Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Trg Ljudevita Posavskog 5
44000 Sisak
Poslovni broj: R1 Ob-265/2025-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Sisku, po sucu Jeleni Lenić-Brkić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Područni ured Kutina, zastupan po upraviteljici KE, dipl. soc. radnici protiv protustranke UE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa] uz sudjelovanje stranke mlt. OE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada u udomiteljskoj obitelji ZE, [adresa], zastupana po posebnoj skrbnici KEĐ, dipl. pravnik iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu uz sudjelovanje udomiteljice ZE, K, [adresa], radi odluke o svakodnevnoj skrbi i povjeravanje svakodnevne skrbi te smještaj u udomiteljsku obitelj, 19. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagatelja koji glasi:
"Protustranka UE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], lišava se prava na roditeljsku skrb nad svojom kćerkom mlt. OE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada u udomiteljskoj obitelji ZE, [adresa]."
Obrazloženje
1. Kod ovog suda 24. lipnja 2025., predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad, OIB: 52966791065, podnio je prijedlog protiv protustranke UE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], za lišenje prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. OE, rođenu **.**.2021., OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada u udomiteljskoj obitelji ZE, [adresa]. Uz prijedlog za lišenje prava na roditeljsku skrb predlagatelj predlaže donošenje privremene mjere kojom se protustranci oduzima pravo na stanovanje sa mlt. djetetom te se ista lišava prava na svakodnevnu skrb, te se svakodnevna skrb povjerava udomiteljskoj obitelji ZE kod koje se dijete smještava. U prijedlogu predlagatelj navodi da je rješenjem ovoga suda poslovni broj R1 Ob-213/2024 od 26. lipnja 2024., protustranci oduzeto pravo na stanovanje sa mlt. djetetom na daljnji rok od godine dana te je određeno održavanje osobnih odnosa protustranke sa mlt. djetetom i to svaku srijedu od 16,00 do 18,00 sati na adresi Udruge udomitelja djece PGŽ DAMDOM te svake subote od 10,00 do 12,00 sati u Tower centru Rijeka u prisutnosti udomiteljice. Unatoč navedenoj odluci za ostvarivanje osobnih odnosa protustranka je dijete posjetila svega dva puta te prakticirala video pozive jednom tjedno, te predlagatelj navodi da isti ne mogu nadomjestiti kvalitetan osobni kontakt. Predlagatelj navodi da mlt. dijete majku doživljava kao stranu osobu. Iz prikupljene dokumentacije i Izvješća o djetetu i roditelju proizlazi da je protustranka za sebe trenutno stvorila stabilne uvjete života međutim nije postupila po uputi stručnog tima i odluci suda te bi povratak djeteta u obitelj protustranke za dijete predstavljalo visoki razvojni rizik radi dolaska u nepoznatu okolinu i nepoznate osobe, a u odnosu na obitelj majke visoki pritisak i stres na postojeće obiteljske kapacitete. Predlagatelj smatra da trenutni povratak djeteta u majčinu obitelj nije u interesu djeteta te predlaže protustranku lišiti prava na roditeljsku skrb, a do okončanja postupka izreći mjeru oduzimanja prava na stanovanje protustranci s mlt. djetetom te smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj.
2. Rješenjem ovoga suda R1 Ob-265/2025 od današnjeg dana mlt. OE imenovan je poseban skrbnik u osobi KEĐ, dipl. pravnik iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu.
3. Rješenjem ovoga suda poslovni broj R1 Ob-265/2025 od 25. lipnja 2025. određena je privremena mjera kojom se protustranka lišava prava na stanovanje s mlt. djetetom i svakodnevna skrb povjerava udomiteljskoj obitelji gdje je dijete smješteno, a koje rješenje je pravomoćno 17. rujna 2025.
3. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u izvješće o roditelju i djetetu s procjenom potrebe poduzimanja daljnjih mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta (stranica 4-6 spisa), saslušanje protustranke i udomiteljice.
4. U odgovoru na prijedlog protustranka je navela da bi željela da se mjera produži da bi ona mogla ići češće i da joj se postepeno dijete daje za vikend. Sada ima stan od 130 m2 i stanuje sa zaručnikom, te ima dijete od 11 mjeseci i dječja soba ima dva kreveta. Kontakte s djetetom ostvaruje putem video poziva te da je za rođendan poslala paket. Navodi da ima još dva sina od 15 i 13 godina koji žive sa ocem u [adresa]. Očinstvo nije utvrđeno za mlt. OE i dijete ne ostvaruje kontakt sa svojim ocem niti je on voljan kontaktirati i nije priznao očinstvo.
5. Posebna skrbnica u odgovoru na prijedlog navodi da je lišenje prava na roditeljsku skrb je najteža obiteljsko pravna mjera koja se može izreći protiv roditelja, čija je svrha potpuno onemogućavanje roditelja u njegovoj skrbi o djetetu zbog štetnih posljedica. Uvidom u prijedlog predlagatelja ističe kako je suglasna s izvođenjem predloženih dokaza, te predlaže saslušanje stranaka, saslušanje udomiteljice ZE na okolnosti suradnje majke, povezanosti majke i djeteta, prilagodbe djeteta.
6. Protustranka je iskazala da suglasno kao u odgovoru na prijedlog, te da je zaposlena ali da je sada na porodiljnom dopustu i ima ugovor za stalno. Živi u zajedničkom domaćinstvu sa zaručnikom koji je zaposlen i on nema svoje djece osim ovog zajedničkog djeteta koje je staro 11 mjeseci. Navodi da stanuju u unajmljenoj kući koja je površine 130 m2, te ima dvije spavaće sobe, jedna je dječja, ima kuhinju, blagovaonicu, kupaonicu i dnevni boravak, te u dječjoj sobi ima dva dječja kreveta. Dijete nije mogla posjetiti više od dva puta u ovom razdoblju jer je uvijek nešto bilo što ju je spriječilo, primjerice trudnoća, pa poteškoće u trudnoći, a prije toga je bila zaposlena pa nije mogla dobiti slobodan dan. Osim toga dijete je u okolici Rijeke i to je dosta daleko od [adresa], a sada od Zeline još i dalje. S djetetom komunicira putem video poziva svaku subotu, nekada 3, nekada 5 - 10 min ovisno koliko dijete želi. Traži da vidi bebu, malog FE i rekla joj je da je to njen brat. Željela bi da se produži boravak kod udomiteljice i da se postepeno dijete navikava na nju i da dolazi k njoj, tako da bi mogli otići po dijete, uzeli bi auto od nekoga i dovezli dijete k sebi. Željela bi da dijete dolazi k njoj ove godine, te će biti na porodiljnom duže od jedne godine, odnosno može biti tri godine, ali ne zna da li će to sve iskoristiti. Prima naknadu od 750,00 eura na porodiljnom dopustu, zaručnik ima plaću oko 1.500,00 eura mjesečno. Plaćala doprinos za uzdržavanje djece koja ne žive s njom, a ovaj iznos od porodiljne naknade je zaštićen i od njega se ne plaća uzdržavanje. Navodi da više ne konzumira alkohol. Na pitanje navodi da jedan dan u tjednu je bila slobodna dok je bila u radnom odnosu, a radila je u restoranu. Na pitanje kada je zadnji put vidjela OE, navodi u listopadu 2024. za njen rođendan, a rodila je 19. veljače 2025. Na pitanje zašto nije bila kod djeteta u tom razdoblju dok je na porodiljnom, navodi da su financije i što joj je bilo teško. Na pitanje da li dijete nju poznaje i zna da joj je majka, navodi da joj je pretprošli put rekla "mama" te ne želi da joj se dijete oduzme do kraja.
7. Predlagatelj navodi da nema drugih pitanja, protivi se prijedlogu majke da se odrede kontakti na način da dijete odvodi sebi u Zelinu jer je to za dijete nepoznata okolina i nema razvijen odnos s majkom da bi mogla provoditi samostalno vrijeme s njom i da nije uspostavljen kontinuitet osobnih odnosa kroz čitavo razdoblje od kada je dijete izvan obitelji.
8. Udomiteljica ZE iskazala je da je mlt. dijete u udomiteljskoj obitelji već 2,5 godine i protustranci su određeni kontakti dva puta tjedno srijedom i subotom u trajanju od dva sata što je u ove dvije godine bilo u dva navrata. Inače održava kontakte putem video poziva jednom tjedno u trajanju od nekoliko minuta jer dijete ne pokazuje interes za razgovor s majkom koja uglavnom postavlja pitanja kako je u vrtiću, da li je jela mesa, da li je bila dobra i ta su pitanja uvijek ista. Vidljivo je da nije uspostavila emocionalan i topao odnos s djetetom te je dijete zove tetom. Majku je upozoravala da s djetetom razgovara na način da joj govori da joj je majka, a ne teta kada joj se dijete obrati. Osim toga dijete ne pokazuje nikakvu potrebu za druženje s majkom niti želi s njom uopće razgovarati, te kada vidi njeno lice na ekranu okreće glavu i dijete mora poticati da odgovara na njena pitanja da bi uopće uspostavili nekakvu komunikaciju. U subotu je zvala i rekla joj je da se vidimo na sudu u ponedjeljak, a na što protustranka nije ništa odgovorila. Dva puta je bila za rođendan djeteta i to prošle i pretprošle godine i donijela je neku igračku i neki komad robe i dijete je nakon toga rezervirano i drži se nje, a majka ju je pokušavala uzeti u naručje a ona se otimala jer joj je nepoznata iako je i svoje dijete uključila u njihovo druženje da bi se OE oslobodila i da bi se uključila u kontakt s majkom. U tri navrata je došao na njenu adresu paketić s igračkama i robom. Dijete ide u vrtić od kako je kod nje, te je bistra djevojčica, vesela, razigrana, od rujna je upisana u plesnu školu jer je iskazala želju za plesom. Zdravlje je dobro te se druži sa drugom djecom iz vrtića i s njenim djetetom od 7 godina i njenom rodbinom. Dijete nema problema u ponašanju osim što iskazuje svoj čvrst karakter i želi biti dominantna. Nema problema u vrtiću i sudjeluje u svim aktivnostima. Na pitanje pun. predlagatelja navodi da za Rijeku ima autobusni prijevoz i vlakom iz Zagreba, i da je došla vlakom i da je potrošila cijeli dan.
9. Temeljem članka 170. Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/2015, 98/2019, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje: ObZ) sud će roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava.
10. U konkretnom slučaju dokazni postupak ukazuje da su protustranci izrečene mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi udomiteljskoj obitelji rješenjem ovoga suda poslovni broj R1 Ob- 255/2023 od 26. lipnja 2023. i rješenjem R1 Ob-213/2024 od 26. lipnja 2024. istim odlukama je protustranci određeno pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. djetetom svaku srijedu od 16-18 sati i svaku subotu od 10-12 sati na području Rijeke.
11. Temeljem navoda protustranke i udomiteljice u navedenom razdoblju osobni kontakti s djetetom ostvareni su svega u dva navrata te se održavaju putem video poziva jednom tjedno u trajanju od nekoliko minuta.
12. Uvidom u navode izvješća o roditelju i djetetu radi procjene potrebe poduzimanja daljnjih mjera zaštite prava i dobrobiti djeteta od 20. lipnja 2025. zaključak je da mlt. dijete nema razvijen odnos privrženosti u odnosu na majku niti ju doživljava kao emocionalno blisku osobu, naziva je tetom, a udomiteljsku obitelj doživljava kao svoju obitelj.
13. Uvidom u Zaključak Stručnog tima predlagatelja od 23. lipnja 2025. utvrđeno je da je majka živi na adresi [adresa] u [adresa] s partnerom AE s kojim je u emocionalnoj vezi više od dvije godine, te imaju zajedničko mlt. dijete FE rođenog **.**.2025. Tijekom obilaska stručnih radnika predlagatelja roditelji adekvatno odgovaraju na djetetove potrebe. Protustranka navodi da je već dvije godine u potpunoj apstinenciji od alkohola, žive u stanu od 40 m2. Stan je kompletno adaptiran, moderno uređen, opremljen novim namještajem, čist i uredan, a u kutu dnevnog boravka nalazi se video kamera, najamnina iznosi 600,00 eura, te režijski troškovi također 600,00 eura, te su oboje zaposleni u restoranu. U odnosu na ostvarivanje osobnih kontakata s mlt. djetetom navedeno je da je majka dijete posjetila u listopadu 2024., a nije imala mogućnosti češće posjećivati zbog relativno novog zaposlena te brige za malu bebu, budući da put vlakom u jednom smjeru traje oko 4 sata. Kontakte s mlt. djetetom ostvaruje preko video poziva svake subote u 18,00 sati, te navodi kako takav kontakt nije dovoljan za ostvarivanje povezanosti nje i djeteta. Udomiteljica navodi da dijete majku naziva tetom, da majka i dijete nisu ostvarili emocionalnu povezanost na dovoljnoj razini i da nema kvalitetne komunikacije. U odnosu na mlt. dijete utvrđena je dobra prilagođenost na udomiteljsku obitelj, prilagođenost u vrtiću, te da dijete udomiteljsku obitelj smatra svojom obitelji, a udomiteljicu naziva majkom. Stručni tim je zaključio da je protustranka za sebe trenutno ostvarila stabilne uvjete života u izvanbračnoj zajednici u kojoj je rođeno jedno dijete. Stručni tim nadalje ukazuje da je kvalitetan odnos majke s djetetom izostao radi malog broja posjeta majke djetetu, svega dva puta u dvije godine, dok komunikacija ostvarena putem video poziva ne može nadomjestiti kvalitetu osobnog kontakta jer je majka za dijete postala strana osoba. Stručni tim predlagatelja navodi da majka nije iskazala spremnost i kapacitete za osobno ulaganje u odnos s djetetom, te da nedostaje emocionalne i psihološke povezanosti, te da svoje propuste protustranka prebacuje na institucije. Zaključak Stručnog tima je da povratak djeteta u obitelj majke koju ne poznaje predstavlja visoki stres i pritisak na postojeće obiteljske kapacitete protustranke, a što podiže razinu rizika za razvoj djeteta. Tako da trenutni povratak djeteta u majčinu obitelj nije u interesu djeteta.
14. U odnosu na navode udomiteljice i same protustranke utvrđeno je da protustranka tijekom izrečenih mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i određenih osobnih odnosa s djetetom u tom razdoblju nije postupala sukladno odlukama. Činjenicom da su izrečene navedene mjere zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta kojima je protustranci oduzeto pravo na stanovanje s djetetom u bitnome zbog alkoholiziranosti i činjenice da je bila hospitalizirana u Klinici za psihijatriju Vrapče, a dijete nema upisanog oca. Nadalje činjenica je da je istim odlukama protustranci omogućeno ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. djetetom koji su u razdoblju od dvije godine ostvareni samo u dva navrata i to za rođendan djeteta, a video poziv jednom tjedno u trajanju od nekoliko minuta dokazuju na izostanak kvalitetne roditeljske brige i odgovornosti u zadanim okolnostima. Naime, protustranka ističe nemogućnost fizičkog odlaska u Rijeku gdje je dijete smješteno u udomiteljskoj obitelji zbog poslovnih obveza, trajanja puta vlakom do Rijeke, kao i trudnoću s drugim djetetom što ukazuje da protustranka nije imala roditeljskih kapaciteta koji bi omogućili postupanje po navedenim odlukama, odnosno ostvarivanje osobnog odnosa s djetetom samo jednom godišnje u neposrednom kontaktu što je nedovoljno da bi dijete doživjelo protustranku kao majku i ostvarilo valjani emocionalni i svaki drugi odnos koji je primjeren roditeljskom odnosu. Nadalje protustranka je bila hospitalizirana zbog sumnje na konzumaciju alkohola što u trudnoći s drugim djetetom negira, te je ostvarila partnerski odnos za izvanbračnim partnerom koji ima i dijete, bila je u radnom odnosu, te koristi porodni dopust , te navodi da ima stambene uvjete za smještaj mlt. djeteta što bi u bitnome bilo primjereno potrebama djeteta u slučaju da dijete protustranku doživljava kao majku, da je ostvaren adekvatan emocionalni odnos kroz neposredne kontakte. Tvrdnja majke da je dijete smješteno na značajnoj udaljenosti od njenog mjesta stanovanja u udomiteljskoj obitelji, kao i svoje druge obveze vezano za drugo dijete kao i radne obveze ipak čine razlogom za izostanak kontakata osim jednom godišnje. Valjalo je prihvatiti mišljenje Stručnoga tima da za sada povratak djeteta u majčinu obitelj za dijete predstavljalo rizik.
15. Po stajalištu ovoga suda cijeneći utvrđeno činjenično stanje da je vrijeme navedenih zaštitnih mjera protustranka imala novu trudnoću, porod i novorođenče, ukazuje na njene mogućnosti za putovanje na veće udaljenosti javnim prijevozom, te da su u tom razdoblju njene mogućnosti ostvarivanja osobnog kontakta s djetetom bile smanjene. Također je navod majke da je dijete smješteno na velikoj udaljenosti od mjesta njenog stanovanja je značajan čimbenik koji joj je onemogućio održavanje osobnih kontakata. Osim toga majka je bila i hospitaliziran, te joj u tom razdoblju također nije bilo moguće ostvariti osobne odnose s djetetom u vidu osobnog viđanja.
16. Lišenje prava na roditeljsku skrb kao najteža mjera obiteljsko pravne zaštite mlt. djeteta, u konkretnom slučaju temelji se na nedostatku kvalitetnog i primjerenog osobnog odnosa majke i mlt. djeteta u razdoblju dužem od dvije godine iako su osobni odnosi bili određeni u širokom obimu (dva puta tjedno i svake subote) ali s obzirom na udaljenost mjesta stanovanja majke i udomiteljske obitelji na relaciji Zagreb – Rijeka nije realno za očekivati da je osobne odnose moguće u toj mjeri u potpunosti ostvarivati. Ostvarivanje osobnih odnosa neposrednim susretom kontaktom samo jednom godišnje i putem video poziva jednom tjedno u zadanim okolnostima nije osnovano smatrati grubim zanemarivanjem roditeljske odgovornosti i dužnosti, a s obzirom na obveze majke vezano za posao i rođenje drugog djeteta, te zdravstveno stanje. Osim toga utvrđeno je da je protustranka u međuvremenu ostvarila stabilan partnerski odnos u kojem je rođeno jedno dijete, primjerene stambene uvjete i radni odnos, te materijalna primanja. U navedenim okolnostima mogućnosti protustranke nisu ugrožavajuće za mlt. dijete tako da nema osnova za utvrđenje grubog zanemarivanja i kršenja roditeljske odgovornosti i prava.
17. Slijedom navedenoga nisu ispunjene zakonske pretpostavke za prihvaćanje prijedloga predlagatelja kao osnovanog, te je odlučeno kao u izreci rješenja.
U Sisku 19. veljače 2026.
Sutkinja
Jelena Lenić-Brkić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovoga suda.
Dostavna naredba:
1. Predlagatelj neposredno
2. Protustranka osobno
3. Mlt. stranka po posebnom skrbniku
4. Udomiteljica osobno
5. Matični ured Kutina po pravomoćnosti
6. Ministarstvo pravosuđa i uprave po pravomoćnosti
