Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P Ob-411/2021-85

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nedi Šoli, u pravnoj stvari tužiteljice UD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćnici Renati Plešnar, odvjetnici u [adresa] protiv tuženika AD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa],zastupanog po punomoćniku Zdravku Sesaru, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane glavne rasprave, zaključene 19. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, 19. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„ 1. Utvrđuje se da je između UD, OIB: [osobni identifikacijski broj], i ĐD, OIB: [osobni identifikacijski broj], postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 2006. g. do njegove smrti 04.11.2015., te ima status njegove zakonske nasljednice pokojnog ĐD.

2. Utvrđuje se da u ostavinu iza pok. ĐD iz [adresa], ne ulazi ½ dijela ostavinske imovine, koju je tužiteljica UD stekla kao bračnu stečevinu:

Nekretnine knjižno vlasništvo:

- z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Čkbr. [katastarska čestica] I dvorište i vrt u [adresa] sa 1171 m2 II Stambena zgrada u [adresa].k. tijelo II – 2. udio ½ ĐD, upisano kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu;

- z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Čkbr. [katastarska čestica] kuća 152 i dvorište sa 396 čhv, udio 1/1 Kanižaj Pavao, upisano kod Općinskog suda u Zataru, stalna služba Zabok;

- z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Čkbr. [katastarska čestica] ZGR, kuća, udio 2/10 ĐD, upisano kod Općinskog suda u Šibeniku;

2. Nekretnine vanknjižno vlasništvo:

- z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Novom Zagrebu, stalna služba Jastrabarsko

– Ugovor od

05.12.1988.

- z. k. ul. [broj ZK uloška] i z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kupoprodajni ugovor od 11.12.2006. Vozila: osobno vozilo Marke Mazda 2, broj šasije: [broj šasije], reg. oznake:

Vrijednosni papiri kod SKDD:

OZNAKA RAČUNA: 244600 – osnovni račun ulagatleja – ĐD

- hibridne obveznice oznake PDBA-O-188A, ISIN: HRPDBAO188A5,

- vrijednosnice podr-r-a:100,

- dionice oznake HT-R-A: 63 nominalna vrijednost 6.300,00 HRK upisano na računu 244600 kod SKDD.

Štednja i računi u bankama:

- oročeni depoziti kod Podravske banke d.d. po ugovoru o oročenom depozitu – F od 14.10.2013. i ugovoru o oročenom depozitu – V – potrebno zatražiti podatke od banke.

- Tekući račun kod Podravske banke d.d., broj: [broj bankovnog računa]

- Žiro račun kod Podravske banke d.d.,

- Tekući račun kod Zagrebačke banke d.d., broj: [broj bankovnog računa].

Osiguranje : životno osiguranje GENERALI OSIGURANJE.

Pokretnine:

1. Slika u narančastom okviru dimenzija 75 x 65 cm, koja prikazuje prirodu, prema kazivanju nazočnih autor VD

2. Slika u prljavo bijelom okviru dimenzija 57 x 66cm, koja prikazuje prirodu, prema kazivanju nazočnih autor VD

3. Drvena komoda s tri ladice , dimenzija 128 x 87 x 62 cm

4. Drveni stolić za televizor, dimenzija 73 x 59 x 51 cm

5. Drvena komoda s četiri ladice, dimenzija 128 x 99 x 62 cm

6. Perzijski tepih s uzorkom

7. Drveni okrugli crni stol sa šest stolaca, od kojih je jedan potrgan

8. Oslikana keramička vaza, motiv starica s cvijećem

9. Velika keramička vaza (vrč) s ispisanim tekstom Jugoton, prema kazivanju AD

Kanižaja poklon LD od Jugotona

10. Drveni stilski ormarić za posuđe, dimenzija 96 x107 x51 cm

11. Skulptura žena i dijete, dimenzija 49 x38 x 18 cm

12. Skulptura ženski akt, dimenzija 49 x15 x 11 cm

13. Skulptura ženski akt, dimenzija 36 x 9 x 9 cm

14. Skulptura Povijest Hrvata, dimenzija 12 x17 x9 cm

15. Skulptura U, dimenzija 18 x 24 x 15 cm

16. 2 skulpture , prema kazivanju nazočnih A, dimenzija 38 x 25 x15 cm

17. Bista LD, dimenzija 44 x 28 x24 cm

18. Crtež Unutrašnjost Sv. Katarine, dimenzija 53 x 39 cm, bez okvira

19. Ovalni tanjur od keramike, motiv jarca u sredini, rubovi i motiv jarca glazirani

20. Crveno bijela bidermajer čaša

21. Četiri skulpture, oslikane, različitih motiva i oblika, prema kazivanju nazočnih autora OD

22. Slika s motivom kišobran, bez okvira, prema kazivanju nazočnih autor OD

23. Različito ordenje i nagrade

24. Vaza, amfora, kartonska kutija sa sitnicama (Vučedolska golubica, pisanice)

25. Drvena instalacija sastavljena od niza oslikanih dijelova, prema kazivanju nazočnih naziva „Ugor“

26. Slika u crnom okviru s motivom zmaja, prema kazivanju nazočnih „Zmaj nad gradom“, autor ŠD, dimenzija 74 x66 cm

27. Slika u crnom okviru, prema kazivanju nazočnih „Lice žene“, autor ŠD, dimenzija 42 x 44 cm

28. Slika bez okvira, motiv more, prema kazivanju nazočnih „ Đ“, autor V. Crnčić, dimenzija 60x100 cm

29. Slika bez okvira, motiv vaza s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na platnu

30. Slika bez okvira, motiv vaza s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

31. Slika bez okvira, motiv vaza s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

32. Slika bez okvira, motiv vaza s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

33. Slika bez okvira, motiv vaza s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

34. Slika bez okvira, motiv vaza i zdjela s voćem na stolu, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

35. Slika bez okvira, motiv zgrade, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

36. Slika bez okvira, motiv vaza s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

37. Slika bez okvira, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

38. Slika bez okvira, motiv vaza s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

39. Slika bez okvira, motiv cvijeće, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

40. Slika bez okvira, motiv vaza s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

41. Slika bez okvira, motiv priroda, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na šperploči

42. Slika bez okvira, motiv vaze s cvijećem na stolu, prema kazivanju nazočnih autor

L, tehnika ulje na platnu

43. Slika bez okvira, motiv vaze s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na platnu

44. Slika bez okvira, motiv uljna lampa i cvijeće na stolu, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na platnu

45. Slika bez okvira, motiv uljna lampa i cvijeće na stolu, prema kazivanju nazočnih autor L, tehnika ulje na platnu

46. Slika bez okvira, motiv suhozid, prema kazivanju nazočnih „Gromače“ autor O

Š, tehnika ulje na šperploči

47. Slika bez okvira, motiv suhozid, prema kazivanju nazočnih „Gromače“ autor O

Š, tehnika ulje na šperploči

48. Garnitura od šest sjedećih fotelja

49. Jedna od gore navedenih 6 fotelja

50. Stakleni stolić, od tamnog stakla

51. Perzijski tepih s uzorkom

52. Drveni trokrilni ormar sa ogledalom u sredini

53. Cca 16 m knjiga i ugradbena drvena polica za knjige

54. Drveni radni stolić s tri ladice i drvenim stolcem

55. Tri slike bez okvira, po kazivanju nazočnih tehnika grafika, autor FD

56. Slika bez okvira, motiv priroda, po kazivanju nazočnih tehnika flomaster i pastela, autor F

57. Slika bez okvira, motiv čovjek s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor SD

FD, tehnika kolorirana grafika

58. Slika bez okvira, motiv žena s cvijećem, prema kazivanju nazočnih autor SD

FD, tehnika kolorirana grafika

59. Crtež bez okvira, motiv polja, po kazivanju nazočnih autor SD

60. Slika bez okvira, prema kazivanju nazočnih autor S, i slika bez okvira, prema kazivanju nazočnih P

61. Slika bez okvira, motiv žena golih grudi, prema kazivanju nazočnih autor S, u donjem desnom uglu potpis S

62. Slika bez okvira, motiv priroda, prema kazivanju nazočnih autor Trepše, u donjem desnom uglu potpis P

63. Slika bez okvira, motiv crkva, po kazivanju nazočnih autor PD

64. Slika bez okvira, po kazivanju nazočnih autor PD

65. Prazni okviri od slika

66. Karikature i četiri crteža (C i R)

67. Slika bez okvira, motiv žena u prirodi, u donjem desnom uglu potpis G, po kazivanju nazočnih autor G, tehnika grafika

68. -74. Mapa serigrafija Stara Koprivnica

75. četiri slike bez okvira, autor UDŠ, Četiri godišnja doba, tehnika kolorirane grafike

76. – 85. Slike bez okvira, prema kazivanju nazočnih autor CD Ž

86. Slika bez okvira “ RD“ i slika bez okvira „ GD“, po kazivanju nazočnih autor Č

87. Slika bez okvira „Moj djed“, autor Č i slika bez okvira „Fotelja moje mame“, autor ŽD

88. Slika bez okvira „Primorski ormar“ i slika bez okvira „Iz ladice“, autor ŽD

89. slika portret ČD, bez okvira, nepoznati autor

90. Slika bez okvira „Sušenje šljiva“, autor ADŠ

91. Slika bez okvira, motiv priroda, po kazivanju nazočnih autor VD

92. Slika bez okvira, motiv T, tehnika kolaž, autor nepoznat

93. Razne ilustracije za knjigu (18 komada)

94. Razne ilustracije za knjigu (3 komada u maloj žutoj koverti)

95. Slike bez okvira (3 komada) po kazivanju nazočnih autor CD Ž

96. Slika bez okvira, motiv portret, po kazivanju nazočnih autor TD, tehnika ulje na platnu

97. Slika bez okvira, motiv brodice, nepoznati autor, tehnika ugljen

98. Slika bez okvira, motiv ljudi u raznim pozama, nepoznati autor

99. Slika bez okvira, motiv priroda, nepoznati autor

100. Slika bez okvira, motiv akt, po kazivanju nazočnih autor MD 101. Slika bez okvira, motiv majka s djetetom, po kazivanju nazočnih tehnika gvaš, autor MD

102. Razne ilustracije za knjige (6 komada)

103. Slika bez okvira, motiv mrtva priroda, nepoznati autor

104. – 106. Kuhinja s elementima. AD napominje da su štednjak i frižider doneseni naknadno, odnosno da ih je on kupio i donio nakon ulaska u stan, te da je prozor (slika 106) svježe mijenjan i popravljen.

107. Slika u tamnom okviru, motiv ptice, dimenzija 22 x 28 cm, po kazivanju nazočnih tehnika akvarel, autor BD

108. Slika bez okvira, motiv glava djevojke, dimenzija 36,5 x26,5 cm, po kazivanju nazočnih autor ĆD, tehnika litografija

109. Slika u zlaćanom okviru, dimenzija 37 x 26 cm, po kazivanju nazočnih „Ribarice“, autor KD

110. Slika u crnom okviru, motiv akt, dimenzija 41 x 53 cm, po kazivanju nazočnih autor ND

111. Slika u crnom okviru, dimenzija 60,5 x42,5 cm, po kazivanju nazočnih tehnika grafika rukom kolorirana, autor JD

112.Slika u zlaćanom okviru, motiv lišće, dimenzija 40 x36,5 cm, po kazivanju nazočnih tehnika grafika, autor ID

113. Slika u zlaćanom okviru, dimenzija 59 x43 cm, po kazivanju nazočnih „The obsequies for Clorinda“, tehnika grafika, autor DD

114. Slika u zlatnom okviru, dimenzija 65 x 66 cm, po kazivanju nazočnih tehnika grafika, autor ED

115. Slika u crnom okviru, dimenzija 63 x 48 cm , motiv dvije djevojke, autor nepoznat 116. Slika u zlaćanom okviru, motiv ljudi, dimenzija 23,4 x 15,4 cm, po kazivanju nazočnih tehnika grafika, „Tienohra I“, autor ZD

117. Slika u zlaćanom okviru, motiv ljudi, dimenzija 23,4 x 15,4 cm, po kazivanju nazočnih tehnika grafika, „Tienohra II“, autor ZD

118. Slika bez okvira, portret HD, po kazivanju nazočnih autor UĐ 119. Slika u bijelom okviru, po kazivanju nazočnih „Gozba“, tehnika grafika, autor AĐ

120. Ručnik autora OD

121. Slika bez okvira, dimenzija cca 20 x30 cm, po kazivanju nazočnih tehnika ulje na kartonu, autor OD

Potraživanja:

- prema ĐĐ u iznosu od 300.000,00 kn po presudi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu br. KO-4043/04.

3. Utvrđuje se da je tužiteljica UD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s naslova bračne stečevine vlasnica imovine navedene pod točkom 2. ove presude.

4. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi parnični trošak u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici UD, OIB [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi troškove postupka tuženiku AD, OIB [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 12.812,50 EUR (slovima: dvanaesttisućaosamstodvanaest eura i pedeset centi), sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice nje i sada pok. ĐD.

1.1. Tužiteljica navodi da je živjela s pokojnim ĐD od 1990., a 2006. se preselila k njemu u stan na adresi [adresa] gdje je s njim živjela u izvanbračnoj zajednici do njegove smrti 4. studenog 2015.

1.2. Tužiteljica navodi da je bila u vezi sa pokojnim ĐD od 1990., a 2006. godine preselila se k njemu u njegov stan na adresi [adresa], gdje je s njim bez prekida živjela u izvanbračnoj zajednici sve do njegove smrti 04. studenog 2015. Tijekom cijelog vremena trajanja izvanbračne zajednice ističe da su njih dvoje kao izvanbračni su supružnici održavali blizak kontakt sa bratom pokojnog VĐ i njegovom suprugom LĐ, te su se često posjećivali. Tužiteljica ističe da joj je pok. OĐ tijekom zajednice poslao puno pisama u kojima joj je iskazivao emocije.

1.3. Nadalje, ističe da je 09. prosinca 2015. pokrenula postupak protiv Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa pokojnim ĐD, u kojem postupku je donesena prvostupanjska presuda br. P Ob-1033/17 od 14. studenog 2019. kojom je utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice. Navedena presuda je po žalbi ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak.

1.4. Tužiteljica za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nije prijavila adresu stanovanja na adresi [adresa], već je ostavila na osobnoj iskaznici adresu Hećimovćeva 3 iz razloga da ne izgubi pravo otkupa tog stana na kojem je imala stanarsko pravo, a koji stan je bio u vlasništvu MORH-a, te je ona bila nositeljica stanarskog prava. Međutim, kako nije stvarno tamo stanovala, već kod pokojnog ĐD, MORH je pokrenuo sudski postupak protiv nje radi iseljenja iz navedenog stana, te je dokazao da tužiteljica tamo ne stanuje. U tom postupku je donesena presuda broj Ps-548/07 od 21. lipnja 2010.

1.5. Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže da sud usvoji njezine tužbene zahtjeve kako su naznačeni u točki I. izreke presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

2.1. Tuženik ističe da njegov otac, pok. OĐ nije nikad s niti jednom osobom, pa tako ni s tužiteljicom, imao odnos koji ima bitne elemente izvanbračne zajednice. Okolnost da su tužiteljica i pok. OĐ povremeno bili u ljubavnoj i prijateljskoj vezi sama po sebi nije dovoljna za tvrdnju da se radi o izvanbračnoj zajednici. Time ukazuje da niti poruke i razglednice priložene tužbi ne mogu biti nikakav dokaz o postojanju te zajednice posebice jer su pisane deset godina prije tužbenog zahtjeva.

2.2. Nadalje, tuženik ističe da tužiteljica neprekidno od 1969 živi u stanu koji se nalazi u zgradi u [adresa], da s njom u zajedničkom kućanstvu žive njen brat i njena kćer, da se nalog za njeno iseljenje kao i nepriznavanje pravnog položaja zaštićenog najmoprimca miješa u njeno pravo na poštovanje njenog doma, zbog čega se obraćala nadležnim tijelima kako bi zaštitila svoje stanarsko pravo. Time prilaže i izjavu tužiteljice koju je dala 23. studenog 2015. (dakle 19 dana nakon smrti ĐD) pod kaznenom i materijalnom odgovornošću u pokušaju otkupa stana u [adresa], u kojoj navodi da je član njene uže obitelji brat ŠĐ, da nema u vlasništvu stan ili kuću pogodnu za stanovanje u mjestu prebivališta, odnosno da uopće nema nekretninu u vlasništvu pogodnu za stanovanje.

2.3. U postupku koji se vodio protiv tužiteljice pod posl. br. Ps-548/07 po tužbi Republike Hrvatske protiv tužiteljice radi iseljenja nje i članova njenog domaćinstva iz stana u [adresa], tužiteljica je dala odgovor u kojem ističe da od 8. listopada 1969. nikada nije stanovala na drugoj adresi. U tom istom postupku se obavještava i da tužiteljica na računu nema novčanih sredstava i da je osnova za plaćanje evidentirana u očevidniku. Navedena okolnost po tuženiku jasno ukazuje na činjenicu da tužiteljica nije imala zajedničko ekonomsko domaćinstvo s ĐD jer je on uvijek imao više nego dovoljno novčanih sredstava da bi se mogao platiti trošak iz presude Ps-548/07 u iznosu od 1.379,00 kn. Tužiteljica i OĐ nikada nisu imali zajedničko prebivalište.

2.4. Tuženik osporava da je njegov otac održavao „blizak kontakt“ s bratom VĐ i njegovom suprugom LĐ. Navedeni svjedoci su kompromitirani samim tim što su ubrzo nakon smrti ĐD dali izjave ovjerene pred javnim bilježnikom u kojima izričito tvrde da je tužiteljica „živjela u vanbračnoj zajednici“ i da su „bili u zajednici koja predstavlja vanbračnu zajednicu“. Iz cijelog teksta tih izjava više je nego očito da su iste pisane po narudžbi tužiteljice i uz asistenciju osobe pravne struke. Osim toga VĐ je u mjesecu siječnju 2016. godine tražio sastanak s bliskom prijateljicom ĐD ĐDŠ i u razgovoru s njom molio ju je da nagovori tuženika da tužiteljici dadne nešto iz ostavine svog oca. Zašto bi tražio od tuženika da tužiteljici „dadne nešto iz ostavine svog oca“ ako je tužiteljica, kako to on tvrdi u naprijed navedenoj izjavi, doista bila izvanbračna supruga ĐD s obzirom da bi joj kao takvoj po samom zakonu imala pripasti polovica ostavine.

2.5. Tuženik također napominje da je tužiteljica u ostavinskom postupku iza ĐD oporuku od 10. veljače 2012. nasljedničkom izjavom priznala kao valjanu i prihvatila se nasljedstva temeljem te oporuke. Navedena je oporuka pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj P-5518/16 od 31. prosinca 2020. godine proglašena neistinitom i nevaljanom jer je u postupku iz kojeg potječe ta presuda utvrđeno da je potpis ĐD na oporuci krivotvoren, i to imitiranjem potpisa kakvim se OĐ potpisivao osamdesetih godina prošlog stoljeća. Također je u tom postupku utvrđeno da se Pavle Kanižaj 2012. godine, ali i godinama prije toga i nakon toga, potpisivao na bitno drugačiji način u odnosu na potpis na oporuci. Stoga je tužiteljica, da je doista bila njegova životna partnerica, morala znati da potpis na navedenoj oporuci nije potpis ĐD, kao što je morala znati i da on nikada ne bi ništa ostavio FĐ jer je znala da je protiv njega 2013. godine podnio kaznenu prijavu zbog krađe slike, što je potvrdila u svom iskazu u predmetu posl.br. P-5518/16.

2.6. Tuženik osporava da je ostavinska imovina navedena u tužbi stečena nakon 2005. godine pa u slučaju da je i postojala izvanbračna zajednica između tužiteljice i ĐD, a što tuženik osporava, nema osnove da se ½ dijela navedene imovine izdvoji iz ostavine ĐD.

2.7. Slijedom iznesenog tuženik predlaže odbiti tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom te joj naložiti da tuženiku nadoknadi trošak postupka u roku 15 dana.

3. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo dokaz uvidom u potvrdu o smrti (list 14-16 spisa), bilješke dostavljene od strane tužiteljice (list 17-31 spisa), Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob-1033/2017-25 od 14. studenog 2019. (list 32-37 spisa), dokumentacija dostavljena od strane tuženika (list 48-57 spisa), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave (list 58-62 spisa), službena zabilješka broj 511-19-27/3-5084/13 od 30. rujna 2013. (list 63-65 spisa), zapisnik javnog bilježnika Zorke Čavajde posl.br. O-9811/2015, UPP-OS-96/2015-11 od 26. travnja 2016. (list 66-69 i 133-136 spisa), Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P-5518/2016-122 od 31. prosinca 2020. (list 70-74 spisa), zapisnik posl.br. P-5518/2016-40 od 10. listopada 2017. (list 75-79 spisa), Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Ps-548/07 od 21. lipnja 2010. (list 80-84 spisa), osmrtnicu iza pok. ĐD (Paje) Kanižaja (list 89 spisa), račun Zagrebačkog holdinga d.o.o. (list 90 spisa), potvrdu Policijske uprave zagrebačke od 9. veljače 2016. (list 91 spisa), Rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu posl.br. K-DO-1835/2016 od 28. ožujka 2017. (list 92-96 i 137-141 spisa), dopis (list 105 i 132 spisa), uvjerenje o prebivalištu za SĐ (list 106-107 spisa), sudska praksa (list 108-109 spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-649/2015-10 od 15. travnja 2016. o saslušanju PĐ i LĐ (list 111 spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-649/2015-12 od 14. lipnja 2016. o saslušanju CĐ i SĐ (list 114-117 spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob-1033/2017-16 od 1. listopada 2019. o saslušanju tužiteljice i tuženika (list 118- 121 spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob-1033/2017-21 od 4. studenog 2019. o saslušanju RĐ, GĐ i CĐ (list 122- spisa), dopis od 1. siječnja 2017. (list 142-143 spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Psp-227/2015-27 od 23. ožujka 2017. o saslušanju CĐ i SĐ (list 146-150 spisa), zapisnik ovoga suda posl.br. R1 Ob-1502/2021-16 od 6. veljače 2023. o saslušanju ŽĐ (list 143-196 spisa), dopis Policijske uprave zagrebačke od 10. veljače 2023. s uvjerenjima o prebivalištu za VDŠ i ŠĐ (list 226-228 spisa), zapisnik ovoga suda posl.br. R1 Ob-1502/2021- 22 od 20. travnja 2023. o saslušanju svjedoka ČĐ i TĐ (list 242- 246 spisa), izvršen je uvid u spis ovoga suda R1 Ob-1502/2021 i O-9811/2015, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 4. travnja 2022. (list 153-159 spisa) izveden je dokaz saslušanja stranaka

3.2. Na ročištu održanim kod ovoga suda 6. lipnja 2022. (list 166-168 spisa) izveden je dokaz saslušanja svjedoka ĐDŠ, a 27. rujna 2022. (list 179- 181 spisa) svjedoka MĐ, zatim 1. veljače 2023. (list 189-191 spisa) svjedoka BĐ.

3.3 Na ročištu održanim kod ovoga suda 9. listopada 2023. (list 221-223 spisa) izveden je dokaz saslušanja svjedoka ĆĐ i KĐ, zatim 5. prosinca 2023. svjedoka SĐ, NĐ, (list 229-233 spisa).

3.4. Na ročištu održanim kod ovoga suda 10. prosinca 2025. (list 293-299 spisa) izveden je dokaz saslušanja svjedoka JĐ, IĐ i DĐ.

3.5. Sud nije izveo dokaz saslušanja preostalih svjedoka predloženih od strane tužiteljice s obzirom na to da je na ročištu održanim kod ovoga suda 19. siječnja 2026. odustala od njihovog saslušanja.

3.6. S obzirom na to da je tijekom postupka došlo do izmjene raspravnog suca, na ročištu za glavnu raspravu održanim 10. prosinca 2025. (list 293-299 spisa), uz prethodnu suglasnost punomoćnika stranaka, dokazni postupak obnovio čitanjem spisa i priležeće dokumentacije, a u smislu odredbe čl. 315. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19).

4. Nakon provedenog dokaznog postupka, stranke zastupane po punomoćnicima su predložile zaključenje glavne rasprave navodeći pritom da nije potrebno provođenje daljnjih dokaza. Pri čemu se ističe da sudovi odlučuju o tužbenom zahtjevu na temelju činjenica koje se utvrde u postupku u skladu s čl. 7. Zakona o parničnom postupku te da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze koji te činjenice potvrđuju.

5. Provedeni dokazi ocjenjeni su svaki zasebno i svi zajedno, na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/2023), a u vezi s člankom 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjevi tužiteljice neosnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila u emocionalnoj vezi sa sada pok. ĐD.

6.2. Među strankama je sporno, imajući u vidu sve prethodno navedeno, je li tužiteljica sa sada pok . ĐD živjela u izvanbračnoj zajednici počevši od 2006. do njegove smrti te je li postojala zajednica koja po svim elementima nalikuje bračnoj zajednici i ispunjava zakonske pretpostavke.

7. Uvidom u spis ovoga suda posl.br. O-9811/2015 utvrđeno je da se vodi ostavinski postupak iza pok. ĐD, a u kojem je Općinski građanski sud u Zagrebu donio rješenje posl.br. O-9811/2015-86 od 25. srpnja 2016. o prekidu ostavinskog postupka i dopunu navedenog rješenja 25. ožujka 2021., a kojima se upućuje ovdje tužiteljica da pokrene parnični postupak protiv tuženika, sina ostavitelja, radi utvrđenja da je sa ostaviteljem živjela u izvanbračnoj zajednici kao izvanbračna družica u zakonom propisanom vremenu te da ima status zakonske nasljednice ostavitelja, da joj pripada izdvajanje pola dijela ostavine s naslova te izvanbračne zajednice.

8. Ističe se da je rješenje iz točke 7. ovog obrazloženja presude sud donio nakon što je povodom spora o činjenicama je li postojala izvanbračna zajednica između ostavitelja i tužiteljice, koji postupak je ona i pokrenula pravilno u ovome postupku. Naime, povodom spornih činjenica u ostavinskom postupku status izvanbračnog druga ostavitelja nije moguće utvrditi u izvanparničnom postupku, već to treba utvrđivati u parnici. Navedeno je i u skladu sa stavom istaknutim u pravnom shvaćanju sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018. posl.br. Su IV-148/2018 te je prilikom donošenja presude, sud uzeo u obzir i činjenicu da je temeljem odredbi čl. 433. i 438. Obiteljskog zakona pokrenut ovopredmetni postupak s obzirom na to da je postojao spor između stranaka o činjenicama o kojima ovisi odluka.

8.1. Također je i odredbama Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015), propisano da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim te da se izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka, sud je donio ovopredmetnu presudu.

8.2. Među strankama su naime sporne činjenice od kojih ovisi pravo tužiteljice na nasljedstvo u smislu odnosa nasljednika i ostavitelja odnosno je li između njih postojala relevantna izvanbračna zajednica, ali se zapravo radi o deklaratornoj tužbi i prethodnom pitanju pa treba utvrditi postojanje prava ili pravnog odnosa, a ne činjenica (članci 222. stavak 2. točka 1. Zakona o nasljeđivanju i 187. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku).

9. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob-1033/2017-25 od 14. studenog 2019. odlučeno je da se utvrđuje da su tužiteljica i pok. OĐ živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2000. pa sve do njegove smrti 4. studenog 2015.

9.1. U obrazloženju presude se navodi da je postojala emocionalna zajednica jer je trajala 25 godina, a navedeno proizlazi iz pisama i iskaza LĐ i VĐ, a postojala je i ekonomska zajednica jer su koristili svaki svoja primanja, a od pok. ĐD sredstva su zajednički koristili za svakodnevne životne troškove jer je imao veća primanja.

9.2. Navedeni postupak se vodio radi ostvarivanja prava tužiteljice na mirovini pok. ĐD.

9.3. Presuda opisana u točki 9. ovog obrazloženja presude je ukinuta Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob-271/2020-2 od 3. studenog 2020. iz razloga što nije utvrđena odlučna činjenica predviđena odredbom čl. 22. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojoj se u slučaju smrti korisnika mirovne izvanbračni drug smatra osiguranim članom obitelji ako je s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Postupak se nastavio voditi pod posl.br. P Ob-1043/2020 do donošenja rješenja o obustavi posl.br. P Ob- 1043/2020-38 od 8. srpnja 2021., a kojim je odlučeno da će se nakon pravomoćnosti rješenja nastaviti postupak po pravilima izvanparničnog postupka te je potom postupak vođen pod brojem R1 Ob-1502/2021.

9.4. Rješenjem ovoga suda posl.br. R1 Ob-1502/2021-34 od 27. listopada 2025. određen je prekid postupka do pravomoćnog okončanja ovog postupka, a iz razloga što odluka iz ovog postupka predstavlja prethodno pitanje za utvrđenje u naznačenom postupku. Protiv navedenog rješenja je uložila žalbu ovdje tužiteljica.

10. Nadalje, iz spisa ovoga suda posl.br. R1 Ob-1502/2021 proizlazi da su izvedeni dokazi saslušanja stranaka i u navedenom postupku kao i da su saslušani svjedoci VĐ i LĐ, EĐ i SĐ, RĐ, GĐ, ŽĐ, ČĐ i TĐ.

10.1. Punomoćnici stranaka su suglasno predložili da se iskazi stranaka i svjedoka iz navedenoga spisa koriste i u ovome postupku imajući u vidu ekonomičnost postupka.

11. U skladu s utvrđenjem iz točke 10. ovog obrazloženja rješenja, te imajući u vidu točku 3. ovog obrazloženja, svjedoci su iskazivali kako slijedi:

1) LĐ EĐ (brat ostavitelja) i LĐ (šogorica ostavitelja)

- U svojem iskazu u bitnome suglasno iskazuju da su tužiteljica i ostavitelj živjeli u stanu pok. ĐD zadnjih 10-tak godina, a poznavali su se više od 20 godina te su se s njima družili i posjećivali se. Navode da je tužiteljica brinula o pok. ĐD, kuhala mu i čistila, dok za odnos sa sinom navode da je bio loš i da je ostavitelj patio zbog toga. Međutim, brat ostavitelja navodi da s bratom nije razgovarao o vezi koju je imao s tužiteljicom.

Iz navedenih iskaza ne proizlazi da bi pok. OĐ imao trajnu zajednicu s tužiteljicom niti da su živjeli zajedno, osim da su bili u emocionalnoj vezi i da su posjećivali brata ostavitelja. Nije razvidno jesu li imali zajednički društveni život niti se navodi podstanarka EĐ za koju su ostali svjedoci navodili da je živjela u dijelu stana i da je stan uvijek djelovao zapušteno, nije bilo kuhane hrane i da tamo ne živi ženska osoba, a oni navode suprotno pa i da je tužiteljica čistila i kuhala, pa i da su tužiteljica i pok. OĐ živjeli zajedno iako to iz priložene dokumentacije ne proizlazi.

2) Iskaz CĐ (podstanarke u stanu ostavitelja)

- Proizlazi da je stanovala u stanu ostavitelja, a u koji stan je znala dolaziti tužiteljica koja nije prespavljivala već ju je pok. OĐ vozio navečer doma te da tužiteljica i ostavitelj nisu imali zajedničke financije. Ona je odselila iz stana kad je odselio i sin pokojnog LD, AD, ali ne zna tko sada živi u stanu. Navodi i kad je bila u stanu da nije dolazila tužiteljica i da ju je vidjela svega dva tri puta u 20 godina, te da je došla stanovati u stan tužiteljica tek nakon smrti pok. ĐD. Plaćala je mali iznos najamnine i zapravo je čuvala stan dok je on bio odustan, a za tužiteljicu navodi da nije imala ključ od stana već ga je dobila tek kad je on otišao u bolnicu. Nije pričao o zajedničkim planovima s tužiteljicom. S pok. ĐD je bila u dobrim svakodnevnim odnosima, razgovarali su o svemu, ljudi su mu stalno dolazili u kuću jer nije volio biti sam.

Iskaz svjedokinje sud je uzeo u obzir kada je navodila da je stanovala u predmetnom stanu kao podstanar, te načinu života pok. ĐD i činjenici da tužiteljica nije živjela neprekidno s pokojnikom, dok u preostalom dijelu nije uzet iskaz u obzir jer je proturječan u odnosu s ostalim iskazima posebice oko odnosa tuženika s pokojnikom i trenutku useljenja tužiteljice u stan.

3) SĐ

- Iskazivala je da je poznaje stranke jer ih je viđala na adresi u [adresa] gdje su živjeli, dok je njezin stan ispod bio. Također je spomenula i EĐ da je živjela u stanu kod sada pok. ĐD, te da je tužiteljica živjela u tom stanu nakon smrti ostavitelja i potom tuženik. S tuženikom nije imala dobar odnos te da su i ostali stanari se žalili na njega. Za tužiteljicu je zajedno sa svojim suprugom pisala izjavu da je nevjenčana supruga ĐD jer je on za nju govorio da je njegova žena iako su svi znali da nisu vjenčani. Ona nije posjećivala tužiteljicu niti pok. ĐD već ih je sretala u zgradi i dvorištu zgrade.

Iskaz svjedokinje sud nije uzeo u obzir, s obzirom na to da nije se družila sa strankama niti pok. ĐD, a svoj iskaz temelji na onome što je čula i zaključila te lošem odnosu s tuženikom.

4) ZĐ

- U svojem iskazu navodi da nije se družila s tužiteljicom i ĐD, već samo sa ĐD te da ih je sretala u zgradi u kojoj je ona gdje je on imao stan, s obzirom na to da je i ona tamo imala stan i u jednom trenutku se odselila pa je dolazila povremeno radi premještanja stvari iz stana u podrum. Smatra da OĐ nije prebolio bivšu suprugu JĐ, te da on nikada nije pričao o vezi s tužiteljicom. U stanu u kojem je on živio znala je primijetiti da nije održavano kućanstvo i da je EĐ vodila brigu oko čišćenja stana, te da u stanu nije bilo ženskih stvari. Osporava da bi svjedokinja SĐ živjela u istoj zgradi, dok u stanu svjedokinje NĐ žive svjedoci TĐ i MĐ koji nisu upoznati s odnosom tužiteljice i pok. ĐD niti im je ona o tome pričala.

Iskaz svjedokinje je sud prihvatio u dijelu u kojem je iskazivala o odnosu pok. ĐD i bivše supruge, te kada je navodila kako je živio pok. OĐ s obzirom na to da se navedeni iskaz podudara i sa iskazima ostalih svjedoka u navedenom dijelu, a posebice kada je isticala da svjedoci TĐ i MĐ nisu upućeni u odnos pok. ĐD i tužiteljice što i sami navode. Također, iskaz se podudara i s preostalim svjedocima u dijelu u kojem je opisivala stanje stana i kućanstva u kojima je živio pok. OĐ, a koji upućuju da nije imao partnericu s kojom je živio već podstanarku.

5) TĐ i MĐ

- U svojim iskazima nisu znali navesti ništa o odnosu tužiteljice i pok. ĐD, niti su se s njima družili već su živjeli kao podstanari u zgradi u kojoj je stan imao i OĐ. Znali su samo za EĐ.

S obzirom na njihov iskaz i činjenicu da nisu upoznati s odnosom pok. ĐD i tužiteljice, osim što su bili susjedi pok. ĐD kraće vrijeme, sud navedene iskaze nije uzimao u obzir.

6) RĐ, (kćer tužiteljice)

- Navodila je da je upoznala pok. ĐD preko oca u 80-tima, a početkom 90-tih je on počeo vezu s njezinom majkom. Ističe da je njezina majka radila kod ČĐ, ali da je pok. OĐ imao veća primanja pa su plaćali svako svoje režije, a kad su bili kod njega dijelili su troškove hrane. Ističe da je njezina majka štedjela za otkup stana i davala joj džeparac. Navodi da je od 2004. njezina majka odselila, te je plaćala i dalje režije za stan u [adresa], te da je preselila kod pok. ĐD. Iako nije u to vrijeme bila u Zagrebu, navodi da joj je tako govorila majka kad su se telefonski čule. Pored navedenoga, ističe da je na sprovodu pok. ĐD vidjela tek prvi put njegovog brata, te da poznaje EĐ.

Iskaz svjedokinje sud nije uzeo u obzir s obzirom na to da je iskazivala prema informacijama dobivenim od tužiteljice, a pored navedenoga, iz iskaza proizlazi da nije niti upoznala obitelj pok. ĐD te da je kako sama i navodi više poznavala JĐ i EĐ od ostalih svjedoka i brata pok. ĐD što ukazuje da nije postojala obiteljska povezanost kako to ističe tužiteljica.

7) GĐ,

-Iskazivao je da se družio s pok. ĐD i da su odlazili zajedno na promocije knjiga, te da je svega jednom vidio tužiteljicu s pok. ĐD i potom na komemoraciji. Nije znao iskazivati o odnosu tužiteljice i pok. ĐD.

Sud je uzeo u obzir iskaz u dijelu u kojem je iskazivao o načinu života pok. ĐD, a koji u bitnome se podudara sa iskazom ostalih svjedoka i to ŽĐ, LDŠ, KĐ, BĐ i HĐ.

8) ŽĐ,

- U iskazu je navodio da je bio prijatelj s pok. ĐD i da mu nije spominjao tužiteljicu niti ju dovozio na druženja na kojima su se okupljali. U odnosu na stan u kojem je živio pok. OĐ ističe da nije bio održavan i da se po tome moglo vidjeti da nije tamo boravila ženska osoba. Ne poznaje njegovog brata dok za sina ističe da je pok. OĐ imao dobar odnos s njim koliko mu je poznato.

Sud je prihvatio iskaz svjedoka jer smatra da je isti kazivao istinito, uvjerljivo, životno i logično te iskaz ovog svjedok je suglasan s iskazima ostalih svjedoka.

9) ČĐ i DĐ

- Suglasno su iskazivale da su radile s tužiteljicom te da je pok. OĐ znao dolaziti po tužiteljicu na posao i da su djelovali kao par. Nisu ih posjećivali, ali su znale da tužiteljica odlazi kod tužitelja u njegov stan. Pomagale su tužiteljici oko njezinog stana, a ona im se povjeravala oko odnosa s pok. ĐD i njegovim sinom.

Sud nije posebno cijenio iskaz ovih svjedokinja s obzirom na to da iste, iako su bile u dobrim odnosima s tužiteljicom kao radne kolegice, nemaju saznanja o njezinom privatnom i intimnom životu te ju nisu posjećivale kod kuće pa osim informacija dobivenih od tužiteljice ne znaju je li ona živjela kod pok. ĐD ili je samo tamo odlazila nakon posla, a posebice jer su navodile da su joj pomagale oko otkupa njezina stana.

10) ĐDŠ

- U iskazu su osporili da je tužiteljica izvanbračna supruga pok. ĐD, te su naveli i da ona nije bila na sahrani odnosno polaganju urne. Navodi da se pok. OĐ slabo družio s bratom i odlazio je kod njega tek povremeno. Dodaje i da je VĐ navodio joj da je tužiteljica izvanbračna supruga pok. ĐD i da će oko toga doći do spora, što ju je iznenadilo jer ona mu nije bila izvanbračna supruga.

Sud je prihvatio iskaz svjedoka jer smatra da je isti kazivao istinito, uvjerljivo, životno i logično te iskaz ovog svjedok je suglasan s iskazima ostalih svjedoka.

11) BĐ

- U svojem iskazu je naveo da je vidio tužiteljicu svega jednom i to na ročištu, dok tuženika poznaje jer je bio prijatelj s pok. ĐD. Ima društvo koje se bavi prodajom slika i oboje su oko toga surađivali. Ističe da je pok OĐ imao „zapušteni izgled“, ali da je bio markantan i uvijek je sve šarmirao. Ističe da se nije privatno družio s pok. ĐD te da ga je znao posjetiti jednom do 10 puta mjesečno i da je tako i saznao da je imao problema s tuženikom koji se pridružio jednoj sekti. Dodaje i da je stanu u kojem je živio pok OĐ bio u lošem stanu i nije bio održavan.

Sud je uzeo u obzir iskaz u dijelu u kojem je iskazivao o načinu života pok. ĐD, a koji u bitnome se podudara sa iskazom ostalih svjedoka i to ŽĐ, LDŠ, KĐ, GĐ i HĐ. Međutim, sud nije posebno cijenio iskaz.

12) HĐ

- Isticao je da je poznaje tuženika od njegova rođenja, a tužiteljicu samo po imenu. Za pok ĐD navodi da je bio najbolji prijatelj njegove majke, te da su bili jako povezani i dijelili su sve važne stvari iz njegova života. Za tužiteljicu ističe da mu je bilo poznato da je bila u vezi s pok. ĐD, no ona nikad nije živjela kod njega. U dijelu stana je bila EĐ. U stanu nije bilo ženskih stvari, a tuženik je spominjao tužiteljicu tek kad se pok. ĐD pogoršalo zdravstveno stanje.

Sud je uzeo u obzir iskaz u dijelu u kojem je iskazivao o načinu života pok. ĐD, a koji u bitnome se podudara sa iskazom ostalih svjedoka i to ŽĐ, LDŠ, KĐ, BĐ i GĐ.

13) KĐ

- Navodio je da ne poznaje tužiteljicu, već samo tuženika i da se družio s pok. ĐD. Ističe da mu je bio i urednik knjiga, te da su prije svega bili kolege i posjećivali se. Navodi da pok. OĐ nikad nije spominjao tužiteljicu, ali da je znao spominjati da ima podstanarku te da je znao pitati pok. ĐD „zašto živi kao pas i što će sa svim tim slikama“, a da mu je on govorio da ima sina.

Sud je uzeo u obzir iskaz u dijelu u kojem je iskazivao o načinu života pok. ĐD, a koji u bitnome se podudara sa iskazom ostalih svjedoka i to ŽĐ, LDŠ, GĐ, BĐ i HĐ.

14) JĐ (majka tuženika)

- Navodila je da je upoznala tužiteljicu oko 1990 kada je ona započela vezu s pok. ĐD, a poslije ju nije viđala do smrti pok. ĐD. Ističe da je ona bivša supruga pok. ĐD i da je s njim ostala u dobrim odnosima nakon razvoda te da ga je posjećivala i da nisu nikad podijelili bračnu stečevinu jer su računali da će sve ostaviti sinu, ovdje tuženiku. Dodaje i da je pok. OĐ bio u dobrim odnosima s bratom koji je znao biti ljubomoran na njega zbog kolekcija slika te da je pok. OĐ bio u dobrim odnosima s prijateljicom ĐDŠ.

Sud je prihvatio iskaz svjedoka jer smatra da je isti kazivao istinito, uvjerljivo, životno i logično te iskaz ovog svjedok je suglasan s iskazima ostalih svjedoka.

15) IĐ

- Iskazivala je da je prijateljica tužiteljici i da su živjele kao susjede na adresi [adresa]. Nije joj poznato kad se tužiteljica odselila s te adrese, ali njezin brat je tamo ostao živjeti. Ističe da je tužiteljica s pok. ĐD znala ju posjećivati no nije joj poznato kad je on umro jer se pred kraj nisu vidjeli. Njih dvoje su joj djelovali kao par, a kad je on umro tužiteljica joj je javila da ju je tuženik izbacio iz stana. Nije joj poznato jesu li tužiteljica i pok. OĐ išli na more zajedno, ali su odlazili u vikendicu gdje su i nju i supruga pozivali, te ističe da je tužiteljica govorila uvijek lijepo o tuženiku i JĐ.

Sud je prihvatio iskaz svjedoka u dijelu u kojem je iskazivala o vezi tužiteljice i pok. ĐD, a koji odgovara i utvrđenjima iz spisa iz kojih proizlazi da su imali emocionalnu vezu koja je trajala duže vrijeme, no u preostalom dijelu sud nije uzeo u obzir iskaz s obzirom na to da je navodila da se nije s tužiteljicom i pok. ĐD viđala predkraj i da joj nije ni poznato jesu li išli na more, jesu li živjeli zajedno i kada.

12. Iz iskaza tužiteljice u bitnome proizlazi da je iskazala da se sa pokojnim počela družiti intenzivno 1990., gotovo svaki dan, a što je ovisilo o njezinom slobodnom vremenu jer je puno radila i putovala, na način da bi pokojni došao po nju na posao, u [adresa] ili bi ju dočekao na kolodvoru. Sa pok. ĐD je počela stanovati stalno 2007., a prije toga je stanovala povremeno, troškove režija su zajednički dijelili, odlazili bi preko tjedna u kupovinu, ona je nabavljala voće i povrće, kupovali su meso, a on je plaćao režije za stan u UČ kao i režije za dvije vikendice jer je imao veća primanja od nje, a ona je plaćala režije u M. Od rodbine su se družili sa bratom i šogoricom iz Koprivnice, no nisu išli na ljetovanja zajedno jer njezina kćer to nije htjela zbog mjesta ljetovanja, dok za tuženika navodi da se odnos njegov s ocem pogoršao 1998. Nisu se družili s ljudima iz kluba gdje je odlazio pok. OĐ.

12.1. Gđa EĐ je bila podstanar kod pok ĐD od 1993., viđala ju je kad bi došla kod njega, ali ne svaki put, pogotovo ne zadnjih 10 godina jer je gospođa bila u vezi i bila je aktivna u planinarskom društvu. Plaćala je malu stanarinu jer je zauzvrat jednom tjedno spremala i peglala veš.

12.2. Tužiteljica ističe da nisu zajedno stekli nekretninu, ali su uređivali njegov stan i vikendice.

12.3. Kad je pok. OĐ završio u bolnici, ona ga je posjećivala zajedno s tuženikom te mu je nosila sve što je potrebno. Organizirala je sahranu s tuženikom, a troškove je platio tuženik.

12.4. U odnosu na svoj stan u [adresa] ističe da je uspjela odgoditi iseljenje 2010 i 2015 dok je ovrha provedena 2015 te da je točno da je iskazivala da tamo stanuje, no zapravo je stanovala kod ĐD.

13. Tuženik je iskazivao da je upoznao tužiteljicu kad je imao 10 ili 20 godina, ali ne zna gdje, vjerojatno mu je otac rekao da mu je to prijateljica, dolazio bi nedjeljom ili vikendom tati na ručak i onda bi on koji puta pozvao i nju i njezinu kćer. Poslije toga ju je viđao sve manje, a kada bi tatu pitao što je s njom, on bi mu znao reći da s njom više nema ništa, a dva mjeseca prije nego što je pao u komu, kada ga je izričito pitao da li misli njoj što ostaviti i što je ona njemu, on se uzrujao i rekao ona meni nije ništa, a poslije je i dodao da ga kradu.

13.1. S pok. ocem je bio kontinuirano u kontaktu, ali znalo je biti i trzavica i kada bi se god bi se nešto dogodilo on bi došao, a bilo je i situacija kada su ga u njegovom stanu fizički napali, te je prvo zvao njega, a on je rekao da zove policiju. Nakon što je došao k njemu pitao ga je što je s tužiteljicom, a otac mu je odgovori da s njom nema ništa, a kamoli da bi ona živjela s njim, a u policijskom zapisniku je iskazao da živi sam. Poznaje i gđu EĐ koja je koristila u kući jednu sobu, kupaonicu, pospremala je kuću, dvorište, peglala, znala je i skuhati. Kod oca je bio u stanu u zadnjih 6 mjeseci njegovog života nekoliko puta, a prije toga jednom godišnje, a vani su se znali viđati na kavi ili u Podravcu, u prosjeku jednom mjesečno. Sa stricem i strinom se jako rijetko družio, a da njegov otac nije odlazio s tužiteljicom na izlete i da nije mu poznato je li tužiteljica imala ključ od stana. Također ističe da je tužiteljica prije očeve smrti pitala može li se useliti i da je stric za nju garantirao.

13.2. Tuženik navodi da ga je o hospitalizaciji oca obavijestila tužiteljica i da je on odlazio na razgovore s doktorima te da mu nije poznato je li on s tužiteljicom odlazio na pretrage u laboratorije.

14. Sud je prihvatio iskaze stranaka u dijelu u kojem su opisivali samo upoznavanje tužiteljice i pok. ĐD i potom tužiteljice i tuženika, te da je pok. OĐ održavao vezu s tužiteljicom, koja ga je posjećivala u bolnici. Međutim, iskazi stranaka su proturječni u dijelu u kojem se navodi kada su tužiteljica i pok. OĐ počeli živjeti zajedno posebice jer je iskaz tužiteljice proturječan sa iskazima svjedoka u navedenom dijelu koji nisu ni znali iskazati kada se ona preselila izuzev njezine kćerke AČ koja je navodila da zna da se majka preselila jer joj je tako rekla. Također, iz priložene dokumentacije i postupka koji se vodio kod ovoga suda pod posl.br. Ps-548/2007 proizlazi da je sama tužiteljica pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavila da stanuje u stanu u [adresa], a ranije i pok. OĐ koji je kod podnošenje prijave za krađu naveo također da stanuje sam. Pored navedenoga, proturječni su iskazi u dijelu u kojem je tužiteljica iskazivala da je dijelila troškove s pok. ĐD jer iz priložene dokumentacije proizlazi da nisu imali ekonomsku zajednicu te da je svaki imao svoja primanja i da je tužiteljici čak bio i blokiran račun, dok je pok. OĐ imao dobra primanja pa je u tom dijelu uzet u obzir iskaz tuženika.

15. Naime, iz priložene dokumentacije te iskaza tužiteljice i ČĐ i ĐČ proizlazi da se tužiteljica 27. veljače 2014. obratila udruzi B.A.B.E., Saboru Republike Hrvatske, Pučkom pravobranitelju i Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava. U tom pismu tužiteljica navodi da punih 45 godina živi u stanu koji se nalazi u zgradi u [adresa], da s njom u zajedničkom kućanstvu žive njen brat i njena kćer, da se nalog za njeno iseljenje kao i nepriznavanje pravnog položaja zaštićenog najmoprimca miješa u njeno pravo na poštovanje njenog doma, da njeno pravo na dom pripada području njene vlastite osobne sigurnosti i dobrobiti.

15.1. U postupku koji se vodio kod ovoga suda pod posl.br. Ps-548/07 koji se vodio radi iseljenja tužiteljice iz stana u [adresa], tužiteljica navodila da nikada nije stanovala na drugoj adresi.

15.2. Isto tako, iz priložene dokumentacije u spisu proizlazi da je pok. OĐ kod Zapisnika o zaprimanju kaznene prijave sastavljenog 04. listopada 2013. u Policijskoj upravi zagrebačkoj, Službi organiziranog kriminaliteta broj: 511-19-12/2- 3972/13, kao i Službena zabilješka sastavljena 30. rujna 2013. u prostorijama I. Policijske postaje Zagreb Policijske uprave zagrebačke broj: 511-19-27/3-5084/13., prema kojima je kod prijave krađe OĐ izjavio da „na prijavljenoj adresi prebivališta živi sam, ali povremeno kod njega prespava njegova prijateljica UD rođ. 1953. god., te također ima podstanarku EĐ“.

15.3. Nadalje, utvrđeno je iz Obavijesti Financijske agencije od 27. prosinca 2012. o nemogućnosti izvršenja osnova za plaćanje zbog nedostataka novčanih sredstava od 27. srpnja 2012. koja je zaprimljena 01. kolovoza 2012. u ovosudni spis Ps-548/07 kojom se obavještava sud da tužiteljica na računu nema novčanih sredstava i da je osnova za plaćanje evidentirana u očevidniku.

16. U vrijeme započinjanja veze, a to je bilo 1990-tih na snazi je bio Zakon o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine broj 11/78,…162/98 –dalje: ZOBPO) te je bio na snazi do 30. lipnja 1999., a koji je u čl. 7. samo propisivao da vanbračna zajednica žene i muškarca stvara obvezu međusobnog uzdržavanja i druga imovinska prava i obveze pod uvjetima određenim tim zakonom. Prema čl. 271. tog zakona imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina, dok po čl. 272. st. 1., imovina koju je jedan bračni drug imao u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina, dok po čl. 281. st. 1. kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, dok po st. 2., u slučaju spora, sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, ako i svakom drugom obliku rada, suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

17. Nakon toga, stupio je na snagu Obiteljski zakon (Narodne novine broj 162/98 – dalje: OBZ) koji je odredbom čl. 3. propisao da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, dok po čl. 262., izvanbračna zajednica žene i muškarca koja je trajala dulje vrijeme stvara imovinske učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

18. Nadalje, prema čl. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07) koja se primjenjuje na konkretni predmet, odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

19. S obzirom na to da se utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u utuženom periodu traži radi utvrđenja nasljednoga prava tužiteljice kao izvanbračnog druga, a obzirom da je prednik tužitelja preminuo 2016. ističe se da je već čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015) bilo propisano da ostavitelja nasljeđuje njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim, a izvanbračnom zajednicom se smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Pritom se ukazuje i na pravno stajalište izraženo u presudi VSRH Rev-783/10 iz kojeg proizlazi da u smislu odredbe čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom koja je trajala dulje vrijeme smatra se ona koja je trajala najmanje tri godine.

20. Nadalje, na temelju odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023) propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, dok je na temelju odredbe stavka 2. istoga članka propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

20.1. Odredbom čl. 3. stavka 1. Obiteljskog zakona određeno je što se smatra izvanbračnom zajednicom i gdje je za status izvanbračne zajednice predviđeno trajanje od minimum tri godine ili kraće ako je u toj zajednici rođeno zajedničko dijete.

20.2. Odredbom čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015,) propisano je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

20.3. Člankom 9. Zakona o nasljeđivanju propisano je da ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni drug.

21. Definicija izvanbračne zajednice iz Obiteljskog zakona preciznija je zakonska odredba i definicija u odnosu na definiciju iz Zakona o nasljeđivanju, pa prema načelu lex posterior derogat legi priopri, ta je definicija općeprihvaćena u praksi kod određivanja smatra li se neka zajednica izvanbračnom. U svakom slučaju da bi neka izvanbračna zajednica imala potrebnu kvalitetu u smislu Zakona o nasljeđivanju u smislu odredbi čl. 8. i 9. Zakona o nasljeđivanju, mora se raditi o određenom trajanju (tri godine ili pod određenim uvjetom i kraće), ali svakako o zajednici u smislu emotivne i ekonomske zajednice. Tek se napominje, da sama činjenice da drugovi izvanbračne zajednice (i) žive odvojeno (ne na zajedničkoj adresi) nije od odlučnog značenja, kao što je i stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci br. Rev-1121/07 od 22. studenoga 2007., ali u situaciji kada žive na različitim adresama kao u konkretnom slučaju svakako upućuje dodatno na ne postojanje namjere ostvarenja izvanbračne zajednice u svim segmentima takve zajednice imajući u vidu trajanje veze za koju tužiteljica ističe da je počela 1990-tih, a saslušani svjedoci nisu iskazivali da su njih dvoje živjeli zajedno i kao muž i žena.

22. U konkretnom slučaju tužiteljica i sada pok. OĐ nisu imali zajedničko dijete, zbog čega izvanbračna zajednica u smislu odredbe čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju koja daje pravo na nasljeđivanje treba se tumačiti u kombinaciji sa odredbom citiranog čl. 3. Obiteljskog zakona, odnosno da najmanje trajanje izvanbračne zajednice mora biti tri godine između neudane žene i neoženjenog muškarca ukoliko u toj zajednici nije rođeno njihovo zajedničko dijete, a što nije dokazano tijekom postupka.

23. Po stajalištu ovoga suda, izvanbračnu zajednicu karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih drugova, te uzajamna prava i dužnosti, koji sadržaj, se ne može primijeniti i na tužiteljicu i sada pok. ĐD.

23.1. Naime, izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost.

23.2. Tužiteljica o navedenoj okolnosti nije priložila niti jedan dokaz osim što je navela da su održavali emocionalnu vezu. Nije priložila dokaz niti je u tom smjeru iskazivala da je sada pok. ĐD stanovao s njom na njegovoj adresi, posebice imajući u vidu priložene isprave i postupke koji su se vodili, a koji ukazuju da su i pok. ĐD i ona iskazivali da žive sami i da se sami uzdržavaju, te da je pok. ĐD u kaznenom postupku koji se vodio povodom njegove prijave za krađu iskazivao da kod njega zna povremeno prespavati prijateljica koja je tužiteljica. Nije niti razvidno u kojem dijelu je tužiteljica pomagala pok. ĐD oko kućanstva, na koji način je vodila brigu oko njegova zdravlja, kupovala namirnice za njega ili dijelila troškove s njim imajući u vidu iskaze svjedoka koji nisu o tome navodili, dok je EĐ sama navodila da je ona upravo jer je pok. ĐD izbivao iz stana često živjela kod njega kako bi održavala stan i vodila brigu oko kućanstva.

23.3. Osim svih navedenih utvrđenih činjenica, proizlazi i da tužiteljica i pok. ĐD nisu niti imali zajedničku adresu stanovanja, a da je tužiteljica vodila sudski spor oko stana u kojem nije navodila da živi s pok. ĐD već suprotno da živi sa svojom obitelji koja se uzdržava od njezinih primanja.

35.4. Iz iskaza stranaka, svjedoka te priložene dokumentacije i izjave tužiteljice od 23. studenog 2015. iz koje proizlazi da nema nekretninu podobnu za stanovanje, proizlazi da nije ispunjen potreban rok trajanja zajednice za utvrđenje izvanbračne zajednice računajući da se preselila kod pok. ĐD kad se razbolio, odnosno da nije proteklo potrebnih tri godine.

23.4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da između tužiteljice i sada pok. ĐD postojala emotivna veza koja bi trajala godinama u kojoj bi provodili povremeno vrijeme, družili se, ali nije postojala trajna emotivna zajednica niti zajednička namjera stanovanja niti ekonomska zajednica.

24. Naime, iz provedenog postupka proizlazi da su tužiteljica i pok. ĐD bili u izvanbračnoj ljubavnoj vezi. Međutim, izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete iz čega slijedi nužnost postojanja određenih kvaliteta da bi određena veza mogla biti kvalificirana kao izvanbračna zajednica. Izvanbračnu zajednicu karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih drugova, te uzajamna prava i dužnosti, koji sadržaj, međutim, iz svih navedenih razloga ne proizlazi da je bio ispunjen između tužiteljice i pok. ĐD pa se u tom smislu niti može na njih primijeniti odredba o imovinskim odnosima izvanbračnih drugova, a u tom smislu je neosnovan i zahtjev tužiteljice za utvrđivanjem stečevine. (O tome i u odluci Županijskog suda u Varaždinu, posl.br. Gž-3384/2011-2 od 8. svibnja 2013.).

25. Tužiteljica i pok. ĐD nisu živjeli na zajedničkoj adresi sve do pred njegovu smrt, odnosno u trenutku kada je izgubila sudske postupke oko stana u kojem je živjela i kada se on teže razbolijeva.

26. Imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka tužiteljica nije dokazala da je njezina zajednica s pok. ĐD obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

26.1. Iz navedenoga proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno da tužiteljica nije dokazala da je kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. ĐD dulje od 3 (slovima: tri) godine, niti da su zajedno stanovali, imali zajedničko kućanstvo, odnosno nije dokazala da je prema njezinim tvrdnjama njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici odnosno o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

27. Pri tome se ističe da nije od značaja eventualno sudjelovanje u troškovima pogreba jer se time ne dokazuje postojanje izvanbračne zajednice niti na pravilnost odluke da nije dokazano postojanje izvanbračne zajednice ne utječe niti činjenica da su se tužiteljica i pok. ĐD viđali jer to ne daje osnova zaključku da tužiteljica bila u izvanbračnoj zajednici s pok. ĐD već su imali neodređenu emotivnu (ljubavnu) vezu u kojoj nije rođeno njihovo zajedničko dijete, nisu imali zajedničke financije niti su zajedno stjecali imovinu što sama potvrđuje kada navodi da nisu stjecali nekretnine, a da su skupa uređivali stan za koji su svi svjedoci koji su posjećivali pok. ĐD navodili da je bio zapušten stan i neuredan, dok za stjecanje pokretnina tužiteljica ne prilaže dokaze kako su stečeni.

27.1. Imajući u vidu citirane odredbe Obiteljskog zakona i Zakona o braku i porodičnim odnosima, proizlazi da tužiteljica niti u tom dijelu zahtjeva za utvrđenjem izvanbračne stečevine nije dokazala da je ista na bilo koji način doprinijela stvaranju zajedničke imovine niti da imovina za koju postavlja zahtjev predstavlja zajedničku imovinu.

28. Osim toga, iz tužbenog zahtjeva proizlazi da tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi da je ona vlasnica u cijelosti pobrojanih pokretnina, što je u suprotnosti s prvotnim zahtjevom kojim se predlaže utvrđenje izvanbračne stečevine (u jednakim dijelovima), a o kojoj nije niti iskazivala tijekom postupka kako je stečena i kojim sredstvima i kada.

29. Analizom iskaza svjedoka koji su predloženi od strane tužiteljice, ali i tuženika može se zaključiti da nisu suglasno potvrdili postojanje izvanbračne zajednice između tužiteljice i sada pok. ĐD u trajanju duljem od tri godine neprekidno, već suprotno, živjeli su na različitim adresama uz povremena viđanja, kao i to da tu nije bilo shvaćanja određenih obveza od obje strane na isti način, posebice sa strane sada pokojnog ĐD koji je prema iskazima svjedoka živio boemskim načinom života, u stanu je imao podstanarku koja mu je pomagala oko kućanstva što su potvrdili i ostali svjedoci.

30. Iz tako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra da su utvrđene sljedeće činjenice iz iskaza velikog broja svjedoka saslušanih u ovom postupku:

- nije postojala izvanbračna zajednica između tužiteljice i pok. ĐD koja je trajala dulje od tri godine i to u kontinuitetu i bez prekida,

- nije se radilo o čvrstoj emotivnoj vezi, intimnoj vezi, o ekonomskoj zajednici koja je u svim segmentima života nalikovala na bračnu zajednicu, a što potvrđuju i svjedoci u ovom postupku, pa stoga postoji sumnja da je njihova zajednica nalikovala na brak,

- nije sporno da su zbog životnih okolnosti tužiteljica i pok. ĐD živjeli odvojeno na dvije lokacije, ali ne zajedno već svaki u svojem domaćinstvu uz povremena viđanja što potvrđuju i iskazi tužiteljice i iskaz pok. ĐD kod policije kada je prijavljivao krađu,

- tužiteljica i sada pok. ĐD nisu imali obiteljski život, niti organizirano domaćinstvo, nisu zajednički podmirivali režije za jednu i drugu nekretninu već odvojeno, nisu zajednički ulagali i održavali predmetne nekretnine, znali su imati povremeno zajednički društveni život,

- tijekom postupka nije utvrđeno da bi između tužiteljice i pok. ĐD postojala ekonomska zajednica s obzirom na to da nisu imali nikakav zajednički račun, nije bilo njihovih zajedničkih putovanja, ušteđevine, niti drugih obilježja posebne bliskosti, a na to ukazuje i činjenica da je sama tužiteljica iskazivala da nije htjela tražiti pok. ĐD novce kada joj je blokiran bio račun,

- nisu imali materijalnu ni financijsku zajednicu, nisu dijelili troškove održavanja kućanstva niti su zajednički podmirivali obaveze,

a što je sve važno za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, pa posljedično tome zaključuje da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni svi uvjeti iz odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona pa joj posljedično tome ni ne pripada pravo nasljeđivanja iza smrti ostavitelja ( čl. 8. st. 2. i čl. 9. Zakona o nasljeđivanju).

30.1. Slijedom navedenoga, navodi tužiteljice da se radilo o izvanbračnoj zajednici su u cijelosti neosnovani i neutemeljeni, već proizlazi da se radilo samo o emotivnoj vezi između nje i pok. ĐD.

30.2. Iz provedenih dokaza, iskaza saslušanih svjedoka jasno proizlazi zaključak da su tužiteljica i pok. ĐD bili u određenoj emotivnoj (ljubavnoj) vezi, koja je do smrti pok. ĐD trajala kraće od tri godine, te da je i u vrijeme njena trajanja nisu živjeli na istim adresama zajedno.

30.3. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između tužiteljice i pok. ĐD postojala emotivna veza koja je trajala godinama i u kojoj vezi je tužiteljica posjećivala pok. ĐD, međutim nije postojala zajednica života u smislu zajedničkog stanovanja i svakodnevnog života, odnosno nije se radilo o izvanbračnoj zajednici, a koja predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca.

31. Sama činjenica da je emotivna zajednica trajala dulje vrijeme ne znači automatski da se radi o izvanbračnoj zajednici koja bi bila u svojim imovinskopravnim učincima izjednačena s bračnom zajednicom, jer izvanbračna zajednica osim u emocionalnom, mora u voljnom i ekonomskom smislu ispunjavati preduvjete za izjednačavanje s bračnom zajednicom. Da bi se odnos neudate žene i neoženjenog muškarca mogao izjednačiti s bračnom zajednicom mora postojati visok stupanj međusobne povezanosti izvanbračnih drugova uvjetovan intenzitetom njihovih odnosa, što podrazumijeva zajedničko stanovanje, zajedničku svakodnevnicu, zajedničke financije i intimnu odanost i povezanost, pa i namjeru da takva zajednica bude trajna. U takvoj zajednici izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe, primjerice psihičke, emocionalne, ekonomske i druge. Međutim, iz svih provedenih dokaza ne proizlazi da je tužiteljica dokazala postojanje izvanbračne zajednice. Ovo posebno iz razloga što tuženik izričito negira postojanje zajednice koja bi bila takvog intenziteta da bi se mogla izjednačiti s bračnom zajednicom, a tužiteljica nije dokazala da su ona i pok. OĐ imali zajednički račun i zajednički dogovorno raspolagali svojim prihodima, te da su zajednički snosili sve troškove života, jer da za to u spis nije priložila nikakav dokaz. (O tome i u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob-408/2024-2 od 12. studenog 2024.)

32. Primjenom čl. 7 . st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojima je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelje svoje zahtjeve ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, te odredbe čl. 221.a Zakona o parničnom postupku kojim je propisano da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl.8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će se primjenom pravila o teretu dokazivanja, tužiteljica je trebala dokazati ono što tvrdi i na čemu temelji svoj tužbeni zahtjev.

32.1. Pri tome se napominje da je od predloženih dokaza sud ocijenio izvedene dokaza saslušanjem svjedoka i stranaka pri čemu se osobna procjena stranaka ne može smatrati dokazom.

33. U konkretnom, slučaju osim postojanja određene emocionalne povezanosti, tužiteljica u konkretnom slučaju nije dokazala niti činjenicu da je između njih postojala i imovinska povezanost ( ekonomska zajednica), niti da su oni zajednički putovali, zajednički odlazili na određene rodbinske proslave.

34. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 8.st. 2. u vezi s čl. 9. Zakona o nasljeđivanju odnosno da je postojala izvanbračna zajednica između neudane žene i neoženjenog muškarca, a koja je trajala dulje vrijeme i prestala je smrću pok. ĐD i pritom nisu ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka prema odredbama Obiteljskog zakona (čl. 3.).

35. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

36. Odluka o parničnim troškovima donesena je u smislu čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

37. Stoga sud utvrđuje da je tužiteljica tuženiku temeljem čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, dužna u cijelosti nadoknaditi opravdane parnične troškove imajući u vidu da nije uspjela u cijelosti sa svojim zahtjevima.

38. Slijedom navedenoga, sud je odmjerio trošak tuženika prema dostavljenom troškovniku od 19. siječnja 2026. (list 39 spisa) u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023, 107/2025, dalje: Tarifa) i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, a prema vrijednosti predmeta spora iz tužbenog zahtjeva, sve u granicama postavljenog zahtjeva.

39. Trošak se sastoji od troškova zastupanja tuženice po punomoćniku odvjetniku, i to: trošak sastava odgovora na tužbu 500 bodova (Tbr. 7/1 u vezi s Tbr 8/1 Tarife), zastupanje na ročištu održanim 29. listopada 2021 u iznosu od 125 bodova (Tbr. 9/5 Tarife), zastupanje na ročištima održanima 21. siječnja 2022., 4. travnja 2022., 6. lipnja 2022., 27. rujna 2022., 1. ožujka 2023., 9. listopada 2023., 5. prosinca 2023., 10. prosinca 2025. i 19. siječnja 2026., svaki 500 bodova, što ukupno iznosi 4.500 bodova. Ukupan zbroj bodova iznosi 5.125 bodova, a uz vrijednost jednog boda od 2,00 EUR (slovima: dva eura) prema važećoj Tarifi (Tbr. 54. Tarife), te uvećano za 25% (Tbr. 46 Tarife) po osnovi PDV iznosi 12.812,50 EUR (slovima: dvanaesttisućaosamstodvanaset eura i pedeset centi).

40. Sud nije priznao tuženiku sastave podnesaka od 9. studenog 2021., 27. siječnja 2022., 25. ožujka 2022., 13. ožujka 2022., 29. studenog 2023., 12. siječnja 2024. i 8. veljače 2024. jer isti nisu bili od utjecaja na vođenje postupka i navedeno se moglo istaknuti na održanim ročištima, a neki od navoda su već istaknuti i u odgovoru na tužbu za što je priznat trošak.

41. Na dosuđeni trošak, tuženik nije zatražio i pripadajuću zateznu kamatu, pa je odlučeno da je tužiteljica obvezna iznos iz točke 38. ovog obrazloženja isplatiti tuženiku bez zatezne kamate (odlučujući u granicama istaknutog zahtjeva na ime zatezne kamate). Imajući u vidu odredbu čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku i čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023).

42. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

U Zagrebu, 19. veljače 2026.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u roku od 15 dana, od dana dostave ove presude, u tri istovjetna primjerka.

Smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, a stranka je uredno obaviještena o ročištu. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

Dostaviti:

1. Tužiteljici po punomoćnici

2. Tuženiku po punomoćniku

3. Spis