Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Posl. br. P-987/2023-19

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Renati Šrekais, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja OR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Tatjana Lindić, odvjetnica u Samoboru, Trg kralja Tomislava 15 protiv tuženika ĆR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Dijana Kolman Vrane, odvjetnica u Samoboru, Ferka Ivanščaka 3, radi utvrđenja prava služnosti i upisa prava u zk., nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. siječnja 2026. godine u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Tatjanu Lindić, odvjetnicu, tuženika osobno i punomoćnicu ORN, dana 20. veljače 2026. godine,

p r e s u d i o j e

I./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja OR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koji glasi:

“Osniva se stvarna služnosti kolnika prava prolaza i provoza preko čkbr. [katastarska čestica] livada Jakšina od 3843 m2 upis. u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine širine 3 metra koja služnost se proteže od javnog dobra puta zk oznake čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema sjeveru uz međe sa nekretninama zk. oznake čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] za korist povlasne nekretnine čkbr. [katastarska čestica] Jakšina oranica od 2146 m2 , upis. u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sve u skladu sa skicom lica mjesta koja čini sastavni dio ove presude.

Nalaže se tuženiku ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trpjeti upis ovog prava stvarne služnosti u zemljišne knjige i nalaže mu se tužitelju OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknaditi trošak parničnog postupka, sve u roku od 15 dana.”

II./ Nalaže se tužitelju OR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknaditi tuženiku ĆR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], parnične troškove u iznosu od 625,00 Eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi koju je podnio ovom sudu dana 02.11.2023. navodi da je vlasnik zk. čestice koja u zemljišnim knjigama upisana kao čkbr. [katastarska čestica] Jakšina oranica od 2146 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navedena nekretnina je povlasna u odnosu na nekretninu tuženika koja je u zk. upisana kao čkbr. [katastarska čestica] Jakšina livada od 3843 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ta je nekretnina poslužna (služnost puta – pravo kolnika ) u odnosu na nekretninu tužitelja. U korist povlasne nekretnine tužitelja postoji pravo stvarne služnosti prolaza i provoza - pravo kolnika na teret poslužne nekretnine u vlasništvu tuženika. Do nekretnine tužitelja nema druge putne veze. Tužitelj i njegovi pravni prednici do svoje nekretnine čkbr. [katastarska čestica] oduvijek su pristupali preko čkbr. [katastarska čestica]. Služnost se proteže preko poslužne nekretnine uz istočnu među čkbr. [katastarska čestica], te se proteže od javnog dobra puta, zk oznake čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema sjeveru uz među sa nekretninama zk. oznake čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] do povlasne nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u širini od 3 metra. Tu su služnost koristili i pravni prednici tužitelja, a i on sam koristi je daleko duže od 20 godina. Opisanom služnosti puta se nesmetano već duže vrijeme koristi, a tužitelj smatra da kao vlasnik povlasnog dobra ima pravni interes da se utvrdi postojanje stvarne služnosti i ishodi upis tog tereta u zemljišnim knjigama, pa predlažu da sud po provedenom postupku donese sljedeću presudu:

2. U odgovoru na tužbu tuženik je učinio nespornim da je tužitelj upisan kao vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok je tuženik vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, tuženik je temeljem Ugovora o kupoprodaji od dana 23.06.2022.g. stekao vlasništvo gore označene nekretnine od ranijeg vlasnika iste, no prilikom kupoprodaje predmetne nekretnine prijašnji vlasnik nije tuženika ni na koji način upozorio da na predmetnoj nekretnini postoji ikakav teret, štoviše iz samog ugovora o kupoprodaji i to čl. 5 te pripadajućih izvadaka iz zemljišne knjige razvidno kako predmetna nekretnina nije opterećena nikakvim upisanim niti neupisanim teretima. Pojašnjenja radi u označenom ugovoru naznačena je kao predmet kupoprodaje kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je parcelacijskim elaboratom cijepana na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] što je vidljivo iz povijesnog zk izvadka. Pored navedenog, na predmetnoj nekretnini nema vidljivog puta, a koji bi upućivao da na nekretnini postoji pravo služnosti prolaza i provoza stoga je netočan navod tužitelja da na nekretnini kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] postoji pravo služnosti prolaza i provoza do nekretnine kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a kojim pravom se tužitelj koristi preko 20 godina. Naime, da su navodi tužitelja istiniti, zasigurno bi postojali vidljivi tragovi da se predmetnom nekretninom prolazi, međutim na tuženikovoj nekretnini takvih tragova nema. Tuženik ističe kako u zemljišnim knjigama nije bilo upisano pravo služnosti pa stoga čak i u slučaju da je pravo služnosti postojalo, isto prestaje sukladno čl. 243. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a da bi se na ovaj predmet trebao primijeniti i čl. 124. st. 1. istog zakona budući je tuženik nekretninu stekao u dobroj vjeri.Također, društvo Pharmax Adria d.o.o., čiji je vlasnik i osnivač upravo supruga ovdje tuženika na označenoj nekretnini namjerava izgraditi poslovni objekt – uredsku zgradu i skladište te će zemljište biti ograđeno radi osiguranja i zaštite nekretnine. U tu je svrhu društvo Pharmax Adria d.o.o. kao investitor projekta dalo izraditi Arhitektonski projekt za gradnju stambeno-poslovne građevine na nekretnini u vlasništvu tuženika te su u izradu istoga uložena znatna materijalna sredstva i to preko 300.000,00 kn/39.816,84 Eur kao što je ishođena i građevinska dozvola. Tuženik ističe kako je predmet poslovanja društva Pharmax Adria d.o.o. promet na veliko lijekovima i medicinskom proizvodima, stoga je zbog strogih propisa koji reguliraju uvijete skladištenja i čuvanja lijekova i medicinskih proizvoda svakako potrebno ograditi predmetnu nekretninu, što bi u slučaju postojanja prava služnosti prolaza i provoza bilo onemogućeno. Osim toga, kako je vidljivo iz samog idejnog rješenja(str.39) društvo Pharmax Adria d.o.o. planira izgraditi skladišni zgradu blizu ruba parcele uz granicu s kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica](u skladu s odredbama prostornog plana Grada Samobora), a na kojem dijelu tužitelj traži osnivanje služnosti puta. Tuženik nadalje navodi kako je njegova nekretnina posljednje građevinsko zemljište u označenom području, dok je nekretnina u vlasništvu tužitelja poljoprivredno zemljište što je razvidno iz lokacijske informacije koje tuženik dostavlja u prilogu te samim osnivanje služnosti kolnika na nekretnini tuženika istom bi se nanijela velika šteta i ograničilo njegovo pravo vlasništva, a što je suprotno načelu da korist koju bi vlasnik povlasne nekretnine trebao ostvariti uspostavom služnosti trebala biti veća od štete koju trpi vlasnik poslužne nekretnine. Naime, tužitelj koristi povlasnu nekretninu koja je poljoprivredno zemljište za uzgoj povrća za vlastite potrebe, dok će tuženik poslužnu nekretninu koja je građevinsko zemljište koristiti u poslovne svrhe i za stjecanje dobiti u konačnici izgradnjom građevine na poslužnoj nekretnini otvoriti će se i nova radna mjesta.Tuženik nadalje navodi kako tužitelj pristup svojoj nekretnini može ostvariti preko drugih susjednih nekretnina koje su prikladnije za pristup nekretnini tužitelja. Naime, iz mjesta stanovanja tužitelja([adresa]) najbliži put do nekretnine u vlasništvu tužitelja je preko kčbr. [katastarska čestica], a na koju se pristupa izravno s javne ceste(javno dobro) kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji put bi bio najkraći do nekretnine tužitelja i čim se tuženiku ne bi nanijela šteta ograničavajući ga u pogledu gradnje, stoga je u potpunosti netočan navod tužitelja da do kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nema druge putne veze. Pored navedenog postoji mogućnost prilaza nekretnini tužitelja i preko kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tuženik, nadalje ističe kako je 2022. godine za k. o. [katastarska općina] proveden postupak obnove zemljišnih knjiga te su svi vlasnici i posjednici bili pozvani da stave prijedloge za upis svog prava u zemljišne knjige no tužitelj to nije učinio. Slijedom svega navedenog, predlaže se odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan, uz naknadu troška tuženiku.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u ugovor o kupoprodaji nekretnine od 23.06.2022. (list14-17 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine tužitelja i tuženika (list 4 i 5 spisa), provedeno je saslušanje stranaka (list 279 – 281 spisa) dok nisu izvođeni daljnji dokazi predloženi od strane tužitelja i tuženika na pripremnom ročištu jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno i bez izvođenja tih dokaza.

4. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnine od 23.06.2022. proizlazi da je isti sklopljen između KR kao prodavatelja i ovdje tuženika ĆR kao kupca, a predmet kupoprodaje je nekretnina iz čl. 1. ugovora i to kčbr. [katastarska čestica] šuma Jalšina u Klešte površine 1 jutro i 280 čhv. Upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] put Jalšina u Klešte od 22 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], obje upisane kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru koje odgovaraju jedinstvenoj katastarskoj kčbr. [katastarska čestica] livada Jakšina ukupne površine 6979 m2 upisane u posjedovni list 739 k. o. [katastarska općina]. Prema čl. 5. istog ugovora prodavatelj svojim potpisom jamči da je nekretnina iz čl. 1. ugovora njegovo isključivo vlasništvo te da na istoj nema nikakvih upisanih ili neupisanih tereta, kao niti bilo kakvih drugih prava trećih osoba kojima bi se mogla isključiti ili ograničiti vlasnička prava kupca.

5. Uvidom u izvadak BZP-a zemljišno knjižnog odjela [adresa] je utvrđeno da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod rednim brojem 1 upisana zkčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Jakšina površine 2146 m2, a kao vlasnik iste u 1/1 dijela upisan je OR, ovdje tužitelj.

6. Uvidom u izvadak BZP-a zemljišno knjižnog odjela [adresa] je utvrđeno da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod rednim brojem 1. upisana zkčbr. [katastarska čestica] u naravi livada Jakšina površine 3843 m2, dok je pod rednim brojem 2. upisana kčbr. [katastarska čestica] u naravi livada Jakšina površine 3136 m2 ili ukupno 6979 m2, a kao vlasnik iste u 1/1 dijela upisan je ĆR, ovdje tuženi, dok na listu „C“ nema upisanog tereta.

7. Saslušan kao stranka tužitelj OR je iskazao da je vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je pokrenuo ovaj postupak jer mu je susjed, ovdje tuženi, koji je vlasnik kčbr. [katastarska čestica] rekao da će ograditi svoju parcelu, a on preko te parcele ima služnost puta. Prethodno je tuženiku potpisao suglasnost za dobivanje građevine dozvole ali ga je tražio da mu omogući prolaz preko svoje parcele. Tvrdi da ima pravo služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tuženika i da se tim pravom služio preko 40 godina, a njegovi prednici još sto godina ranije. Nekretnina tuženika i njegova nekretnina su susjedne nekretnine s time da se to radilo o zemljištu koje je bilo u vlasništvu jedne obitelji, rasparcelirano na više parcela te su jedni drugima dopuštali prolaz preko svoje nekretnine. Da bi on došao do svoje nekretnine s javne ceste koju zovu "Klanjac" mora proći preko tuženikove nekretnine. Njegovi prednici nisu upisali to pravo služnosti, a on je tu nekretninu naslijedio i nije znao da to pitanje nije riješeno. Kada su se zemljišne knjige usklađivale pokušao je to riješiti i upisati služnost, no rekli su mu da ih to ne zanima. Za sada i dalje može tamo prolaziti, tuženi mu to nije zabranio već je najavio da će sagraditi ogradu oko svoje parcele pa onda više ne bi mogao prolaziti. Tvrdi da se nikada prije niti njemu niti njegovim pravnim prednicima nitko nije usprotivio da prolaze preko te nekretnine. Tuženi je tu česticu kupio 2023. ili 2022. i čim mu se došao predstaviti kao susjed rekao mu je, odnosno pitao ga, da li zna da ima služnost prolaska preko njegove nekretnine. Tuženik mu je odgovorio da ne zna i da je kupio čistu parcelu iz čega proizlazi da mu je to netko prešutio. Mogao bi doći i preko drugih nekretnina, no do sada se nije nikada koristio tim prolazom, a i pitao je jednu od vlasnica susjedne nekretnine UR koja je rekla da mu to neće dozvoliti. Svoju nekretninu koristi za poljoprivredne svrhe jer tamo ima vrt. Gđa. UR je vlasnica parcele kčbr. [katastarska čestica]. Na pitanje ima li mogućnost prolaska preko neke druge parcele izjavljuje da bi mogao proći preko kčbr. [katastarska čestica] čiji vlasnik je nedavno postao ovdje tuženi. Navodi da je potpisao suglasnost za građevnu dozvolu tuženiku, no da mu je rekao da stavi u napomenu da traži služnost puta preko njegove nekretnine i tuženik je to stavio u napomenu. Tu napomenu je Gradski ured tretirao kao žalbu te mu je odgovoreno da mu se prigovor odbija jer postoji mogućnost da dođe na parcelu drugim putem preko čestice kčbr. [katastarska čestica] preko koje nikada nije prolazio. Prema lokacijskoj informaciji njegovo zemljište je poljoprivredno, ali se nalazi u građevnoj zoni.

8. Saslušan kao stranka tuženik ĆR je iskazao da je kčbr. [katastarska čestica] kupio od KR koji je tu nekretninu kupio cca godinu i dvije ranije i imao je na njoj namjeru graditi kuću. Inače je KR po zanimanju pomorac i nema ga često tamo. On mu je pokazao nekretninu, njegova odvjetnica je provjerila u zemljišnim knjigama stanje i utvrdila da nema upisanog tereta te je on još prodavatelja izričito pitao ima li kakvih tereta ili prava trećih i on je rekao da nema, i da je nekretnina "čista". Nije u to posumnjao jer je takvo stanje bilo i u zemljišnim knjigama. Ta parcela je zadnje građevinsko zemljište u toj građevinskoj zoni, a sve ostalo su poljoprivredna zemljišta pa je tako i zemljište tuženika. Nije u naravi primijetio da bi postojao nekakav utabani put preko njegove nekretnine. Kada je tu nekretninu kupio na njoj je bila trava tj. radi se o livadi. U to vrijeme je bila visoka trava i nije se vidio nikav put na mjestu gdje tužitelj tvrdi da ga koristi već dugi niz godina. Nekretninu je kupio da na njoj sagradi poslovnu zgradu i skladišta, platio je projektiranje i predao papire za građevnu dozvolu. Tada su o istom obaviješteni susjedi i onda je tek iz očitovanja susjeda OR prvi puta čuo da on polaže pravo na prolaz preko njegove nekretnine. Odgovorio mu je da nije suglasan jer da ima i drugih pristupa na tu nekretninu. Grad Samobor izdao mu je građevnu dozvolu na koju je tužitelj uložio žalbu, koja žalba je nakon par mjeseci odbijena i dobio je pečat pravomoćnosti na dozvolu. U međuvremenu je kupio i dvije susjedne parcele koje želi spojiti s ovom parcelom i početi graditi, no s obzirom na zabilježbu spora ne može se izvršiti spajanje parcela i mora plaćati najam skladišta na drugim lokacijama. Osobno nije nikada vidio tužitelja da prolazi preko njegove nekretnine, a zna često biti tamo jer ima još neku nekretninu u blizini, a i šeta pse. Nekretnina kčbr. [katastarska čestica] ima 3500m2 i želi joj pridružiti dio čestice 917 i 918 koje imaju daljnjih 1500m2 da bi mogao na toj novoj parceli izgraditi skladište, no sve to stoji dok se ne riješi ovaj predmet. Ponavlja da nije nikada vidio niti tužitelja niti nekakve tragove da bi netko prolazio preko moje nekretnine.

9. Sud je, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Među strankama je nesporno da je tužitelj vlasnik nekretnine u 1/1 dijela upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/1 dijela, a tuženik vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] u 1/1 dijela, kao i da je tuženik stekao vlasništvo predmetne nekretnine na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine od 23.06.2022. od ranijeg vlasnika nekretnine KR u kojem se izričito navodi (čl. 5. ugovora) da prodavatelj jamči kupcu da na nekretnini koja je predmet prodaje nema nikakvih upisanih ili neupisanih tereta niti bilo kakvih prava trećih osoba kojima bi se mogla isključiti ili ograničiti vlasnička prava kupca.

11. Jednako tako je među strankama nesporno da u zemljišnim knjigama na nekretnini tuženika kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bilo upisano pravo služnosti prolaza i provoza do nekretnine tužitelja kčbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina].

12. Sporno je je li tužitelj stekao pravo služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tuženika i ako je na koji način.

13. Međutim, da bi sud mogao prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja isti bi trebao odgovarati činjeničnim navodima tužbe. Stoga bi tužitelj trebao iznijeti tvrdnje o tome da postoje određene činjenične pretpostavke koje opravdavaju prihvaćanje tužbenog zahtjeva koji se odnosi na osnivanje prava stvarne služnosti dosjelošću tj. na temelju zakona, tj. postaviti tužbeni zahtjev radi utvrđenja da se osniva pravo stvarne služnosti na temelju zakona dosjelošću.

14. U ovom postupku tužitelj je u činjeničnim navodima tužbe iznio tvrdnje o tome da postoje određene činjenične pretpostavke koje opravdavaju prihvaćanje tužbenog zahtjeva koji se odnosi na osnivanje stvarne služnosti dosjelošću tj. na temelju zakona, dok je istovremeno tužbeni zahtjev postavio na način da predlaže osnivanje prava stvarne služnosti odlukom suda.

15. Da činjenični navodi tužbe upućuju na stjecanje stvarne služnosti dosjelošću potvrđuje i tužitelj u svom iskazu kada navodi da je postupak pokrenuo jer tvrdi da ima pravo stvarne služnosti prolaza i provoza preko dijela nekretnine tuženika budući da se tim pravom prolaza služi preko 40 godina, a da su se njegovi prednici služili još sto godina ranije, da je tu nekretninu naslijedio i da je tek tada saznao da njegovi prednici nisu upisali služnost u zemljišne knjige te da mu nitko nikada nije branio prolaziti preko nekretnine tuženika. Tek mu je tuženi najavio da će svoju nekretninu ograditi pa da više neće moći prolaziti preko nje. Iz navedenog jasno proizlazi da tužitelj ovom tužbom traži od suda da se utvrdi da je dosjelošću stekao pravo stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tuženika.

17. Tuženik u odgovoru na tužbu kao i u svom iskazu navodi da je svoju nekretninu kupio bez upisanog tereta, da mu je prodavatelj izričito rekao da na nekretnini nema prava trećih osoba, da u naravi nije bilo nikakvog vidljivog puta preko kupljene nekretnine te da je tek prilikom traženja građevinske dozvole saznao da tužitelj polaže pravo na prolaz preko njegove nekretnine na što mu je odmah rekao da ima namjeru nekretninu ograditi i da neće moći preko nje prolaziti.

18. Dakle, iz suglasnih iskaza stranaka očigledno je da tužitelj temelji svoj zahtjev na činjenicama koje se odnose na stjecanje prava stvarne služnosti na temelju zakona – dosjelošću, dok istovremeno tužitelj tužbeni zahtjev postavlja radi stjecanje prava stvarne služnosti odlukom suda.

19. Slijedom iznesenog, kako je na pripremnom ročištu koje je održano 09.04.2025. zaključen prethodni postupka, tako da tužitelj više nije u mogućnosti tužbu preinačiti jer tužitelj može preinačiti tužbe samo do zaključenja prethodnog postupka (čl. 190. st. 1. ZPP- a), niti je sud imao ovlasti ranije pozvati tužitelja na ispravak tužbe zbog pogrešno postavljenog tužbenog zahtjeva (tako i odluka Županijskog suda u Koprivnici broj Gž-825/00 od 05.10.2000.), budući da ne postoji identitet između činjeničnih navoda tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

20. Navedenu odluku suda potvrđuje i sljedeće:

20.a „U parničnom postupku načelo dispozicije ima određujuću ulogu u određivanju predmeta spora i predmeta odlučivanja. Tužitelj isticanjem određenog tužbenog zahtjeva u tužbi (ili naknadno tijekom postupka) (čl. 186. st. 1., 190. i 191. ZPP-a) određuje te granice: u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (2/1); presudom sud odlučuje o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih traženja (338/3), te o postojanju tražbine istaknute radi prijeboja (333/3 i 338/3); on nije ovlašten suditi preko i mimo zahtjeva stranaka, … prekoračiti ih jer takvo odlučivanje suda ima značenje apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka (arg. ex 354/2.12)…“

(O., Tužbeni zahtjev kao predmet odlučivanja. U: Ć, ur. Građansko parnično pravo, Sudske odluke i sudska nagodba. Zagreb: Narodne novine d.d.; 2013. Str. 41-42.)

20.b „…Dakle, s obzirom da predmet spora čini pravo tužitelja na traženu pravozaštitnu mjeru, trebalo bi uzeti da bi predmet odlučivanja presudom bio tužbeni zahtjev istaknut u tužbi ili kasnije tijekom postupka koji je određen tj. ograničen činjeničnom osnovom na kojoj ga je tužitelj utemeljio jer činjenična osnova spora participira u identifikaciji predmeta spora. …O suđenju mimo zahtjeva (suđenje extra petita; kvalitativno prekoračenje; dosuda nečeg što je aliud u odnosu na ono što je traženo) moglo bi biti govora ako bi sud, npr: presudom odluči o istaknutom zahtjevu, ali bi je utemeljio na činjeničnoj osnovi drugačijoj od one na koju se pozvao… Ovaj bi slučaj prekoračenja pretpostavljao zauzimanje stava da činjenična osnova spora participira u identifikaciji predmeta spora (teorija ekvivalencije)…. Prekoračenje tužbenog zahtjeva ima značenje apsolutno bitne povrede odredaba parnično postupka (354/2.13.) zbog koje se presuda može pobijati žalbom“

(O., Prekoračenje tužbenog zahtjeva i njegove posljedice. U: Ć, ur. Građansko parnično pravo, Sudske odluke i sudska nagodba. Zagreb: Narodne novine d.d.; 2013. Str. 43-44.)

21. Međutim, istovremeno se ističe da i u situaciji da sud nije odbio tužbeni zahtjev zbog ranije navedenih razloga, valjalo bi isti odbiti i da je tužbeni zahtjev bio postavljen radi stjecanja vlasništva na temelju zakona dosjelošću iz sljedećih razloga:

22. Prema odredbi čl. 228. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, dalje: ZV) neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat će se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad to odredi posebni zakon, dok je odredbom čl. 229. st. 1. istog zakona propisano da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

23. Nadalje, čl. 230. istog zakona propisano je da pravo stvarnih služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na temelju zakona, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se, niti kad je utvrđeno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još nije bilo upisano to pravo služnosti koje je osnovano na temelju zakona. Jednako tako, i čl. 243. istog zakona propisuje da služnost koja nije upisana u zemljišnoj knjizi prestaje kad poslužnu stvar stekne osoba koja nije znala niti je morala znati za tu služnost.

24. Kako je na temelju uvida u izvadak iz zemljišne knjige i kupoprodajni ugovor utvrđeno da je tuženik kupio spornu nekretninu bez tereta, što potvrđuje i tuženik u svom iskazu koji je sud prihvatio kao istini jer je uvjerljiv i jer ga ni sam tužitelj ne osporava te je utvrdio da tuženik nije znao niti mogao znati da na nekretnini koju kupuje postoji neko pravo treće osobe, a tužitelj isto ne poriče, sud sukladno odredbi čl. 230. i 243. ZV-a ne bi prihvatio tužbeni zahtjev sve da je pravo služnosti tužitelja i postojalo, budući da je utvrđeno da tuženik za isto nije znao niti morao znati jer bi pravo služnosti prestalo kada je tuženik stekao poslužnu nekretninu.

25. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a. Tuženiku su dosuđeni troškovi koji su bili potrebni za vođenje ove parnice i to troškovi jednokratne nagrade po Tbr 7. toč. 2 alineja 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23 – dalje: Tarifa) -250 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 Eur (Tbr. 50) čini ukupni iznos od 500,00 Eur, uz nagradu po Tbr. 42. Tarife koja iznosi 125,00 Eur što ukupno iznosi 625,00 Eur , kao što je odlučeno pod toč. II. izreke ove presude.

Zagreb, dana 20. veljače 2026. godine

Sudac:

Renata Šrekais

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano u 5 istovjetnih primjeraka, u roku od 15 dana od dana objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćnici tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte