Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Trogiru
Put Mulina 1, Trogir
Poslovni broj: Pp-15618/2023-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika GO i drugookrivljenika VO, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga podnesenog od strane Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/23-5/34247, Urbroj: 511-12-33-23-1 od 11. prosinca 2023., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 18. veljače 2026., u nazočnosti prvookrivljenika, drugookrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 19. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)
Prvookrivljenik: GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. G i pok. V, rođen **.**.1953. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena VSS, umirovljenik, bez podataka o mjesečnim primanjima, lošeg imovnog stanja, oženjen, otac troje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,
Drugookrivljenik: VO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. D i pok. Đ, rođen **.**.1957. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, umirovljenik, mjesečnih primanja cca 3.000,00 eura, dobrog imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan
o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e
da bi
dana 7. prosinca 2023. u 10:45 sati u mjestu Seget Vranjica, općina Seget, ulica Put Sedla kućni broj 35, remetili javni red i mir na način da je prvookrivljeni GO drvenom daskom rušio potporne drvene oplate, a potom se glasno vičući obratio VO govoreći: „Ovo je moje, nemaš pravo radit zid!“, a drugookrivljeni VO se glasno vičući obratio GO govoreći: „Mater ti jebem!“,
čime da bi okrivljenici počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Prvookrivljeni GO saslušan pred ovim Sudom na glavnoj raspravi 18. veljače 2026. u svojoj obrani je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Navodi kako, a u odnosu na napisano u optužnom prijedlogu, ako je nešto i radio, radio je u svom vrtu te smatra da na isto ima pravo, a on da se VO nikada ne obraća, pa tako mu se ni glasno ne obraća, a isto tako nikada ne remeti javni red i mir i nikada ne viče.
2.1. Drugookrivljenik VO upitan ima li primjedbi i pitanja za prvookrivljenika GO, navodi da nema pitanja, ali prigovara obrani prvookrivljenika kao neistinitoj.
3. Drugookrivljeni VO saslušan pred ovim Sudom na glavnoj raspravi 18. veljače 2026. u svojoj obrani je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Njegova obitelj i on, zbog prvookrivljenika i njegovog brata, nemaju mira zadnjih dvanaest godina, od kada su njihovi odnosi i narušeni. Isti da je napravio bazen 20 cm od njegove parcele. Kritične prigode zajedno s prijateljem DO postavljao je drvene oplate kako bi napravio betonske stupove, točnije ogradu, a sve kako bi svoju parcelu ogradio. U tom trenutku prvookrivljeni je počeo rušiti daskom potplate. On da je odmah pozvao policiju, točnije njegova supruga je zvala policiju, a navodi kako mu se kritične prigode nije niti obratio.
3.1. Prvookrivljenik GO upitan ima li primjedbi i pitanja za drugookrivljenika VO navodi da nema pitanja, ali prigovara obrani drugookrivljenika kao neistinitoj.
4. U daljnjem dokaznom postupku provedeno je suočenje između prvookrivljenika i drugookrivljenika, pri čemu, oboje upućeni da gledaju jedan prema drugome, prvookrivljenik navodi kako odbija provesti suočenje jer da se sa zvijerima ne suočava, dok drugookrivljenik ne uspostavlja kontakt očima sa prvookrivljenikom, ali ustraje u svojoj obrani i navodima danim tijekom postupka, odnosno da navedeno zemljište pripada njemu.
5. Analizirajući obrane okrivljenika te dovodeći iste u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je ispitao i svjedoka DO.
6. Svjedok DO navodi kako su kritične prigode, na zamolbu prijatelja VO, pok. ĐO i on došli u [adresa] kako bi napravili betonske stupove. Prvi dan su nalili stupove, a kada su došli drugi dan dovršiti posao jedan stup je bio srušen. Posao nisu završili iz razloga što je došlo do prepirke između GO i VO, pri čemu su obojica kazivala kako se radi o njihovom vlasništvu, točnije obojica su govorila da je to njihovo.
6.1. Na poseban upit Suda svjedoku DO da li je kritične prigode bilo vike ili galame, svjedok navodi kako su obojica vikala i galamila, ali se ne može sjetiti da je bilo psovki ili pogrdnih riječi.
6.2. Prvookrivljenik GO upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka DO, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu svjedoka u potpunosti kao neistinitom.
6.3. Drugookrivljenik VO upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka DO, navodi da nema pitanja ni primjedbi.
6.4. Prvookrivljenik GO, u daljnjem tijeku dokaznog postupka, a nakon opetovanog upita od strane Suda o izjašnjavanju povodom događaja od 7. prosinca 2023. godine, navodi kako se zbog protoka vremena ne sjeća što je tada bilo.
6.5. Drugookrivljenik VO u daljnjem tijeku dokaznog postupka navodi kako se on sjeća kritične prigode i isto tako navodi da su neosnovani iskazi prvookrivljenika u kojima tvrdi da se on njemu ne obraća, pa tako da mu se kritične prigode obratio tvrdeći da je to njegovo i da će mu sve srušiti.
7. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/23-5/34247 od 11. prosinca 2023., Službenu zabilješku o dojavi od 7. prosinca 2023., Obavijesti o počinjenom prekršaju serijskih brojeva: 00533008 i 00533009 od 7. prosinca 2023., Naredbe o određivanju mjere opreza serijskih brojeva: [serijski broj] i 00971853 od 7. prosinca 2023. te potvrde Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da prvookrivljenik i drugookrivljenik nisu prekršajno osuđivani, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.
8. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te su prvookrivljenik i drugookrivljenik u završnom govoru naveli: "Ne osjećam se krivim."
8.1. Predstavnik ovlaštenog tužitelja u završnoj riječi izjavljuje: „Ostajemo u cijelosti pri navodima iznesenim u optuženju.“
9. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.
10. Člankom 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihovih prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.
10.1. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.
10.2. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.
11. Naime, ovlašteni tužitelj u optužnom aktom kao mjesto počinjenja prekršaja navodi „u mjestu [adresa], općina Seget, ulica Put Sedla kućni broj 35“, ne definirajući točno mjesto gdje je došlo do remećenja javnog reda i mira i kakvu je posljedicu takvo ponašanje izazvalo, odnosno nije definirano gdje je točno došlo do remećenja javnog reda i mira, uvjeti i okolnosti koji su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja, čujnosti ili vidiku, iz neograničenog javnog mjesta, odnosno nastupanja posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji vikom, svađom ili tučom na javnom mjestu remeti javni red i mir. Dakle, činjenični opis djela, čak i u slučaju da se dokazalo da bi utužene prigode okrivljenici vikali i galamili, nije u dovoljnoj mjeri konkretiziran da bi se mogao pravno kvalificirati kao narušavanje javnog reda i mira u smislu članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
11.1. Ovdje je potrebno istaknuti da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, te iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
12. Za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, u konkretnom slučaju- privatnoj nekretnini, nužno je da činjenični opis sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, što znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom otvorenom javnom mjestu dostupnom neograničenom krugu ljudi. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
13. Slijedom svega navedenog, Sud smatra da djelo za koje se okrivljenici optužuju i za koje se protiv istih vodi postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj, radi čega je pazeći na pravilnu primjenu Zakona, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenike oslobodio od optužbe zbog utuženog prekršaja, kako je to i navedeno u izreci ove presude.
14. Na temelju odredbe članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
15. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Trogir, 19. veljače 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Milenka Vičić, v.r.
Željka Matkov, v.r.
Sudska savjetnica
Josipa Grga, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.
PRESUDA SE DOSTAVLJA:
- prvookrivljenom GO,
- drugookrivljenom VO,
- ovlaštenom tužitelju,
- za spis.
