REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] G 5

Poslovni broj: Us I-504/2025-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Mariji Renner Jakovljević, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Jakić, u upravnom sporu tužiteljice GĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćenici Sineli Štakić, odvjetnici iz Rijeke, Scarpina 5, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi priznanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti, 19. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe, KLASA: UP/II 141- 02/24-01/03432062725, URBROJ: 341-99-05/3-24-6843 od 8. travnja 2025., kao i radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Rijeci, KLASA: UP/I 141-02/24-01/03432062725, URBROJ: 341-14-05/3-24- 17854 od 29. listopada 2024., te priznavanja prava tužiteljici iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03432062725, URBROJ: 341-99-05/3-24-6843 od 8. travnja 2025., odbijena je žalba tužiteljice, izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Rijeci, KLASA: UP/I 141-02/24-01/03432062725, URBROJ: 341- 14-05/3-24-17854 od 29. listopada 2024., kojim tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

2. Osporavajući zakonitost rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03432062725, URBROJ: 341-99-05/3-24-6843 od 8. travnja 2025., tužiteljica je pravovremeno podnijela tužbu, koja je kod ovoga Suda zaprimljena 6. svibnja 2025. pod gore navedenim poslovnim brojem, zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. U svezi s tim tužiteljica je u tužbi navela, kako osporava nalaz i mišljenje ovlaštenog Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u Rijeci od 23. listopada 2024., kao i nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda u Zagrebu od 27. veljače 2025., obzirom da je Vijeće viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda, sastavni dio tijela koje odlučuje o priznanju, odnosno nepriznanju određenog prava tužiteljici. Nadalje, tužiteljica je navela da nije bila upoznata s rezultatima provedenog vještačenja, odnosno nalazom i mišljenjem Vijeća vještaka Zavoda, Područnog ureda u Rijeci od 23. listopada 2024. pa nije mogla isticati primjedbe i ispitati vještaka koji je proveo vještačenje niti predlagati novo vještačenje. Smatra da je Vijeće vještaka Područnog ureda u Rijeci trebalo neposredno pregledati tužiteljicu kako bi u potpunosti moglo donijeti svoj zaključak o postojanju ili nepostojanju smanjenja radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti kod tužiteljice, a kako to nije učinilo, tužiteljica je u ovom upravnom sporu predložila izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po neovisnom sudskom vještaku. Naposljetku, tužiteljica je napomenula da posjeduje Uvjerenje o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad kojeg je donio Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Zagrebu 4. lipnja 2022., a iz kojeg da je razvidno, da je tužiteljici 24. svibnja 2022. priznat invaliditet u odnosu na rad, a također je dostavila i nalaz Kabineta za Glaukom KBC-a Zagreb od 16. lipnja 2024. iz kojeg je razvidno da se u odnosu na stanje tužiteljice ne očekuje poboljšanje funkcije. Stoga je tužiteljica u tužbenom zahtjevu predložila da se poništi osporavano rješenje tuženika od 8. travnja 2025., kao i prvostupanjsko rješenje od 29. listopada 2024. te se tužiteljici prizna pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti sve uz nadoknadu troška upravnoga spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu zaprimljenim kod ovog suda 13. svibnja 2025. u bitnome naveo, da u cijelosti ostaje kod svih navoda iznesenih u obrazloženju osporavanog rješenja, jer je Vijeće vještaka oba stupnja Zavoda u postupku provedenom u skladu s odredbom čl. 125. st. 3. i čl. 133. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 u nastavku teksta ZOMO) suglasno u ocijeni da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti prema čl. 39. ZOMO., jer ne postoji trajno smanjenje radne sposobnosti za više od polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja pa je tuženik predložio da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

5. U ovom upravnom sporu, 5. lipnja 2025. održano je ročište za raspravu u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužiteljice i službene osobe tuženika pa je strankama u skladu sa odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24 u nastavku teksta ZUS) data mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima te činjeničnim i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje ovog upravnog spora. Na istom ročištu za raspravu stranke su u cijelosti ostale kod svih svojih navoda iznesenih u tijeku upravnog spora, a tužiteljica kod predloženih dokaznih prijedloga, nakon čega je usvojen dokazni prijedlog tužiteljice za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem u ovom upravnom sporu pa je tužiteljici naloženo da u roku od 8 dana na račun suda uplati predujam u iznosu od 500,00 eura za izvođenje navedenog dokaznog prijedloga, nakon čega će biti određena osoba vještaka i zadaća vještačenja, pa je ročište odgođeno, a iduće je zakazano za 16. lipnja 2025.

6. Na ročištu za raspravu održanom kod ovog suda 16. lipnja 2025. u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužiteljice i službene osobe tuženika utvrđeno je, da je tužiteljica uplatila predujam za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem u ovom upravnom sporu o čemu je obavijestila Sud u podnesku od 10. lipnja 2025. pa je određeno izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po vještaku Maji Merlak iz Rijeke, Kalvarija 163, sa zadaćom, da po izvršenom uvidu u medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora i upravnog postupka utvrdi, da li kod tužiteljice postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti te ukoliko postoji, kada je nastupilo i koji je uzrok nastanka iste, a sve imajući u vidu odredbu čl. 39. ZOMO, odnosno jesu li odlučne činjenice utvrđene u nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka, Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje od 27. veljače 2025. ispravno utvrđene te je li pravilan zaključak Vijeća viših vještaka, Središnjeg ureda Zavoda u Zagrebu da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, jer još uvijek nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti kod tužiteljice, jer je liječenje u tijeku.

7. Uz podnesak zaprimljen kod ovog Suda 17. lipnja 2025. tužiteljica je dostavila preostalu medicinsku dokumentaciju za potrebe provođenja medicinskog vještačenja.

8. U dopisu zaprimljenim kod ovog Suda 17. srpnja 2025. stalni sudski vještak iz oftalmologije Maja Merlak navela je, kako zbog prezauzetosti novim radnim mjestom, nije u mogućnosti prihvatiti se vještačenja pa je izvanraspravnim rješenjem Suda od 17. srpnja 2025. imenovan vještak Goran Pelčić iz Čavla, Buzdohanj, Hrastenice 29, koji je nakon upućen mu požurnice od 23. rujna 2025. od strane ovog Suda radi dostave nalaza i mišljenja istaknuo, da nije bio u mogućnosti izradit nalaz i mišljenje zbog bolesti i izbivanja iz Republike Hrvatske u dva navrata, slijedom čega je izvanraspravim rješenjem Suda od 8. listopada 2025. razriješen dužnosti vještačenja navedeni vještak te je imenovan stalni sudski vještak iz oftalmologije Branimir Cerovski iz Zagreba, prof.dr.sc. med., spec. oftalmologije koji je u nalazu i mišljenju zaprimljenim kod ovog Suda 27. studenog 2025. u bitnome naveo, da je nalaz i mišljenje donio nakon uvida u medicinsku dokumentaciju tužiteljice i osobnog pregleda tužiteljice izvršenog 25. studenog 2025., da je tužiteljica službenica u banci s predominantnim zadacima povezanih sa zahtjevom dobrog vida na blizinu i rada na računalu, da kod tužiteljice nakon provedenog liječenja zaostaje smanjenje vida na desnom oku koje na daljinu uz korekciju vidi 0.6 (smanjenje 40%) što prema mišljenju nadležnog oftalmologa utječe na binokularni vid, a također je smanjena vidna oštrina na desnom oku pri radu na blizinu. Istaknuo je, da postoji stacionarnost oštećenja vida na desnom oku, odnosno izvjesno je, da se ne očekuje oporavak vida, a vid lijevog oka uz korekciju je u granicama normale. Tužiteljica da izražava tegobe binokularnog vida na blizinu i na daljinu sa strahom za vožnju, odnosno uz osjećaj nesigurnosti te je tužiteljici na pregledu za potrebe vještačenja, a u povezanosti sa tegobama na koje se žali, savjetovano nastavit oftalmološku opservaciju te učiniti pregled binokularnog vida uz pokus sa prizmama. Na bolovanju je pet godina.

9. Slijedom navedenog vještak navodi, da kod tužiteljice uz korekciju je reduciran vid na desnom oku na 0.6 (smanjenje za 40 %), dok na lijevom oku nije reduciran vid te uz korekciju vidi 1.0 (100%) pa imajući u vidu navedeno, kao i odredbu članka 39. ZOMO te članka 14. Uredbe o metodologijama vještačenja zaključuje, da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, jer kod tužiteljice radna sposobnost nije trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, zbog čega su i odlučne činjenice utvrđene u Nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda u Zagrebu od 27. veljače 2025. ispravno utvrđene te je pravilan zaključak Vijeća viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda u Zagrebu da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, jer još uvijek nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju radnu sposobnost tužiteljice.

10. U podnesku zaprimljenim kod ovog suda 12. prosinca 2025. tužiteljica, očitujući se na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka oftalmologa prof. dr. sc. Branimira Cerovskog, prim. dr. med. od 27. studenog 2025. istaknula je, kako osporava zaključke vještaka navedene u nalazu i mišljenju, smatrajući da je zaključak vještaka da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti, jer njezina radna sposobnost nije smanjena za više od polovice u odnosu na tjelesni i psihički zdravu osobu iste ili slične razine obrazovanja preuranjen, jer po mišljenju tužiteljice vještak nije sagledao kompletnu medicinsku dokumentaciju tužiteljice, a također da vještak nije naveo koje je dijagnostičke metode prilikom pregleda tužiteljice primjenjivao, pa je tužiteljica predložila da se vještaka pozove na raspravu kako bi se mogao očitovati o iznesenim prigovorima te sačiniti dopunu Nalaza i mišljenja.

11. Dopisom ovog Suda od 15. siječnja 2026. zatražena je preslika zdravstvenog kartona tužiteljice od Klinike za oftalmologiju KBC Rijeka i Klinike za očne bolesti KBC Zagreb, a kojem traženju je udovoljeno 26. siječnja 2026. te je ista izvanraspravnim rješenjem Suda dostavljena vještaku na očitovanje i uvid.

12. U dopunjenom nalazu i mišljenju zaprimljenim kod ovog Suda 3. veljače 2026. vještak je u cijelosti ostao kod datog nalaza i mišljenja od 27. studenoga 2025, navodeći da dostavljena medicinska dokumentacija poklazuju tijek liječenja glaukomske bolesti od 2015. u KBC Rijeka, a potom u KBC Zagreb, kao i na liječenje konjuktivitisa i nisu od utjecaja na već dostavljeni nalaz i mišljenje vještaka.

13. Na idućem ročištu za raspravu održanom kod ovog suda 12. veljače 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i službene osobe tuženika te sudskog vještaka prof.dr.sc. Branimir Cerovski iz Zagreba, prim. dr. med., spec. oftalmologije, stranke su u cijelosti ostale kod svih svojih navoda iznesenih u tijeku upravnog spora, a tužiteljica kod primjedbi iznesenih na nalaz i mišljenje sudskog vještaka u podnesku od 12. prosinca 2025. , nakon čega je izveden dokaz saslušanjem vještaka radi pojašnjenja nalaza i mišljenja te otklanjanja primjedbi koje je tužiteljica iznijela u svezi istog. Na istom ročištu za raspravu vještak je ostao pri datom nalazu i mišljenju i dopuni nalaza i mišljenja, odgovarajući na pitanja i primjedbe tužiteljice, a potom je izveden dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka te je rasprava zaključena.

14. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka utvrđeno je, da je postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitak radne sposobnosti tužiteljice, pokrenut povodom prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 10. svibnja 2024., nakon čega je prvostupanjsko tijelo pribavilo nalaz i mišljenje ovlaštenog Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u Rijeci od 23. listopada 2024., a uvidom u kojeg je utvrđeno, da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti iz čl. 39. ZOMO, jer kod tužiteljice ne postoji trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti niti je radna sposobnost smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja pa prvostupanjskim rješenjem od 29. listopada 2024. tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

15. Utvrđeno je, da je protiv navedenog prvostupanjskog rješenja, tužiteljica izjavila tuženiku žalbu, o kojoj je odlučeno ovdje osporavanim rješenjem tuženika od 8. travnja 2025., na način da je odbijena žalba tužiteljice i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje od 29. listopada 2024., a sve nakon što je u žalbenom postupku pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka, Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje od 27. veljače 2025., uvidom u kojeg je utvrđeno, da je tužiteljica rođena 1974., završila turističko-ugostiteljsku školu, hotelijersko-turistički radnik, zaposlena u Hrvatskoj poštanskoj banci na poslovima bankara te je ostvarila oko 26 godina radnog staža, od 2005. da je liječena oftalmološki, uslijed glaukoma, a unazad godinu dana stanje da je stabilno te je desno oko bez terapije godinu dana, a po posljednjem nalazu oftalmologa iz lipnja 2024., ni za lijevo oko nije potrebna terapija i liječenje je završilo te je vidno polje u prosincu 2023. desno snižena RO gore nazalno, lijevo izolirana polja snižene RO, MD 2.5/0.9.

16. Utvrđeno je, da je tužiteljica kontinuirano i pod ambulantnom kontrolom psihijatra i u psihoterapiji unazad tri godine, zbog poremećaja prilagodbe uz značajnu frustraciju i deprivaciju, a u anamnezi je navedeno da je već ranije liječena po psihijatru ambulantno 2001., zbog depresivnog simptomatologije i bulimije, a 2016. zbog reakcije na stres nakon oružane pljačke te je liječena u Dnevnoj bolnici za neuroze, dok psihologijsko testiranje nije učinjeno pa je Vijeće vještaka, Središnjeg ureda Zavoda utvrdilo, da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, u smislu odredbe čl. 39. ZOMO.

17. Utvrđeno je, da je osporavajući zakonitost rješenja tuženika, tužiteljica pokrenula upravni spor, koji se pred ovim sudom vodi pod gore navedenim poslovnim brojem.

18. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

19. Odredbom članka 39. stavka 1. ZOMO-a propisano je, da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

20. Odredbom članka 39. stavka 2. ZOMO-a propisano je, da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

21. Odredbom članka 39. stavka 3. ZOMO-a propisano je, da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.

22. Odredbom članka 39. stavka 4. ZOMO-a propisano je, da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

23. Odredbom članka 39. stavka 5. ZOMO-a propisano je ,da su uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

24. Naime, odredbama članka 123. do 129. ZOMO-a te člankom 133. stavkom 3. ZOMO-a propisan je postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti te utvrđivanje postojanja smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a prema članku 125. stavku 2. i 4. ZOMO-a u tom upravnom postupku mjerodavnost je ovlaštenih vještaka Zavoda za vještačenje da ocjenjuju radnu sposobnost prema definiciji propisanoj odredbom članka 39. ZOMO-a i prema kriterijima i u postupku propisanim Uredbom, na temelju neposrednog pregleda osiguranika u prvostupanjskom postupku, odnosno na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije i općih podataka o osiguraniku s opisom posla kojeg obavlja ili je obavljala (obrazac 2IN).

25. Na navode tužiteljice iz tužbe kojima ukazuje na svoje teško zdravstveno stanje te smatra da joj je prvostupanjsko tijelo trebalo priznati pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, valja odgovoriti tužiteljici, da iz nalaza i mišljenja vještaka oba stupnja Zavoda proizlazi, da se ne može za sada utvrditi postojanje smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, jer nisu nastale takve trajne promjene u zdravstvenom stanju tužiteljice koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti, budući promjene zdravstvenog stanja kod tužiteljice podliježu daljnjem liječenju i praćenju po nadležnim specijalistima i stanje nije definitivno, slijedom čega nije nastupilo trajno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, a isto je potvrdio u svojem nalazu i mišljenju stalni sudski vještak za oftalmologiju prof.dr.sc. Branimir Cerovski iz Zagreba, prim. dr. med., spec. oftalmologije istaknuvši da su činjenice utvrđene u nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka, Središnjeg ureda Zavoda u Zagrebu od 27. veljače 2025. pravilno utvrđene, kao i što je pravilan zaključak da kod tužiteljice na postoji za sada smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, jer je liječenje još u tijeku i još nisu nastale takve promjene u zdravstvenom stanju tužiteljice koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti.

26. Ovaj sud drži nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka vjerodostojnim, jer je dat u skladu s pravilima struke sukladno medicinskoj dokumentaciji i poklanja mu povjerenje, dok je na ročištu održanom kod ovog suda 12. veljače 2026. vještak odgovorio na pitanja Suda i opunomoćenice tužiteljice te je ujedno istim potvrđeno što je utvrđeno u nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka, Središnjeg ureda u Zagrebu od 27. veljače 2025., a to je, da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti sukladno čl. 39. ZOMO jer oštećenje vida kod tužiteljice ne prelazi polovicu funkcionalne vidne sposobnosti, kao u prosječne osobe koja ima normalni vid. Vještak je pojasnio da prema medicinskoj dokumentaciji kod tužiteljice zaostaje oštećenje vida na jednom oku i to desnom oku čija vidna oštrina iznosi 0.6, a to znači da uzimajući u obzir da se vidna oštrina smatra normalom 1.0, to je smanjenje vida za 4/10, odnosno (40 posto na jednom oku). Na drugom oku prema medicinskoj dokumentaciji i po izvršenom pregledu se utvrdila vidna oštrina 1.0 ili 100 posto za lijevo oko, što znači da vidna oštrina na lijevom oku nije smanjena, oboje gledajući uz pomoć pomagala (naočala, a može biti i kontaktna leća). Nastavno, vještak je naveo, da se prilikom određivanja radne sposobnosti osim vidne oštrine sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja navode i drugi parametri koji su navedeni u istoj, a najviše vidna oštrina, a kod izraza vidna oštrina se podrazumijeva sa korekcijom ili bez, najbolje postignuta razina vidne oštrine, a to se uzima u obzir ako postoji značajno oštećenje vidnoga polja, a detalji su navedeni u tablici i metodologiji vještačenja. U slučaju tužiteljice da postoji blaže oštećenje jednog vidnog polja, ali ne po parametrima iz metodologije vještačenja i Liste oštećenja organizma, zbog čega nije moglo biti cijenjeno, jer se radi o blažem oštećenju, dok su drugi parametri koji se uzimaju u obzir prilikom odlučivanja o radnoj sposobnosti tužiteljice, je li oštećen vid jednog oka ili oba oka (kod tužiteljice da je oštećen vid desnog oka i prema medicinskoj dokumentaciji tužiteljice iskazano je oštećenje vidne oštrine desnog oka), priloženo je jedno testiranje vidnoga polja koje je psihofizički test za koje je potrebno višekratno testiranje da bi se dobila mogućnost ocjene na temelju toga, dok drugi mogući parametri su utjecaj oštećenja integralne funkcije vida kao što je to kolorni vid, kontrastna osjetljivost, binakularni vid, što kod tužiteljice nije razmatrano, jer nisu priloženi nalazi, odnosno medicinska dokumentacija koja bi govorila u navedenom pravcu oštećenja integralne funkcije vida. Također, vještak je na upit opunomoćenice tužiteljice vezano za navod iste da je kod tužiteljice prema nalazu i mišljenju vještaka utvrđeno oštećenje vida jednog oka, dok iz medicinske dokumentacije, naknadno dostavljene proizlazi, da postoji oštećenje i drugog oka, vještak odgovara da se u postupku utvrđivanja radne sposobnosti uzimaju u obzir trajna oštećenja, a ne privremena oštećenja povezana s upalom prednje površine oka, kao što je to navedeno u medicinskim nalazima tužiteljice iz 2026. godine, kojima je tužiteljici utvrđena akutna upala prednje površine oka, kada ishod vida može varirati i ne uzima se kao pokazatelj trajnoga stanja, jer kod akutne upale očiju kao što je konjunktivitis, u pravilu se ne korigira vid za naočale ili slično i također u takvom stanju se u pravilu ne testira vidno polje, jer ta upalna stanja mogu trenutno utjecati na stanje refrakcije pa iz toga razloga, a također i iz razloga što se ne radi o izmjerenom stacionarnom stanju vidne funkcije, ne može uzimati u obzir kod procjene invaliditeta, odnosno nečije radne sposobnosti. U svezi s tim vještak je nadalje pojasnio, da što se tiče lijevog oka, nije posebno opisano u nalazu KBC Rijeka od 14. siječnja 2026. , odnosno nije potpuno jasno koliko je lijevo oko bilo zahvaćeno upalom, ali je u nalazu KBC Rijeka od 16. siječnja 2026. navedeno da je spojnica tada bila lijevo mirna, iako postoje sitna petehijalna krvarenja i dalje. Dakle, desno oko je bilo aktivno u problemu, što je detaljnije i opisano u navedena dva nalaza i objašnjava pitanje vida te vid koji je naznačen u nalazima KBC Rijeka 14. i 16. siječnja 2026. se treba sagledati kao orijentacioni nalaz u tijeku akutne upale očiju, ne kao trajnoga stanja. Zaključno, vještak je na pitanje opunomoćenice tužiteljice istaknuo kako mrena, odvajanje retine, glaukom, slabljenje vidnog živca, stereoidne sponde, predstavljaju dijagnoze kroz opis liječenja tužiteljice koje objašnjava ishod, odnosno oslabljeni vid kod tužiteljice, a kao što je i navedeno, mrena da je bila i operirana kod tužiteljice, sve u opisu liječenja, kao postupak koji je bio potreban u fazi liječenja, dakle ne kao izdvojene dijagnoze, jer te dijagnoze u svojoj ukupnosti objašnjavaju kako je došlo do oštećenja vida.

27. Na navode tužiteljice iz tužbe kojima ističe da nije bila pozvana na pregled od strane Vijeća vještaka Područnog ureda Zavoda, ističe se, da je odredbom čl. 13. Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ broj 96/26, u nastavku teksta Uredba) propisano, da Vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju daje nalaz i mišljenje o ocjeni radne sposobnosti osoba koja se vještači bez neposrednog pregleda osobe.

28. Također, Uredbom nije predviđena niti obveza Vijeća viših vještaka, Središnjeg ureda Zavoda da nalaz i mišljenje u žalbenom postupku donesu na temelju osobnog pregleda osiguranika, već nalaz i mišljenje donose na temelju cjelokupne medicinske i druge dokumentacije, dok je odredbom čl. 50. st. 1. Uredbe propisano da ukoliko Vijeće viših vještaka utvrdi da se iz nalaza i mišljenja Vijeća vještaka ne može nedvojbeno utvrditi stvarno stanje i funkcioniranje osobe predložiti će nadležnom tijelu da se predmet vrati na ponovni postupak, odnosno na ponovno vještačenje u prvom stupnju.

29. Na navode tužiteljice iz tužbe kojima ističe da posjeduje Uvjerenje o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad od 24. svibnja 2022. kojeg je izdao Zavod za vještačenje, ukazuje se tužiteljici, da isto nije od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, jer je Zavod za vještačenje javna ustanova koja provodi vještačenja te donosi nalaze i mišljenje o činjenici zdravstvenog i funkcionalnog statusa osobe na dan vještačenja i koji se izdaje tijelu pred kojim se vodi upravni postupak, a Uvjerenje o utvrđenom invaliditetu na kojeg se tužiteljica poziva doneseno je, za potrebe ostvarivanja prava pred drugim tijelom i na temelju zakonskih odredbi koje ne spadaju u sustav mirovinskog osiguranja.

30. Na navode tužiteljice iz tužbe kojima ističe da nije upoznata sa nalazom i mišljenjem vještaka Područnog ureda Zavoda u Rijeci, ukazuje se tužiteljici da navedeni nalaz i mišljenje nije upravni akt te se ne dostavlja stranci ali stranka sukladno čl. 84. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21, u nastavku teksta ZUP) ima se pravo informirati uvidom u spis pa tako i izvršiti uvid u istog svaki radni dan u uredovno vrijeme pisarnice.

31. Dakle, vještačenje u upravnom sporu provodi se po neovisnom sudskom vještaku po uplati predujma za izvođenje dokaza za medicinskim vještačenjem, dok vještačenje u upravnom postupku se sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja provodi po Vijeću vještaka Zavoda Područnog ureda u prvom stupnju te po Vijeću viših vještaka, Središnjeg ureda Zavoda u drugom stupnju, iz čega je razvidno da je postupak vještačenja proveden u skladu s odredbom čl. 125. st. 3. i čl. 133. st. 3. ZOMO te u skladu s Uredbom, odnosno da je predmetni postupak proveden u cijelosti u skladu odredbama čl. 123. do 130. ZOMO i u skladu s odredbama Uredbe a tuženik se u obrazloženju osporavanog rješenja očitovao o žalbenim navodima tužiteljice izjavljenim protiv prvostupanjskog rješenja u smislu gore navedenih članka Uredbe.

32. Vještak je na ročištu detaljno analizirao tužiteljičino zdravstveno stanje u smislu čl. 39. ZOMO, a ocjenu zdravstvenog stanja temeljio je na nalazima koje je tužiteljica dostavila u spis predmeta upravnog postupka, kao i u onu dostavljenu u spis predmeta upravnog spora pa i u onu naknadno zaprimljenu u tijeku upravnog spora, nakon primitka prvotnog nalaza i mišljenja vještaka od 27. studenoga 2025. ( što je i ovaj Sud prihvatio u smislu odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1693/2018 od 24. ožujka 2021.) te izvršenog osobnog pregleda tužiteljice, slijedom čega je Sud istom poklonio povjerenje i nije imao razloga sumnjati u istog, pa je na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci ove presude.

33. Kako je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, to tužiteljica sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a u svezi s člankom 148. ZUS-a., nema pravo ni na nadoknadu troška upravnog spora kojeg je ista zatražila na Zapisnik na posljednje održanom ročištu za raspravu (12. veljače 2026.).

U Rijeci, 19. veljače 2026.

Sutkinja

Marija Renner Jakovljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici tužiteljice Sineli Štakić iz Rijeke, Scarpina 5

- tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, A.

Mihanovića 3