaknuti da je u konkretnom slučaju prijedlog za odgodu nedovoljno određen jer ovršenik ne precizira do kojeg trenutka predlaže odgodu ovrhe, a odgoda ovrhe se ne može odrediti na neodređeno vrijeme. No čak i da je prijedlog za odgodu ovrhe dovoljno određen, u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe iz razloga kako slijedi.

4.4. U konkretnom slučaju, ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, na koje pravno sredstvo se u pogledu odgode ovrhe analogno primjenjuju pravila o žalbi protiv rješenja o ovrsi te je stoga ispunjen prvi uvjet za odgodu ovrhe, propisan člankom 65. stavkom 1. točkom 1. OZ-a.

5. U odnosu na drugu pretpostavku za odgodu ovrhe – vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja, ovaj sud ističe sljedeće. Kod ove pretpostavke se ne traži da se radi o apsolutno ireparabilnoj šteti tj. takvoj šteti koja se uopće ne bi mogla reparirati, već je dovoljno da je riječ o relativno ireparabilnoj šteti tj. šteti koja se sama po sebi, objektivno uzevši, može nadoknaditi, ali ne i od protivne strane. Ako bi se moglo pretpostaviti da bi se od protivnika u budućnosti bez teškoća mogla ostvariti naknada štete ili povrat onoga što bi on provedbom neke druge radnje mogao steći, opasnost relativno ireparabilne ili teško ireparabilne štete ne bi postojala. Pojam nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ima prvenstveno kvalitativno značenje, ali taj pojam nužno implicira i određenu kvantitativnu dimenziju tj. mora se raditi o šteti znatnijeg opsega. Pritom bi pojam znatnijeg opsega štete trebalo dovesti u vezu s konkretnim strankama, njihovim imovinskim stanjem itd.

5.1. Sudska praksa, koja pitanje odgode ovrhe tretira restriktivno, zauzela je stav da kad sud ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da li bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu tada težište ispitivanja treba usmjeriti na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku eventualne protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja (tako i Županijski sud u Varaždinu u Gž Ovr 141/2021-2 od 27.04.2021., Županijski sud u Bjelovaru u Gž Ovr 701/21 od 9. studenog 2021.). U konkretnom slučaju ovršenik niti ne spominje imovinske prilike ovrhovoditelja niti dokazuje zbog čega svoju eventualnu tražbinu ne bi mogao ostvariti od ovrhovoditelja.

5.2. Nadalje, u odnosu na pozivanje ovršenika na potencijalnu oskudicu i ugrozu njegovog zdravlja, ovaj sud prije svega ističe da ugroza za zdravlje ovršenika nije ničim dokazana, a čak i da jest, navedene eventualne posljedice nisu dostatne za odgodu ovrhe u ovom predmetu jer ulaze u krug redovitih posljedica ovršnog postupka. S tim u vezi, upućuje se i na stav sudske praske izražen u rješenju Županijskog suda u Zadru u Gž Ovr 149/2023 od 7. studenog 2023. koji navodi da vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan i određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe. Županijski sud u Zadru nalazi potrebnim navesti kako za ocjenu vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ne postoji pravni standard. Vjerojatnost da će provedbom ovrhe za ovršenika nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ovisi o nizu elemenata konkretnog slučaja. Ne postoje precizna pravila ili mjerila prema kojima bi određena okolnost uvijek predstavljala razlog koji opravdava odgodu ovrhe, odnosno koja bi sama po sebi dovodila do zaključka o vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štetu koju bi provedbom ovrhe trpio ovršenik (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 1704/13-2 od 13. svibnja 2015.). Iako je svaka ovrha umanjenje imovine za ovršenika to nije ona nenadoknadiva šteta koju zakon pretpostavlja i zbog koje ovršni sud ima mogućnost odgoditi ovrhu. Prema mišljenju ovog suda, u konkretnom slučaju, zdravstveno stanje i možebitna bolest ovršenika, nisu od odlučnog značaja budući da je ovršenik od dokaza priložio isključivo Potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 20. 9. 205. kojom se potvrđuje samo da je isti upisan u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom. Županijski sud u Zadru u predmetnoj odluci posebno ističe da nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnom ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, već je ovršenik dužan učiniti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao nadoknaditi ili bi ju pak mogao nadoknaditi uz iznimne i nerazmjerne teškoće, navođenjem u čemu bi se šteta sastojala i zašto bi ista bila nenadoknadiva, kao i konkretan opseg štete. Dakle, konkretna šteta koju bi ovršenik pretrpio provedbom ovrhe mora biti konkretizirana, a ne može biti izjednačena s redovitim posljedicama ovrhe. Pogoršanje zdravstvenog stanja nije zakonski razlog za odgodu ovrhe.

5.3. U konkretnom slučaju, navodi ovršenika o ugrozi zdravlja zbog provedbe ovrhe svode se na paušalne i ničim dokazane tvrdnje, a takvi paušalni navodi nisu dovoljni da bi se zaključilo da je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu (tako i Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 34/2024 od 14. veljače 2024.), a sama činjenica da je ovršenik osoba s invaliditetom nije relevantna prilikom odlučivanja o odgodi ovrhe.

6. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe te je stoga odlučeno kao u izreci rješenja.

Vukovaru, 20. veljače 2026.

Sudac:

Ivica Grubišić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa ovoga rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u tri primjerka a o istoj odlučuje drugostupanjski sud.

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku Borisu Hlatki, odvjetniku u Vukovaru

2. Ovršeniku ŠP iz [adresa]