Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split,Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-528/2023-4

R E P U B L I K A H R VA T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća te Marie Majić i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanovića, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog SŽ, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21– dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici poslovnog broja K-158/2022-16 od 31. ožujka 2023., u sjednici održanoj 19. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba optuženog SŽ, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Virovitici optuženog SŽ proglasio je krivim zbog počinjenja kaznenog djela klevete iz članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11 pa ga je na temelju članka 149. stavka 2. KZ/11 osudio na novčanu kaznu u visini od 30 (trideset) osobnih dnevnih dohodaka, što s obzirom na visinu dnevnog iznosa optuženika od 103,57 eura/780,37kuna, ukupno iznosi 3.107,10 eura/ 23.410,00 kuna. Na temelju članka 56. KZ/11 optuženom EŽ izrečena je uvjetna osuda na način da se novčana kazna neće izvršiti, ako optuženik u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju članka 42. stavka 6. KZ/11 u slučaju opoziva uvjetne osude odlučeno je kako je optuženi SŽ dužan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od dana pravomoćnosti odluke o opozivu uvjetne osude.

1.1.1 Na temelju članka 43. stavaka 1., 2. i 3. KZ/11 odlučeno je da, ako novčana kazna, u slučaju opoziva uvjetne osude, ne bude plaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, a ne postoje uvjeti iz članka 42. stavak 7. KZ/11, naplatiti će se prisilno putem ovlaštene institucije u roku 3 (tri) mjeseca. Ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku 3 (tri) mjeseca, sud će uz pristanak optuženog SŽ donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro na način da se jedan dnevni iznos zamjenjuje s dva sata rada. Ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna zamijeniti će se kaznom zatvora na način da se jedan dnevni iznos zamjenjuje s jednim danom zatvora.

1.2. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19, 130/20 i 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08) optuženi SŽ dužan je privatnom tužitelju NŽ naknaditi nužne izdatke te nužne izdatke i nagradu njegovog opunomoćenika visini od 1.576,08 eura/11.875,00 kuna te platiti paušalnu svotu u visini od 92,91 eura/700,00 kuna, sve u roku 15 dana.

2. Protiv te presude žalbu je podnio optuženik SŽ po braniteljici Tei Cabadaj Cafuta, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Violić & Ružička & Cabadaj Cafuta, sa sjedištem u [adresa] zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred "izmijenjenim vijećem" odnosno da se preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba optuženog SŽ je osnovana.

5. Optuženik u žalbi navodi kako je prvostupanjska presuda "zahvaćena bitnom povredom odredaba kaznenog postupka i da se ne može ispitati jer nema sadržaj koji po zakonu mora sadržavati." Potom se u žalbi ističe kako je sud bio dužan u obrazloženju "iznijeti razloge za svaku točku presude." Na ovaj način optuženik pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

5.1. Prije nego se odgovori na žalbene navode optuženika potrebno je istaknuti kako je člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ( "Narodne novine" br. 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06 i 13/17-dalje u tekstu: Konvencija) propisano, između ostalog, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, dok je člankom 10. Konvencije zajamčena sloboda izražavanja, a koja obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnost i odgovornost, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, a koji su u demokratskom društvu nužni radi zaštite ugleda ili prava drugih.

5.2. Ispitujući prvostupanjsku presudu u povodu istaknutih žalbenih navoda utvrđeno je kako je doista počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 jer su izostali razlozi o odlučnim činjenicama koji se odnose na eventualnu povredu prava na slobodu mišljenja propisano člankom 10. Konvencije i na povredu prava na slobodu mišljenja, izražavanja misli propisano člankom 38. stavcima 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske.

5.3. U prvostupanjskoj presudi sud u odnosu na kazneno djelo klevete iz članka 149. stavaka 1. i 2. KZ/11 u bitnom navodi kako je optuženik inkriminirane prigode dao o privatnom tužitelju izjavu, koja po objektivnom kriteriju, predstavlja činjeničnu tvrdnju, za koju iz provedenih dokaza, nije utvrđena njezina istinitost. Međutim, prvostupanjski sud, ocjenjujući konkretne okolnosti inkriminiranih događaja, osim isključivog utvrđenja samo objektivnih činjenica pa je propustio razjasniti je li optuženiku povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja, odnosno je li ono preteže nad pravom privatnog tužitelja NŽ na zaštitu časti i ugleda, posebice imajući u vidu pravne standarde izražene u praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje u tekstu: ESLJP) i Ustavnog suda Republike Hrvatske.

5.4. Optuženik s pravom ukazuje u svojoj žalbi na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, a na tu povredu zakona ovaj sud pazi i po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19, 130/20, 80/22 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje u tekstu: ZKP/08-26). Tako je utvrđeno da je prvostupanjski sud bio dužan provesti takozvani test razmjernosti i utvrditi je li prilikom provođenja kaznenog postupka protiv optuženika miješanje suda bilo dopušteno sukladno članku 10.2. Konvencije, odnosno je li to miješanje bilo zakonito, je li težilo legitimnom cilju i je li bilo nužno u demokratskom društvu i razmjerno. Upravo u odnosu na ove okolnosti, koje su u konkretnom slučaju od odlučnog značaja (gledano u svjetlu judikature ESLJP i Ustavnog suda Republike Hrvatske), izostali su i razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda ne može ispitati.

6. Stoga je valjalo prihvatiti žalbu optuženika, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

7. Drugostupanjski sud u suglasju s člankom 487. stavkom 4. ZKP/08-26 dužan je ispitati, u slučaju ukidanja presude zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, i žalbene navode koji se odnose na žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. No, u konkretnom slučaju počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka i izostanak ocjene prvostupanjskog suda o tome je li postojala prijeka društvena potreba koja zahtijeva da se pravu privatnog tužitelja na zaštitu njegovog ugleda, da prednost pred pravom optuženika na slobodu izražavanja i općeg interesa za zaštitu slobode izražavanja, dovela je do nepotpuno, a time i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja pa tek nakon ocjene suda čije pravo preteži ovaj sud će se moći upustiti u potpunu ocjenu žalbenih navoda u pogledu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud, kako bi otklonio počinjenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, prije svega izvest će sve do sada provedene dokaze, kao i druge dokaze, ako se za njima ukaže potreba. Potom će ocijeniti svaki provedeni dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u cjelini, kao što će ocijeniti i obranu optuženika, kako bi utvrdio sve odlučne činjenice. Nakon toga će utvrditi je li u konkretnom slučaju miješanje suda bilo dopušteno sukladno članku 10.2. Konvencije, odnosno je li to miješanje bilo zakonito, je li težilo legitimnom cilju i je li bilo nužno u demokratskom društvu i razmjerno. Pri ocjeni je li miješanje bilo nužno prvostupanjski sud vodit će računa o okolnostima u kojima je optuženik dao inkriminirane izjave, kao i to da je privatni tužitelj NŽ, kao političar poznat široj javnosti ne samo zbog funkcije gradonačelnika Virovitice, koju je u inkriminirano vrijeme obavljao, već i stoga što je ranije obnašao i dužnost ministra za unutarnje poslove Republike Hrvatske.

8.1. Dakle, nakon što prvostupanjski sud razjasni je li postojala prijeka društvena potreba koja bi zahtijevala da se pravu privatnog tužitelja na zaštitu njegovog ugleda da prednost pred pravom optuženika (kao pojedinca u društvu) na slobodu izražavanja i općeg interesa za zaštitu slobode izražavanja, donijet će novu i zakonitu presudu i upravo o potonjim okolnostima (kao i o svim drugim odlučnim okolnostima) dat će jasne razloge.

9. Slijedom obrazloženog odlučeno je kao u izreci, a u suglasju s člankom 483. stavkom 1. ZKP/08-26.

Split, 19. veljače 2026.

Predsjednik vijeća

Neven Cambj