Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-3244/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja: Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta, kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog VR zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 41/77., 52/87., 55/89., 5/90.-pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi tužitelja oštećenika ŠR zastupanog po punomoćniku UR, odvjetniku iz [adresa] podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 7. ožujka 2024., broj: 23. Pp-7972/2022-18, na sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja oštećenika ŠR i potvrđuje se pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni VR je na temelju čl. 182. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona oslobođen optužbe zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pobliže opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj.
Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude oštećenik tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj navodi da je takav stav suda prvog stupnja pogrešan, jer upravo činjenični opis u kojem se navodi da je okrivljenik zapriječio javnu cestu ostavljanjem na istu betonske blokove i tako na pravno nedozvoljen način zapriječio svakodnevno normalno prometovanje i kretanje građana javnom cestom što svakako predstavlja prekršaj protiv javnog reda i mira, smatra da je sud propustio provesti potrebne dokaze i to očevid na licu mjesta kako bi mogao odlučiti o tome radi li se o prekršaju počinjenom na javnom mjestu.
Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je po službenoj dužnosti ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. ovog Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Rješavajući predmet i ispitujući presudu u dijelu u kojem se pobija žalbom, ovaj Sud je utvrdio da je osnovano prvostupanjski sud na temelju čl. 182. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona oslobodio okrivljenika optužbe, jer djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj. Naime, navodi činjeničnog opisa optužnog prijedloga i izreke pobijane presude ne mogu se podvesti pod pojam remećenja javnog reda i mira iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojim je propisano: „tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se...“.
Ukratko, u odnosu na žalbeni navod oštećenika tužitelja da je trebao sud provesti očevid, valja navesti da se u žalbi mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka, ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao (čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona).
6. Kako iz činjeničnog opisa optužnog akta ne proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz citiranog članka, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj.
7. Zbog navedenog, trebalo je na temelju članka 205. Prekršajnog zakona žalbu oštećenika tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.
Zbog izloženih razloga odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 19. veljače 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 primjeraka: za spis, okrivljenika, oštećenika tužitelja i punomoćnika oštećenika tužitelja.
