Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Trg slobode 9
Poslovni broj: K-10/2026-21
R E P U B L I K A H R V A T S K A
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji tog suda Katarina Tonković Pigac, uz sudjelovanje Nikoline Smontara kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljenog EČ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i članka 235. stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu poslovni broj KO- DO-514/2025-1 od 17. prosinca 2025., nakon javne rasprave održane 19. veljače 2026. u prisutnosti predstavnika Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu ŠČ, okrivljenog osobno i branitelja okrivljenog Hrvoja Žigera odvjetnika u Varaždinu, 19. veljače 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik EČ, zvan " E", OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Š i I, rođene H, rođen **.**.1955. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, sa završenom osnovnom školom i tečajem za mehaničara, prima socijalnu pomoć u iznosu od 640,00 eura, razveden, otac dvoje djece, bez imovine, nije služio vojsku, neosuđivanog
k r i v j e
što je
1) dana 19. studenog 2025., oko 11,00 sati, u Varaždinu, u Optujskoj ulici kod kbr. 31/1, ispred zgrade u kojoj živi IČ, u cilju da ustraši susjeda IČ, pod znatnim utjecajem alkohola, rekao mu da će ga zaklati i odrezati mu glavu, te pritom posezao sa rukom u džep iz kojeg je izvadio opasno oruđe,
dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti,
2) dana 19. studenog 2025., oko 11,10 sati, u Varaždinu, u Optujskoj ulici kbr. 31/1 i 33, u cilju da nanese štetu na obiteljskoj kući vlasništvo HČ, najprije sa svojeg dvorišta bacio točno neutvrđeni predmet u prozor kuće koji se odbio, a potom došao do tog istog prozora koji se nalazi na visini oko 1,60 m od tla i pritom držeći komad drveta u ruci sa istim udario po prozoru, kojom prilikom je na komarniku prozora nastalo oštećenje u vidu dviju rupa promjera oko 5 cm, oštetivši time vlasnicu HČ za iznos od oko 20,00 eura,
dakle, oštetio tuđu stvar,
čime je počinio pod 1) kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25 – dalje: KZ/11), a pod t. 2) kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari – opisano i kažnjivo po članku 235. stavku 1. KZ/11, sve uz primjenu čl. 51. KZ/11.
II. Zbog toga na temelju članka 139. stavka 2. KZ/11. okrivljenom EČ se za kazneno djelo prijetnje utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci,
na temelju članka 235. stavka 1. KZ/11. okrivljenom EČ se za kazneno djelo oštećenje tuđe stvari utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci,
te se na temelju članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11 okrivljeni EČ
o s u đ u j e
NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE)
GODINE I 1 (JEDNOG) MJESECA
i na temelju članka 57. KZ/11
i z r i č e
DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA
time da se od kazne na koju je okrivljeni EČ osuđen izvršava 6 (šest) mjeseci, a dio kazne u trajanju od 7 (sedam) mjeseci neće se izvršiti ako okrivljeni EČ u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo te ukoliko će se pridržavati sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti iz članka 69. KZ/11, time da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ne uračunava u vrijeme provjeravanja.
III. Na temelju članka 54. KZ/11 u izrečenu neuvjetovanu kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci uračunava se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od
19. studenog 2025. pa nadalje.
IV. Na temelju članka 69. stavak 1. i 2. KZ/11 okrivljeniku EČ se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava dok će se okrivljenik nalaziti na izdržavanju kazne, a tijekom trajanja roka provjeravanja uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, time da navedena sigurnosna mjera može trajati najdulje do prestanka roka provjeravanja.
V. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 ,143/12, 56/13, 145/13 i 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26
– dalje u tekstu: ZKP/08) nalaže se okrivljenom EČ platiti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 70,00 € (sedamdeset eura), u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, dok se isti temeljem članka 148. stavak 6. ZKP/08 u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu okrivljeni EČ optužen je za počinjenje kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano člankom 139. stavkom 2. KZ/11 i kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari – opisano i kažnjivo po članku 235. stavku 1. KZ/11.
2. Okrivljenik EČ upitan da iznese očitovanje o optužbi izjavio je da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret predmetnom optužnicom.
3. Tijekom dokaznog postupka izvedeni su sljedeći dokazi, ispitana je žrtva IČ, zatim svjedoci HČ i EČM ( svi na raspravi 4. veljače 2026.- list spisa 193-199) pročitana je i pregledana dokumentacija i to fotografija oštećenja komarnika na kupaonskom prozoru (list 31), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika EČ (list 32), službena zabilješka o dojavi od 19. studenog 2025. (list 57-58), preslika spisa Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj KO-DO 201/2025 (list 59-61) zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve IČ od 8. prosinca 2025. (list 113-116), zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve HČ od 8. prosinca 2025. (list 117-120), zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠČM od 8. prosinca 2025. (list 121-123), nalaz i mišljenje vještaka psihijatra od 3. veljače 2026. ( list spisa 185-191) te izvod iz kaznene i prekršajne evidencije okrivljenika. Na završetku dokaznog postupka, sukladno članku 417.a stavak 5. ZKP/08, ispitan je okrivljenik EČ.
3.1. Nakon provedenog dokaznog postupka prisutni su izjavili da nemaju prijedloga za dopunu dokaznog postupka niti primjedbe na provedeni dokazni postupak.
4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući i analizirajući svaki dokaz zasebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti, ovaj sud nalazi dokazanim da je okrivljeni EČ počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11 i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 1. KZ/11, a sve na način kako je to činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.
5. Tijekom provedenog postupka nije sporno da bi se kritični događaj odvio na način kako je to opisano u činjeničnom opisu te suglasno utvrđeno iskazima kako žrtve tako i svjedoka. Kao sporna ostaje činjenica da bi okrivljenik ozbiljno prijetio žrtvi odnosno da bi prijetio da će ga usmrtiti. Te činjenica da li je do oštećenja prozora došlo isti dan kao kada je bila izrečena prijetnja te način na koji je došlo do oštećenja predmetne stvari.
6. U obrani koju je iznosio na kraju dokaznog postupka okrivljeni EČ naveo je da nije konzumirao alkohol 15 godina i da nema potrebu za pićem, no kritičnog dana je zbog koleginog rođendana popio nekoliko pića Istog dana, oštećeni IČ došao je do njegovih vrata, lupao po njima drvom, psovao i vikao. Nakon toga je ispitanik izašao na cestu, zaustavio promet, a policija je sama došla. Tvrdi da nikada nije bio u dvorištu oštećenog osim kad je ondje radio. Što se tiče oštećenja prozora, navodi da je do toga došlo slučajno nekoliko dana ranije, dok su on i prijatelj cijepali drva i jedno je odletjelo u prozor. Kaže da on nije bio pijan, nego samo prijatelj „nešto malo“. Obećava da će prozor popraviti. Za oštećenje fasade objašnjava da ga je prouzročio komad željeza koji je bio naslonjen na stiropornu fasadu te se pod težinom urušila, ali i to će, kaže, sam popraviti.
7. U svom iskazu danom na raspravi 4. veljače 2026. žrtva IČ ostaje kod svog iskaza danog na ODO VŽ od 8. prosinca 2025. u kojem je vezno uz kritični događaj iskazivao u bitnome da je čuo je lupanje po termo fasadi svoje zgrade u [adresa], izašao van i vidio okrivljenika kako ga nepoznata žena i njegov prijatelj vuku s prometnice gdje je ležao. Čim ga je okrivljenik spazio, počeo je psovati i prijetiti da će ga zaklati, prerezati vrat, odrezati glavu ili ubiti, pri čemu je posegnuo u džep i izvadio nešto slično nožu ili skalpelu. Okrivljenik mu je izgledao pod utjecajem alkohola, a kasnije je oštetio fasadu zgrade (uključujući zid njegovog stana), naslonio stvari na nju, te bacio drvo i bocu na krov HČ. Žrtva je dala policijski iskaz zajedno sa susjedima (HČ i EČM), osjećao se ugroženim (posebno od napada s leđa), a prijetnje je shvatio ozbiljno zbog loših međususjedskih odnosa unatrag godinu dana (povezanih s nadstrešnicom), iako prije nije bilo prijetnji ni fizičkog kontakta. Nema komunikacije s okrivljenikom od sukoba, ne zna razloge bacanja drva na prozor HČ, a susjedi opisuju okrivljenikovo ponašanje kao „ne ljudsko“. Boji se budućih napada jer živi i prolazi tamo svaki dan, čak i ako se u trenutku nije uplašio zbog držanja drugih. Isto tako je izjavio kako ne želi u postupku sudjelovati kao oštećenik i koristiti prava koja bi mu po tome pripadala.
7.1. U svom iskazu danom na raspravi 4. veljače 2026. oštećena HČ navodi da je vlasnica kuće na Optujskoj 31/1 (naslonjena na zgradu IČ), bila je 19. studenog 2025. na poslu (smjena od 11:00) i o događaju zna samo posredno od dečka IČM. EČM ju je nazvao rekavši da je okrivljenik EČ bacio cjepanicu i limenku na njihov krov, oštetio komarnik na prozoru kupaonice (dvije rupe promjera oko 5 cm, popravak 20-40 €), prijetio IČ (imao nešto u džepu), udarao po fasadi i pokušao ući u stan. Prije toga, okrivljenik je gađao majstore jabukama tijekom radova na krovištu. Svjedokinja ga nije nikad vidjela osobno (samo čula preko zida), doselila se u srpnju, nema kontakata s njim ni pogleda prema njegovoj strani, ne zna povod napada, ali pretpostavlja alkohol. Ne brine se mnogo za komarnik, ali se boji okrivljenikovog ponašanja i budućih incidenata nakon izlaska iz zatvora. Isto tako je izjavila kako ne želi u postupku sudjelovati kao oštećenik i koristiti prava koja bi joj po tome pripadala, ne postavlja imovinsko pravni zahtjev.
7.2 U svom iskazu danom na raspravi 4. veljače 2026. svjedok HČM navodi da se 19. studenog 2025. oko 10:45 sati vratio se kući na [adresa], vidio nepoznate muškarca i ženu kako smiruju okrivljenika i vuku ga s prometnice (gdje je ležao i zaustavljao promet), a okrivljenik je udarao lakom po fasadi zgrade IČ. IČ je izašao van, došlo je do komunikacije (svjedok nije čuo riječi zbog udaljenosti i prometa, ali IČ je kasnije rekao da su bile prijetnje rezanjem glave nožem iz džepa), okrivljenik je pokušao ući u stan. Svjedok je nazvao policiju, koja je došla, razgovarala s njima i savjetovala IČ da se zaključa. Nakon odlaska policije (oko 11:15), svjedok je u kući čuo bacanje na krov (cjepanica i limenka u žlijebu) i lupanje po fasadi, te kroz prozor kupaonice vidio okrivljenika kako baca predmet (odbio se), drži drvo/cijepanicu i udara po komarniku (dvije rupe promjera 4 -5 cm, novi komarnik postavljen ljeto 2025., prozor na 1,6 m visine). Ponovno nazvao policiju, koja je privela okrivljenika. Ne poznaje okrivljenika osobno, ne zna povod oštećenja (možda zbog razgovora s IČ), nije bilo fizičkog kontakta između okrivljenika i IČ, ženu s ceste ne poznaje.
7.3. Iz fotografije oštećenja komarnika na kupaonskom prozoru proizlazi kako je isti oštećen te da se na njemu nalaze dvije rupe od prilike 4-5 centimetara.
7.4. Tijekom policijskog postupanja, EČ podvrgnut je ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu te mu je tom prilikom očitana koncentracija od 1,75 g/kg alkohola u organizmu što proizlazi iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika EČ.
7.5. Uvidom u službenu zabilješku o dojavi proizlazi da je dana 19. studenog 2025., u 11,10 sati, policijski službenik ĐČ putem sredstva tetra-veze dojavio da su mu prilikom postupanja u [adresa], u [adresa], pristupili građani IČ i IČM, a koji žele prijaviti oštećenja na kući i prijetnju od strane susjeda EČ.
7.6. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra Mirne Zagrajski-Brkić, dr. med, specijalista psihijatrije, subspecijalista psihoterapije, od 3. veljače 2026. proizlazi sljedeće. Vještak utvrđuje da EČ, 70 godina, dugi niz desetljeća konzumira alkohol na razini ovisnosti, s gubitkom kontrole nad pijenjem i socijalno ‑pravnim posljedicama; kod kritičnog događaja izmjerena je alkoholiziranost 1,75 g/kg. Opisuje se i trajno oštećenje psihičkih funkcija uslijed alkoholizma (organski psihički poremećaj) te intelektualna sniženost, pa su zadovoljeni kriteriji MKB ‑10 dijagnoza F10.2 (ovisnost o alkoholu), F10.7 (organski psihički poremećaj uzrokovan alkoholom) i F79 (intelektualna sniženost). Zaključeno je da su u vrijeme počinjenja kaznenog djela (19. studeni 2025.) njegove sposobnosti shvaćanja značaja svojih postupaka i vladanja voljom bile bitno smanjene (bitno smanjena ubrojivost), pri čemu su djela počinjena pod odlučujućim utjecajem alkoholne ovisnosti. Zbog visokog rizika ponavljanja sličnih djela predlaže se izricanje sigurnosne mjere liječenja ovisnosti o alkoholu u trajanju od dvije godine, ambulantno (uz apstinenciju, moguće i u penalnim uvjetima) i li stacionarno. Unatoč navedenim poremećajima, vještak procjenjuje da EČ razumije svrhu i prirodu kaznenog postupka i može surađivati s braniteljem, pa je raspravno sposoban.
8. Prije analize dokaza izvedenih tijekom predmetnog postupka, a na okolnost utvrđivanja odlučnih, no osporavanih činjenica, po ocjeni suda potrebno je radi razumijevanja inkriminacije, kao i cjelokupne dinamike događaja, a nastavno i ocjene vjerodostojnosti te konačno istinitosti iskaza kako svjedoka, tako i okrivljenika, utvrditi da su okrivljeni, žrtva i oštećena susjedi. Naime, kuća u kojoj živi okrivljenik, odnosno nekretnina na kojoj živi graniči s nekretninom NČ i HČ. Prema iskazima svjedoka, a što potvrđuje i prekršajna evidencija za okrivljenika, kako je isti sklon problematičnom ponašanju u vidu kršenja odredbi Zakona o prekršajima p rotiv javnog reda i mira. Očigledno pod utjecajem alkohola ulazi u verbalne sukobe sa susjedima i uništava susjednu imovinu bacajući razne predmete. Prema svojem ponašanju je nekritičan i smatra kako njegova okolina preuveličava cjelokupnu situaciju. Tijekom kritičnog događaja je bio pod utjecajem alkohola te tempore criminis neubrojiv iz tog razloga. Njegov iskaz u dijelu u kojem navod da nije prijetio žrtvi te da nije istog dana oštetio i komarnik su u suprotnosti s iskazom kako žrtve tako i ispitan ih svjedoka. Koji su iskazivali suglasno i životno logično. Isto tako u odnosu na okrivljenika ne gaje negativne osjećaje ili bi iz nekog drugog razloga iskazivali neistinito. Zabrinuti su za njega i njegovo ponašanje kad je pod utjecajem alkohola jer tada predstavlja opasnost kako za sebe tako i za svoju okolinu.
9. S obzirom na navedeno, ostaje sporno je li okrivljeni zaista prijetio susjedu NČ na način kako je mu je to činjeničnim opisom stavljeno na teret. Žrtva NČ je iskazivao kako okrivljeni ima problema s alkoholom i kako postoji povijest sukoba između njega i okrivljenika u nazad godinu dana zbog nadstrešnice. Navodi da izbjegava komunikaciju s okrivljenikom međutim da je kritičnog dana i vremena čuo lupanje po termo fasadi svoje zgrade u [adresa], izašao van i vidio okrivljenika kako ga nepoznata žena i njegov prijatelj vuku s prometnice gdje je ležao. Čim ga je okrivljenik spazio, počeo je psovati i prijetiti da će ga zaklati, prerezati vrat, odrezati glavu ili ubiti, pri čemu je posegnuo u džep i izvadio nešto slično nožu ili skalpelu. Okrivljenik mu je izgledao pod utjecajem alkohola. Svjedok HČM navodi da se 19. studenog 2025. oko 10:45 sati vratio se kući na [adresa], vidio nepoznate muškarca i ženu kako smiruju okrivljenika i vuku ga s prometnice (gdje je ležao i zaustavljao promet), a okrivljenik je udarao lakom po fasadi zgrade IČ. IČ je izašao van, došlo je do komunikacije (svjedok nije čuo riječi zbog udaljenosti i prometa), ali IČ je kasnije rekao da su bile prijetnje rezanjem glave nožem iz džepa. Prema dokazima koji su izvedeni tijekom rasprave proizlazi da je okrivljenik te zgode imao od 1,75 g/kg alkohola u organizmu, te da je prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra bio tempore criminis bitno smanjeno ubrojiv.
9.1. Slijedom iznesene analize dokaza, kako svakoga za sebe, tako i u njihovoj ukupnosti ovaj sud nalazi izvan svake sumnje dokazanim da je okrivljeni EČ počinio inkriminirano mu kazneno djelo prijetnje, na način kako mu je to činjeničnim opisom stavljeno na teret.
10. Bit prijetnje je znakovita najava predstojećeg zla, bilo općenitog, kao prijetnje u njenom osnovnom obliku, bilo točno navedenog, preciziranog. Nagovijest zla može biti izražena riječima, što je najčešće, ali i na druge načine, sugestivnim pokretima, slikama ili nekim drugim zaključujućim radnjama, prikladnim da kod žrtve izazovu osjećaj straha. U konkretnom slučaju okrivljeni je prijetio da će žrtvu zaklati i odrezati mu glavu, te pritom posezao sa rukom u džep iz kojeg je izvadio opasno oruđe . Ostvarenje upućene prijetnje nije dio zakonske inkriminacije, odnosno bića kaznenog djela, niti su odlučni razlozi za prijetnju, dok se kroz sudsku praksu iskristaliziralo shvaćanje da nije nužno da se žrtva doista i uplašila, nego je potrebno da je prijetnja objektivno prikladna da kod prosječne osobe izazove osjećaj straha. Bitna značajka je i ozbiljnost zla kojim se prijeti. Polazišna točka za ocjenu ozbiljnosti prijetnje jest zlo zbog kojega bi se svaka osoba u nekoj društvenoj zajednici ustrašila ili uznemirila ( u konkretnom slučaju da će žrtvu zaklati i odrezati mu glavu, te pritom posezao sa rukom u džep iz kojeg je izvadio opasno oruđe).
10.1. Kazneno djelo prijetnje iz članka 139. KZ/11 je kazneno djelo apstraktnog ugrožavanja, što znači da je ono ostvareno kad radnja počinitelja u objektivnom smislu predstavlja ozbiljnu prijetnju, neovisno o tome kakav je učinak prouzročila kod osobe prema kojoj je poduzeta. Ono što je bitno za opstojnost ovog kaznenog djela jest da je prijetnja poduzeta s namjerom da se druga osoba ustraši ili uznemiri, dok je irelevantno je li doista i došlo do ostvarenja te namjere. U tom smislu ovaj sud nije bio dužan dokazivati je li se oštećeni uistinu osjećao ugroženim ili uznemirenim zbog izgovorenih prijetnji, jednako kao što nije bio dužan utvrđivati je li okrivljeni izgovorene prijetnje zaista namjeravao i ostvariti.
11. Vezano uz oštećenje tuđe komarnika HČ prema iskazima svjedoka IČ kao i ĐČM koji je naveo da nakon odlaska policije (oko 11:15), je u kući čuo bacanje na krov (cjepanica i limenka u žlijebu) i lupanje po fasadi, te kroz prozor kupaonice vidio okrivljenika kako baca predmet koji se odbio i drži drvo/cijepanicu i udara po komarniku. Tom prilikom je načinio dvije rupe promjera 4-5 cm na novom komarniku na prozor na 1,6 m visine, postavljenom u ljeto 2025. Ponovno je nazvao policiju, koja je privela okrivljenika. Ne poznaje okrivljenika osobno, ne zna povod oštećenja navedenog predmeta. HČ koja je vlasnica oštećenog predmeta navodi da o događaju zna samo posredno od dečka IČM. EČM ju je nazvao rekavši da je okrivljenik bacio cjepanicu i limenku na njihov krov, oštetio komarnik na prozoru kupaonice (dvije rupe promjera oko 5 cm, popravak 20-40 €) i prijetio IČ udarao po fasadi i pokušao ući u stan. Ranije tog ljeta, okrivljenik je gađao majstore jabukama tijekom radova na krovištu. Svjedokinja ga nije nikad vidjela osobno (samo čula preko zida), doselila se u srpnju, nema kontakata s njim ni pogleda prema njegovoj strani, ne zna povod napada, ali pretpostavlja alkohol. Ne brine se mnogo za komarnik, ali se boji okrivljenikovog ponašanja i budućih incidenata nakon izlaska iz zatvora.
11.1 Iz svega navedenog proizlazi da je događaj oštećenja tuđe stvari odnosno predmeta u vlasništvu HČ dogodio na način i u vrijeme kako je to činjeničnim opisom okrivljeniku stavljeno na teret optužnicom, dana 19. studenog 2025., oko 11,10 sati, u [adresa], u [adresa] i 33, u cilju da nanese štetu na obiteljskoj kući vlasništvo HČ, najprije sa svojeg dvorišta bacio točno neutvrđeni predmet u prozor kuće koji se odbio, a potom došao do tog istog prozora koji se nalazi na visini oko 1,60 m od tla i pritom držeći komad drveta u ruci sa istim udario po prozoru, kojom prilikom je na komarniku prozora nastalo oštećenje u vidu dviju rupa promjera oko 5 cm, oštetivši time vlasnicu HČ za iznos od oko 20,00 eura. Okrivljenik čak ne spori da je počinio predmetno kazneno djelo već je sporio vrijeme kada se to dogodilo te je izrazio spremnost popraviti štetu koju je učinio svojim protupravnim ponašanjem.
11.2. Kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari, opisano i kažnjivo po članku 235. stavku 1. KZ/11- čini tko ošteti, uništi, izobliči ili učini neuporabljivom tuđu stvar. U objektivnom smislu počinitelj namjerno oštećuje uništava, izobličuje ili čini ne upotrebljivom tuđu stvar (bacio točno neutvrđeni predmet u prozor kuće koji se odbio, a potom došao do tog istog prozora koji se nalazi na visini oko 1,60 m od tla i pritom držeći komad drveta u ruci sa istim udario po prozoru, kojom prilikom je na komarniku prozora nastalo oštećenje u vidu dviju rupa promjera oko 5 cm). Tuđa stvar obuhvaća bilo koju imovinu koja nije u vlasništvu ili posjedu počinitelja, uključujući vozila, zgrade ili predmete. Radnja mora biti protupravna i uzrokovati vidljivu ili funkcionalnu štetu, čak i ako je popravljiva. Potrebna je namjera (dolus) – počinitelj mora svjesno htjeti oštetiti stvar ili barem na to pristati.
12. Navedenim postupanjem okrivljenog ostvareni su svi objektivni elementi kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11, jer je okrivljenik dana 19. studenog 2025., oko 11,00 sati, u [adresa], u [adresa], ispred zgrade u kojoj živi IČ, u cilju da ustraši susjeda IČ, pod znatnim utjecajem alkohola, rekao mu da će ga zaklati i odrezati mu glavu te pritom posezao sa rukom u džep iz kojeg je izvadio opasno oruđe, i kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 1. KZ/11, jer je okrivljenik dana 19. studenog 2025., oko 11,10 sati, u [adresa], u [adresa] i 33, u cilju da nanese štetu na obiteljskoj kući vlasništvo HČ, najprije sa svojeg dvorišta bacio točno neutvrđeni predmet u prozor kuće koji se odbio, a potom došao do tog istog prozora koji se nalazi na visini oko 1,60 m od tla i pritom držeći komad drveta u ruci sa istim udario po prozoru, kojom prilikom je na komarniku prozora nastalo oštećenje u vidu dviju rupa promjera oko 5 cm, oštetivši time vlasnicu HČ za iznos od oko 20,00 eura, dok je u pogledu subjektivnog elementa utvrđeno da je tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv.
13. Nakon što je, a po iznijetoj analizi izvedenih dokaza, utvrdio da je okrivljeni počinio inkriminirana kaznena djela na način kako je to opisano u izreci presude, sud je pristupio odabiru vrste i mjere kazne kojom će se ostvariti svrha kažnjavanja.
13.1. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je sukladno članku 47. KZ/11 primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imov inske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela i odnos prema žrtvi.
13.2. Tako je prilikom odabira vrste i visine kazne sud imao na umu da je okrivljenik razveden, otac dvoje punoljetne djece s kojima nije baš u kontaktu, da prima socijalnu pomoć i povremeno se bavi sitnim popravcima, svoje druge imovine nema da živi u kući neke bogate gospođe koja mu dopušta da tamo boravi, da je osoba koja je starije životne dobi te da se protiv njega ne vodi se drugi kazneni postupak. Prilikom odmjeravanja kazne sud je dužan imati na umu cjelokupan život okirvljen ika, odnosno kako onaj prije, tako i onaj nakon počinjenja djela. Okrivljenik je, a prema izvatku iz kaznene evidencije, prije i nakon počinjenja djela neosuđivana osoba. Iznesene okolnosti predstavljaju okrivljenikove osobne, obiteljske te imovinske prilike koje je sud dužan imati na umu prilikom odmjeravanja kazne, a koje sve prethodno iznesene okolnosti je sud odmjeravajući kaznu okrivljenoj ocijenio olakotnim.
13.3. Otegotnih okolnosti na strani okrivljene sud je cijenio prekršajnu evidencij i to evidentirana dva prekršaja iz domene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i jedan iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Nadalje, prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra kod okrivljenika je prisutna višedesetljetna konzumacija alkohola, za koju daje ocjenu da je na razini ovisničkog ponašanja, s obzirom na podatke o količini i načinu pijenja koji uključuje gubitak kontrole nad pijenjem, te uz socijalne i pravne posljedice. Okrivljenik sam navodi da je liječen psihijatrijski radi alkoholizma. Iz podataka o školovanju može se zaključiti da je osim kratkovidnosti postojala i intelektualna suženost. U psihičkom statusu prisutna je redukcija na nivou mehanizama ličnosti koja proizlazi iz primarne strukture i dodatno uslijed kognitivne izmijenjenosti vezano uz alkoholizam. Isto tako zaključuje da su djela koja mu se stavljaju na teret počinjena pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu. Slijedom navedenog, a obzirom na dugogodišnju ovisnost o alkoholu i nekrtični odnos okrivljeika prema toj ovisnosti, njegova bitno smanjena ubrojivost tempore criminis ne dovodi do blažeg kažnjavanja u konkretnom slučaju.
13.4. Slijedom utvrđenih okolnosti odlučnih za odmjeravanje kazne sud je okrivljenom za počinjeno kazneno djelo prijetnje na temelju članka 139. stavak 2. KZ/11, za koje je propisana kazna od 6 mjeseci do 5 godina, utvrdio kaznu zatvora u trajanju 7 mjeseci, a za počinjeno djelo oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 1. KZ/11, za koje je propisana kazna do 2 godine, utvrdio kaznu zatvora u trajanju 7 mjeseci s time da se temeljem članka 51. stavka 1. KZ/11 okrivljenik osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora od 1 godine i jednog mjeseca. Time da će za postizanje svrhe kažnjavanja biti dovoljno da izdrži samo dio kazne, i to 6 mjeseci. Ostali dio kazne u trajanju od 7 mjeseci neće se izvršiti ako okrivljenik u roku dvije godine ne počini novo kazneno djelo te ukoliko će se pridržavati sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti iz članka 69. KZ/11.
13.5. Sukladno mišljenju psihijatrijskog vještaka, treba izreći sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti s obzirom da je djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti. Na taj će se način zaštititi interesi žrtve, provjeravati daljnje ponašanje okrivljenika, i to kroz rok kušnje od dvije godine te će se istome ujedno pružiti podrška i pomoć u daljnjem ponašanju, što uključuje i kritički osvrt na vlastito ponašanje te potrebu da isto promijeni. Sve navedeno je prikladno da ostvari svrhu kažnjavanja, odnosno da korektivno utječe na okrivljenika da se kloni protupravnog postupanja, no i da izrazi društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe i na sve građane da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.
14. Okrivljeni je uhićen 19. studenog 2025. i nakon toga je neprekidno lišen slobode do 17. veljače 2025. pa je ovo razdoblje lišenja slobode valjalo uračunati u izrečenu kaznu zatvora na osnovu u izreci citirane odredbe 54. KZ/11.
15. Odluka o naknadi troškova kaznenog postupka temelji se na odredbama kao u izreci, time da se iznos od 70,00 eura odnosi na troškove paušala, koji su odmjereni u iznosu utvrđenom Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.), sukladno trajanju i složenosti postupka te imovnom stanju okrivljenika. Okrivljenik je trošak kaznenog postupka dužan podmiriti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, a kako je pobliže naznačeno u izreci.
15.1. Okrivljenik je, temeljem u izreci citirane zakonske odredbe, oslobođen od plaćanja troškova iz članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti jer je nezaposlen i bez imovine pa bi plaćanjem i navedenih troškova bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
16. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Varaždinu, 19. veljače 2026.
Sutkinja
Katarina Tonković Pigac
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dna.
1. ODO Varaždin na broj KO-DO-514/2025
2. Okrivljeni EČ, [adresa]
3. Branitelj okrivljenika Hrvoje Žiger odvjetnk u Varaždinu
4. Žrtva IČ
5. Žrtva HČ