REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog EK, radi prekršaja iz članka 63. stavka 5. u vezi članka 293. stavka 1. i 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom obaveznog prekršajnog naloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/25-4/45090, Urbroj: 511-02-05-25-1, od 5.5.2025., nakon provedenog žurnog postupka i proglašenja presude dana 19.2.2026., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 1. i članka 222. te članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 20. veljače 2026.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i Ž, r. P, rođen **.**.1946. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., umirovljenik, 1.070,00 eura, oženjen, otac 6 djece, državljanin Republike Hrvatske, viša stručna sprema, pismen, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, prekršajno osuđivan,

k r i v j e

I što je dana 4. svibnja 2025., u 17:50 sati, u mjestu Pavlin Kloštar, upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] te napustio mjesto prometne nesreće, a da prethodno nije popunio i potpisao Europsko izvješće ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu,

dakle, kao vozač u prometu na cesti napustio mjesto prometne nesreće bez da je razmijenio potrebne podatke sa drugim sudionikom u nesreći,

pa je time počinio prekršaj iz članka 176. stavka 1. u vezi stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 300,00 EURA (tristo eura).

II Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se temeljem članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 200,00 eura (dvjesto eura), u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

Na temelju članka 182. točke 3. prekršajnog zakona

OKRIVLJENI EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i Ž, r. P, rođen **.**.1946. u [adresa], s prebivalištem u [adresa].,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

III da bi istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao istim vozilom opisanim kao pod točkom I, i kretao se iz smjera zapada u smjeru istoka te izlaskom iz blagog zavoja u desno i dolaskom do kućnog broja 80., nije s lijeve strane ostavio dovoljan razmak između svog vozila i vozila s kojim se mimoilazi, te po potrebi pomaknuo svoje vozilo desnom rubu kolnika, uslijed čega je lijevim bočnim retrovizorom udario u lijevi bočni retrovizor osobnog automobila [registarska oznaka] kojim je upravljao ŽK, a koji se kretao iz smjera istoka u smjeru zapada, te je pomicanjem u desno pokušao izbjeći sudar, dok je na oba vozila nastala materijalna šteta,

pa da bi time počinio prekršaj iz članka 63. stavka 1. i 5. u vezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

IV Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA BJELOVAR obaveznim prekršajnim nalogom Klasa: 211-07/25-4/45090, Urbroj: 511-02-05-25-1, od 5.5.2025., oglasila je okrivljenika krivim radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Na navedeni obavezni prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno uložio prigovor, nakon čega je pobijani nalog stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

3. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaj iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dok se ne smatra krivim za preostali prekršaj koji mu se stavlja na teret.

4. Ispitani EK navodi da je kritične zgode oko 18:00 sati, u mjestu Pavlin Kloštar pored Kapele upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka]. Radi se o vrlo uskoj prometnici na kojoj prometne trake nisu odvojene središnjom linijom. Kretao se u pravcu istoka i izlazio iz blagog desnog zavoja sa blažim prijevojem, ali mu je iznenada povećanom brzinom iz suprotnog smjera naišlo nepoznato vozilo registarske oznake [registarska oznaka]. Zbog uskog kolnika i činjenice da vozač navedenog automobila ŽK nije očito vozilo držao potpuno uz desni rub kolnika došlo je do udara lijevih vanjskih ogledala na oba vozila. Oba sudionika prometne nesreće zaustavila su se na mjestu događaja te je razgovarao sa vozačem navedenog vozila i utvrđeno je da je na oba vanjska ogledala nastupila imovinska šteta. Međutim, smatrao je da je oštećeni svakako barem djelomično odgovoran za nastupanje ove štete zbog svog načina vožnje, te je napomenuo da po dogovoru svaki treba snositi svoju štetu nastalu na automobilu. Oštećeni nije na to pristao te je odlučio pozvati policiju, koje saznanje je od njega primio, pa je zbog toga odlučio napustiti lice mjesta prije nego je došla policija radi obavljanja očevida. Time je svjestan da je napravio propust, jer je bio dužan ostati na mjestu događaja kao sudionik prometne nesreće, obzirom da nije postignut dogovor sa drugim sudionikom nesreće zbog vrlo male štete. Stoga poriče da bi njegov način vožnje bio u uzročnoj vezi sa nastankom štetne posljedice, ali priznaje da je bezrazložno nakon događaja napustio lice mjesta.

5. Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj pod točkom II, sud je u dokaznom postupku uvid u zapisnik o očevidu, dokumentaciju očevida te podatke o vozaču.

6. U postupku nije bilo sporno da se okrivljenik kritične zgode nalazio na naznačenoj lokaciji gdje je upravljao spornim osobnim vozilom kada je došlo do prometne nesreće te da je tom prilikom bezrazložno napustio mjesto događaja bez da je razmijenio potrebne podatke sa drugim sudionikom nesreće.

7. Međutim, kao spornu okolnost je valjalo utvrđivati da li je uzrok nastaloj štetnoj posljedici protupravna vožnja okrivljenika u smislu ne držanja vozila bliže desnom rubu kolnika neposredno prije mimoilaženja.

8. Na temelju svih provedenih dokaza, neupitno proizlazi da je okrivljenik ušao u sferu prekršaja za koji se tereti pod točkom I, dok nema sigurnih i valjanih dokaza kako je njegov način vožnje bio protupropisan te da je predstavljao jedini i direktan uzrok nastaloj štetnoj posljedici.

9. Nakon što se okrivljenik izjasnio da se ne smatra krivim za prekršaj pod tokom II, iznoseći obranu napominje da je ove zgode na opisanoj lokaciji upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] te je napuštao blagi desni zavoj na prijevoju, kada mu je iz suprotnog smjera naišlo osobno vozilo [registarska oznaka]. Smatra da je vozač tog vozila odnosno oštećeni upravljao suviše velikom brzinom niti je vozilo držao potpuno uz desni rub kolnika, pa je upravo njegov način vožnje u znatnoj mjeri doprinio nastupanju prometne nesreće sa manjom imovinskom štetom usprkos tome se pokušao dogovoriti sa oštećenim za naknadu štete, što je ovaj odbio i inzistirao na obavljaju očevida, pa kada je odlučio pozvati policiju, on je namjerno otišao s lica mjesta ne želeći prisustvovati očevidu., pri čemu nije razmijenio potrebne podatke sa oštećenim.

10. Ponajprije treba napomenuti da iz podataka o vozaču koje je pružio sam okrivljenik kao vlasnik predmetnog automobila jasno proizlazi kako je upravo on u naznačenoj prometnoj situaciji upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] i time bio sudionik ove prometne nesreće.

11. Nadalje, prema zapisniku o očevidu se razabire da je do prometne nesreće došlo unutar naselja u dnevnim uvjetima vožnje na prometnici gdje se promet odvija u oba smjera gdje je ograničenje brzine 50 km/h, dok je kolnik širine samo 3,4 m. Potom se ističu sudionici prometne nesreće i vozila kojima su upravljali. Dalje se razabire kako je na automobilu kojim je upravljao okrivljenik oštećeno lijevo vanjsko ogledalo, a identična šteta je nastupila na osobnom automobilu [registarska oznaka] kojim je upravljao oštećeni ŽK. U samom zapisniku se nadalje ne spominju bilo kakvi materijalni tragovi koji b zaostali na mjestu nastupanja prometne nesreće.

12. Isto tako, izvršenim uvidom u dokumentaciju očevida jasno se uočava prometnica gdje je došlo do same nesreće i radi se o vrlo uskom kolniku sa nagibom te se radi o zavoju, a sa svake strane kolnika nalaze se bankine prije putnog jarka. Na samom kolniku nisu zaostali nikakvi materijalni tragovi otpalih dijelova vozila ili tragovi vožnje, kočenja ili zanošenja samih vozila koja su sudjelovala u nesreći. Na kraju se uočavaju automobili koji su u ovom događaju oštećeni pa se na lijevom vanjsko ogledalo vozila kojim je upravljao okrivljenik uočavaju samo brisotine po plastičnom nosaču lijevog vanjskog ogledala vozila, dok je na automobilu kojim je upravljao oštećeni plastika nosača ogledala u potpunosti otpala.

13. Prema tome, uzevši u obzir činjenicu da su se sudionici nesreće navedenim vozilima kretali po prometnici širine samo 3,4 m, dok je širina tih vozila zajedno sa vanjskim ogledalima u gabaritima najmanje 1,7 m, tada to jasno znači kako objektivno nije moglo doći do sigurnog mimoilaženja tih automobila ako su se oni kretali čak i uz sam desni rub prometnice gledano za pravac kretanja, već su čak obojica morala vozilima silaziti na bankinu, jer j jedino tako došlo do nesmetanog mimoilaženja. S druge strane, prema priloženim dokazima neupitno na mjestu događaja nisu zatečeni nikakvi materijalni tragovi koji bi na jasan način upućivali kako s se neposredno prije mimoilaženja kretali sudionici nesreće. To znači da je bilo koji od sudionika nesreće mogao vozilom biti na desnom rubu kolnika gledano za pravac kretanja, ili čak desnim pneumaticima kretati se po bankini, tako da je isključivo drugi sudionik ovog događaja mogao vozilo držati nešto dalje od desnog ruba kolnika, što bi rezultiralo udarom vanjskih ogledala tih vozila. Međutim, sasvim je moguće i prihvatljivo da se niti jedan sudionik prometne nesreće nije kretao na adekvatan i pravilan način, ali o tome ne egzistiraju materijalni dokazi, tako da se na temelju samih oštećenja vanjskih ogledala na oba vozila nikako ne može zaključiti da je upravo način vožnje okrivljenika bio protupropisan te da je predstavljao jedini i direktan uzrok nastaloj štetnoj posljedici, tako da je sud okrivljenika za odnosni prekršaj pod točkom II oslobodio optužbe.

14. Dakle, sve naprijed izneseno potpuno jasno ukazuje na činjenicu da je okrivljenik bez sumnje želio izbjeći odgovornost za izazivanje ove prometne nesreće obzirom da je propustio postupiti na naprijed opisani način i ostati na licu mjesta prometne nesreće rad obavljanja očevida obzirom da je oštećeni na tome inzistirao i u njegovoj prisutnosti pozvao policiju. Kako prije napuštanja lica mjesta okrivljenik dodatno nije razmijenio sve potrebne podatke sa drugim sudionikom takvog događaja niti je imao zakonsko opravdanje za odlazak s lica mjesta (nastupanje tjelesnih povreda u samoj nesreći), time je bez sumnje ispunio biće djela prekršaja pod točkom I izrijeke presude.

15. Zbog naprijed navedenih razloga, sud je okrivljenika oglasio krivim za prekršaj pod točkom I, te mu je izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.

16. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja pod točkom I, te činjenica da je kritičan za svoje protupravno ponašanje, a radi se o zaslužnom građaninu, dok sud nije kao otegotno cijenio njegovu kažnjavanost za jedan prekršaj iz prometa. Stoga je ipak bilo uvjeta za izvjesno ublažavanje novčane kazne, tako da je izrečena novčana kazna primjerena načinu počinjenja prekršaja i njegovoj težini odnosno stupnju krivnje i samo takvom novčanom kaznom može se utjecati na svijest okrivljenika da ubuduće izbjegava takvo i slično neprimjereno ponašanje u prometu, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.

17. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

18. Iako je za djelo prekršaja pod točkom I propisana zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, prema novom Prekršajnom zakonu proizlazi da sud može odrediti takvu mjeru, ovisno o težini počinjenog prekršaja i postojanju opasnosti od ponavljanja takve nepropisne radnje u prometu. U konkretnom slučaju nalazi se da je okrivljenik iskreno priznao napuštanje lica mjesta ističući da je do toga došlo zbog nemogućnosti s da se oštećenim dogovori oko naknade mizerne štete, smatrajući kako je i on nekoj mjeri doprinosio njezinom nastupanju. Osim toga, radi se o osobi visoke starosne dobi sa zdravstvenim problemima, posebno zbog vrlo otežanog hoda te mu je svakako za svakodnevne životne potrebne krajnje nužan automobil. Također, doista nema osnove za zaključak da bi mogao ponoviti ovakvu protupravnu radnju i stoga nije nužno potrebno niti svrsishodno da ga se na bilo koje vrijeme isključuje iz prometa.

19. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, jer kao umirovljenik ima redovna mjesečna primanja i može platiti naznačeni trošak bez da ugrožava vlastitu egzistenciju.

U Bjelovaru, 20. veljače 2026.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Podnositelju Optužnog prijedloga