Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 P-205/2019-37

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužiteljice SIR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Elen Kuvač, odvjetnica u [adresa], protiv tužene SI iz [adresa], Roitner str. 119 A-4050 Traun, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Bore Erceg, odvjetnik u [adresa], radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 22. prosinca 2025. godine u nazočnosti tužiteljice s punomoćnicom, te punomoćnika tuženice, a na ročištu objave odluke dana 19. veljače 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1.Dužna je tužena isplatiti tužiteljici novčani iznos od 33.000,00 kuna /4.379,85 eura na ime popravka obalnog zida ab ploči označenog na skici mjesta očevida od 19. ožujka 2025. godine uređenoj po vještaku mjerniku ČI slovima A-B-C-D-E-F-H-A sve sa pripadajućim zakonskim kamatama koje teku od 10. ožujka 2025. godine pa do isplate po stopi sukladno članku 29. ZOO-a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Dužna je tužena naknaditi tužiteljici parnični trošak sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici SIR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi tuženici VI iz [adresa], Roitner str. 119 A-4050 Traun, OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.500,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude (19. veljače 2026.) pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentan stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica SIR je u tužbi i na ročištima navela da je tuženica BI **.**.2018. u noćnim satima unatoč meteorološkim upozorenjima za područje Dalmacije o opasnosti od olujnog juga, nepropisno vezala svoje plovilo – gliser imena „Freiheit“, NIB 163317, registracijske oznake [registarska oznaka], upisan u očevidnik brodica Lučke kapetanije Šibenik, Ispostave Murter, pod zastavom Republike Hrvatske. Navodi da se plovilo, uslijed snažnih naleta olujnog vjetra, odvezalo s tzv. „divljeg“ veza na kojem je bilo usidreno u predjelu zvanom [adresa] u [adresa], te se, nošeno olujnim valovima i vjetrom, nasukalo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], odnosno na dvorište u vlasništvu tužiteljice, koje je pritom u potpunosti razrušeno i uništeno.

2. Prilikom predmetnog događaja bio je nazočan suprug tužiteljice ZI koji je u tim trenucima osiguravao dvorište i kuću od poplave uslijed naleta olujnih valova te je, nakon obavijesti mještana o pomorskoj havariji, došao do kraja dvorišta, gdje je zatekao gliser tuženice VI nasukan uz obalu. Zbog jakog nevremena i olujnih uvjeta nije mogao sam intervenirati. Također je na susjednoj rivi zatekao jedrilicu naziva „Sanda“, koju je pokušao privezati, no ona je do jutra potonula. Do ranih jutarnjih sati gliser tuženice je, uslijed snažnog vjetra, okrenut u smjeru sjeveroistoka pronađen uglavljen dva dvorišta dalje od dvorišta uz rivu tužiteljice, pri čemu je, prema navodima najvjerojatnije uzrokovao potonuće jedrilice „Sanda“.

3. Dana 31. listopada 2018. godine tuženica BI, u pratnji supruga i još dvojice mlađih muškaraca, izvadila je stvari sa svog nasukanog glisera registracijske oznake [registarska oznaka] ga je uz pomoć djelatnika obližnjeg brodogradilišta, oteglila.

4. Tom prilikom, suprug tužiteljice je kontaktirao tuženicu i njezinog supruga vezano za popravak dvorišta "rive" a prilikom čega su mu isti rekli da će "riva" biti popravljena jer da gliser tuženice ima osiguranje. Nakon tog dana tužiteljica je još u dva navrata pokušala kontaktirati supruga tuženice koji više razumije hrvatski jezik, ali niti on, a niti tuženica nakon toga nisu poduzimali nikakve radnje s ciljem popravka dvorišta tužiteljice.

5. Zbog izloženog tužiteljica je predložila da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev uređen podneskom od 24. rujna 2025. godine (list 94 spisa), uz obvezu tuženice na nadoknadu parničnog troška.

6. Tuženica SI se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice, te je predložila da se isti odbije kao neosnovan, uz obvezu tužiteljice na nadoknadu parničnog troška.

7. U odgovoru na tužbu je istaknula da ne osporava činjenicu da je ista vlasnica glisera Freiheit NIB 163317 reg. oznake [registarska oznaka], kao i da se navedeno plovilo uslijed olujnog nevremena 30. listopada 2018. godine odvezalo sa mjesta gdje je isto bilo usidreno, no sve ostale navode tužiteljice, tuženica osporava.

8. Tuženica je prvenstveno istaknula kako tužiteljica tvrdi da se plovilo u vlasništvu tuženice nasukalo na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za koju tužiteljica neosnovano tvrdi da je njezino vlasništvo, iako su u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini upisane treće osobe, radi čega je istakla prigovor nedostatka aktivne legitimacije.

9. Plovilo u vlasništvu tuženice nije se nasukalo na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], već na pomorskom dobru što se vidi i iz fotografija koje sama tužiteljica prilaže u spis, pa kako oštećeni dio rive nije u vlasništvu tužiteljice to je osnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije.

10. Štetan na spornom dijelu rive za koji tužiteljica neosnovano tvrdi da je njezino vlasništvo, iako se očigledno radi o pomorskom dobru, nije uzrokovana udarom plovila u vlasništvu tuženice, već je šteta uzrokovana udarom plovila imena S koje tužiteljica navodi u činjeničnom opisu tužbe kao plovilo koje je također udarilo u rivu, dok je plovilo u vlasništvu tuženice nasukano dalje od rive u odnosu na koju naknadu štete u konkretnom tužiteljica zahtijeva.

11. U slučaju da je plovilo tuženice uzrokovalo štetu na rivi, što tuženica osporava, ista nije odgovorna za naknadu štete obzirom da je do štete došlo uslijed olujnog nevremena koje je zahvatilo predmetno područje 30. listopada 2018. godine, te je očito da se radi o šteti koja je uzrokovana višom silom koja isključuje protupravnost.

12. Opreza radi tuženica osporava i visinu potraživanja, jer je isto postavljeno previsoko i višestruko premašuje troškove uspostave prijašnjeg stanja.

13. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka građevinske struke GI dipl. inž. građ. i vještaka mjernika ČI, geod., fotografija u boji broda reg oznake MU 1426 (list 4 spisa), fotografije u boji oštećene rive (list 54 spisa), fotografije u boji odnosnog broda i oštećene rive (list 6 spisa), fotografija nasukanog broda u crno bijeloj tehnici (list 19 i do 26 spisa), podneska Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj Šibensko-kninske županije klasa 342-06/23-03/60 od 25.4.2023. uz privitak Geodetskog snimka tvrtke Geodezija d.o.o. [adresa] iz 3/2015., podneska Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske klasa 920-03/23-01/401 od 8.5.2023., izvoda iz katastarskog plana Područnog ureda za katastar Šibenik od 18.10.2023., ispis sa Geoportal.dgu.hr za predmetnu nekretninu, pismenog nalaza i mišljenja GI dipl. inž. građ. u [adresa] iz 3/2025, skice mjesta očevida vještaka mjernika ČI, geod. od 19.3.2025., neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda (Z. U. [broj ZK uloška] ranije Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), te saslušanjem CI pok. Č, PI sina V, ZI sina B, vještaka građevinske struke GI dipl. inž. građ. i vještaka mjernika ČI, geod., te tužiteljice i tuženice.

14. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

15. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

16. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice na isplatu iznosa od 4.379,85 eura s osnova popravka obalnog zida označenog na skici mjesta očevida od 19. ožujka 2025. godine uređenoj po vještaku mjerniku ČI slovima A-B-C-D-E- F-H-A sa zakonskom zateznom kamatom.

17. S tim u svezi u postupku je utvrđeno.

- da je predmet spora morska površina koja nema katastarske čestice površine 18 m[2] (na skici mjesta očevida vještaka mjernika ČI od 19. ožujka 2025. godine označena slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A)

- da je na dan štetnog događaja 30. listopada 2018. godine u odnosu na katastarsku granicu čest. broj 5771/1 K. O. [katastarska općina] stanje bilo isto, te da se van katastarske granice čest. br. 5771/1 K. O. [katastarska općina] koja graniči s morskom površinom i koje predstavlja morsku površinu u odnosu na građevinski dio, nalaze razbacano kamenje i ostaci betona., te dio betonirane površine, dio suhozida i dio travnjaka, dok septička jama spada u čest. br. 5771/7 K. O. [katastarska općina] – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika ČI i pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 19.3.2025., te saslušanjem vještaka – (list 60, 90 i 109 spisa).

- da je šteta nastala na obalnom zidu ab ploči (pomorskom dobru uz čest. br. 5771/1, 5771/7 i 5771/8 K. O. [katastarska općina], a šteta se procjenjuje na iznos od 3.960,00 eura ili 29.836,62 kuna - (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka građevinske struke GI dipl. inž. građ. i pregledom pismenog nalaza i mišljenja istog vještaka iz 3/2025.te saslušanjem odnosnog vještaka – (list 61 do 88 i 109 spisa).

18. Svjedok CI, pok. Č, iskazao je da se prvo morao ograničiti nadležnost jer je kapetan lučke ispostave u Tisnom, čija je nadležnost do Plitke Vale, do početka [adresa], dok područje Plitke Vale spada pod lučku ispostavu Murter. On i njegov mlađi kolega II, koji je tog dana bio na mjestu ispostave kapetana u Murteru, s obzirom na to da je puhalo jugo i bila nevera, imali su više pomorskih nezgoda za intervenciju. Nije se mogao sjetiti jesu li došli na poziv preko djelatnika ili treće osobe, no stigli su na lokaciju gdje se nalazio brod VI gdje su napravili nekoliko fotografija. Kada su došli na lice mjesta, vidjeli su nasukani brod na obali. Obala je na pojedinim dijelovima bila oštećena, pa su i te dijelove dokumentirali fotografijama. To je sve što su na mjestu događaja napravili. Gospođa SI upućena je da podnese prijavu pomorske nezgode u lučkoj kapetaniji, ispostava Murter jer je to njihova nadležnost. Svjedok nije znao je li na mjestu nezgode bila tužiteljica ili se naknadno javljala; smatra da je bila malo dalje, ali nije siguran.

Brod tuženice oštetio je obalu, odnosno tradicionalne muliće od kamena i suhozida, no svjedok nija mogao potvrditi je li taj dio obale privatno vlasništvo.

Kako nije radio izvid ni očevid, prema iskazu kolege, tuženica je bila negdje na potezu [adresa] u [adresa], na nekoj nelegalnoj bovi, i sve bove su na tom području nelegalne izuzev marine. Sjeća se da ga je zvala punomoćnica tužiteljice, ali sad ne može točno utvrditi koji je to dan bilo, nakon toga, kad…vjerojatno joj je načelno kazao kako to ide. Ako je pomorsko dobro onda oni donose rješenje o saniranju koje dostavljaju ispostavi Općine Tisno koja je za to nadležna, ali to nisu donijeli jer nisu utvrdili da li se radi o privatnom vlasništvu ili o pomorskom dobru. Rješenje ne postoji. Ponavlja da je to nadležnost Ispostave Murter. Taj dan, misli 30. listopada 2018. godine kad su radili fotografije, u moru je bilo potopljeno još jedno plovilo njemu nepoznato na udaljenosti od 50-100 metara od predmeta spora. Nisu utvrđivali okolnosti potopa tog plovila jer nitko to nije prijavio, bio je pod morem i nije bilo moguće utvrditi oznaku – (list 99 i 100 spisa).

19. Svjedok TI sin V, iskazao je da te večeri, točnog vremena se nije mogao sjetiti, ali bila je velika plima. Bio je kod doktora Z koji mu je čuvao kuću kada je dobio telefonski poziv iz mjesta Skokoča (udaljenog cca 3 km od [adresa]) od G, supruga tuženice. Obavijestio je doktora da mora ići te je prvo nazvao supruga tuženice, a potom i samu tuženicu. Kada je stigao do broda, na mjestu još nikoga nije bilo. Bilo je teško nevrijeme – puhalo je jugo i padala je kiša. Pokušao je uskočiti u brod s namjerom da ga izvede prema otvorenom moru, no brod je bio nestabilan, pa je pao i klompe su mu bile u zraku. Tražio je ključeve broda, ali su bili u kući tuženice. Rekao je da je iskočio je iz broda i jedva preživio. Istu večer stigla je i tuženica, no nisu mogli ništa poduzeti. Sljedeći dan, zajedno s C, tuženicom P i prijateljem koji je radio kod njih, očistili su rivu. U moru su bila dva broda: jedrilica i brod tuženice. Očistili su sve s rive, a prijatelj iz Sukošana, ronilac, dogovorio je povlačenje broda. Brod tuženice povučen je iz Betinskog škvera pomoću koče, budući da je bio potpuno uništen. Tužiteljica je kasnije tražila financijsku nadoknadu za sanaciju rive. G je ponudio da plati eventualnu štetu od svog broda, iako tvrdi da brod nije izazvao štetu, jer je brod bio vezan jednu rivu dalje, dok je jedrilica bila pod spornom rivom. Tuženica se nije složila s popravkom te je tražila financijsku naknadu. Svjedok je otišao u lučku kapetaniju Murter u ime tuženice i njezinog supruga s upitom što poduzeti i kome platiti štetu. Lučki kapetan u Murteru je rekao da je riva pomorsko dobro i da je popravak nepotreban, budući da će se planirati rekonstrukcija. Svjedok je fotografirao stanje noću i sljedeći dan; tuženica posjeduje fotografije. Brod je bio osiguran za štetu prema trećima, no svjedok ne zna je li osiguranje platilo štetu tužiteljici. Prije nezgode brod tuženice bio je vezan u Skokoču iza Plitke Vale, na ilegalnom vezu, jer u [adresa] na tom dijelu ne postoji legalni vez osim u marini. Brod je bio nestabilan, udario je u rivu i već je bio djelomično oštećen i potopljen kada je pristupio prvi put tom rivom za koju tužiteljica tvrdi da je njezina, a Silvijin brod je bio malo naprijed, lijevo od toga. U selu su mu rekli da je prvo došla ta jedrilica, a onda brod od tuženice. Kada je ujutro došao, Silvijin brod je bio probijen, cijela bočna strana, bio je na dnu, ali je virio iz mora. Bio je nasukan na dnu. Uništen brod, smeće – (list 100 i 101 spisa)

20. Svjedok ZI sin B je iskazao da je brod tuženice udario u njihovu rivu, a što je vidio večer prije. To je bilo negdje u listopadu 2018. godine. Iskazivao je da je popravljao nešto u kući u [adresa], točnije u garaži gdje je i materijal za rad, a taj dio je nedaleko od rive, možda 20-ak metara, a tu gdje je radio, svjetlila je lampa, a dalje je bio mrak i nije dobro vidio. Tog dana je bilo jako nevrijeme, orkansko jugo i na to se pomiješala velika plima, a problem je problem je, jer more dolazi do te garaže, lantane. Bojao se da će garaža poplaviti, te je išao kroz uski prolaz i stavljao daske da ne poplavi. Pomagao mu je i sin. Kad se vratio u kuću SIR mu je rekla da je zvao mesar I da im je nekakav brod na rivi. Uzeo je lampu i krenuo put rive. Kad je došao, njihova riva je bila komplet srušena, a brod je odguran na rivu do. Znači, kad je udario u njihovu rivu, smjer valova je lagano iskošen i kako udaraju u brod, tako su brod izgurali do rive do. Kako druga riva završava na slovo L brod se tu zaglavio. Kasnije, iz poznanstva saznao je da je to brod od nekih T. Sjećao se tog broda iz gata u [adresa] jer je preko sezone bio privezan u [adresa], a van sezone ne zna. Dodao je da je mesar, inače kad puše jugo, a kako ljudi izađu vani da vide što se dešava, pa tako i on, dakle, da je vidio kako brod pluta prema njima. Točno ga je jugo nosilo. O jačini udarca govori i veliki teški kamen na početku rive. Kad je brod udario, brod ga je udario direktno, a taj kamen je odletio jedno 2 metra, što govori o silini udara broda od rivu. Od Plitke vale prema Tisnom je jako otvoren prostor i vjetar tu razvija jaku brzinu i snagu. Navečer nije vidio drugi brod, ali drugo jutro kad su došli vidjeli su malu sportsku jedrilicu koja je bila na oko 50 metara od obale i koja je potonula, zvala se Sanda. Bila je u dijelovima, razlomljena – (list 110 i 111 spisa)

21. Tužiteljica SIR izjavila je da je spornu obalu stekla nasljedstvom od roditelja, pratete i pradjeda. Površinu čestice nije znala, jer se kilometraža ne podudara s katastarskim česticama. Navodi da za tu obalu vrijedi stari austrougarski zakon prema kojem, dok nasljednici imaju posjed, ne postoji pomorsko dobro. Navodila je da je tog dana bilo je veliko jugo. Suprug i sin postavljali su barikade kako bi spriječili prodiranje mora prema kući, nazvao ju je mesar ŽI i obavijestio da je gliser udario u rivu te da se radi o Rudijevom gliseru, kojeg svi poznaju jer je često vezan na spornim mjestima, uključujući područje vaterpolo bazena. Otišla je do supruga i sina koji su postavili barikade, te im rekla da je brod udario u rivu. Suprug i sin otišli su do glisera i pokušali ga vezati kako ne bi dalje oštećivao obalu. Uočili su i jedrilicu kako tone; nisu mogli vidjeti registraciju, ali su primijetili ime broda, koji je bio udaljen od njihove rive i nije bio u kontaktu s obalom. Sljedeći dan brod više nije bio zabijen u njihovu rivu, već je bio okrenut, i prema njenim saznanjima, riječ je o brodu tuženice koji je bio uglavljen dvije rive dalje. Ta riva nije bila oštećena. Znala da TI brine o Rudijevim nekretninama i brodu, pa ga je odmah kontaktirala. TI je rekao da će prvo razgovarati s C i da će situacija biti riješena.

Odmah je rekla da ona samo traži sanaciju. Nakon par dana joj je povratno rekao da oni neće dobiti novac od osiguranja, da su se raspitali i da će to i tako biti pomorsko dobro i da neće sanirati niti platiti ništa. Nakon toga je u međuvremenu zvala kapetaniju u Tisnom i pitala obzirom da spadaju pod Općinu Tisno, kakve su mogućnost za sanaciju od strane države na što je kapetan rekao da smatra da su nikakve jer da granica pomorskog dobra nije utvrđena i da joj nitko ne može izdati rješenje o sanaciji i da mora ići privatnom tužbom. Suprug i ona su tad pozvali jednu osobu kod koje puni boce plinom da procjeni štetu, to je čovjek koji je ronilac i koji se bavi izgradnjom riva tako da je visina tužbenog zahtjeva postavljena po toj procjeni iz 2018. godine. Prije nevremena tuženica je držala brod svugdje, negdje u pravcu Plitke vale jer joj je mesar rekao da su seljani gledali kako dolazi u vrtlogu od Plitke vale i da su se bojali da će uraditi u glavni zaštiti zid koji zovu parapet, no uslijed jakog vjetra on je malo skrenuo. Od majke Ž ima ugovor o darovanju i od oca MI rješenje iz 1987. godine. Majka je imala ugovor o doživotnom uzdržavanju s tetom ĐI, rođenom 1913. godine i sve to dokazuje da je stekla obalu koja je u ispravama identificirana kao čest. br. 5771/1 K. O. [katastarska općina]- [adresa] s tim da je vidjela da stvarno stanje na terenu ne odgovara katastru. Predmet spora - obala je sagrađen 1971. godine, a izgradili je njezin otac i djed FI

(list 102 i 103 spisa)

22. Tuženica SI rođena M je u stranačkoj izjavi izjavila da otprilike od 2010. godine su u [adresa] i taj brod voze kad je lijepo vrijeme, a vežu ga u Kokoču na jednu bovu i tako je bilo i utuženog dana. Brod je bio na jednoj bovi i dodatno je bio vezan s konopom s bove na rivu. U noći smo već čuli da će se vrijeme pogoršati, a oni imaju kuću na adresi [adresa] i tamo su spavali. Negdje oko 22.00- 22.30 nazvao ih je TI i rekao "Dođi odmah, brod je iz Kokoča došao do Betine". Odmah se obukla i otišla do broda, bilo je jako nevrijeme, padale su cigle, kad je došla kod PI, on je rekao da je pokušao doći na brod, ali radi vremena to nije bilo moguće i nisu mogli ništa napraviti te u vremenu prije toga, a i kasnije i ujutro TI je fotografirao brod. Vidjeli su da se brod ne može spasiti, da se ništa ne može napraviti i ona je tad otišla doma. Sutradan ujutro su opet otišli do broda. Kad su TI i ona već počeli pospremati bilo je puno razbacanog drva od drugih brodova. Otišli su do lučkog kapetana i pitala je što mora napraviti, kapetan je rekao ništa, da će to napraviti lučka kapetanija. Od škvera su zvali nekog da dođe s brodom i taj brod je odvukao njihov brod u škver. Još su od prijatelja iz Sukošana koji je ronilac zatražili da izvuče sve što je u brodu, a što bi moglo otići. Tužiteljica joj se osobno nije obraćala, ljudi iz mjesta su im rekli da imaju slike da tamo gdje je brod bio i da tamo ništa nije bilo, da su samo kamenja, da na tom dijelu ništa nije bilo uređeno. Od osiguranja na svom brodu nije naplatila štetu. Pozicija njezinog broda je bila ista navečer kao i ujutro, nije se promijenila. Brod je bio razbijen kada ga je vidjela. Dno trupa je bilo oštećeno, a što se tiče rive tamo je samo beton i kamen (list 103 i 104 spisa).

23. Ocjenom izvedenih dokaza kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP-a) ovaj sud je ocijenio da tužiteljici ne pripada pravo zahtijevati naknadu predmetne štete.

24. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebno utvrđenja prilikom očevida uz sudjelovanje vještaka građevinske struke GI dipl. inž. građ. i vještaka mjernika ČI geod., pismenog nalaza i mišljenja GI dipl. inž. građ. u [adresa] iz 3/2025, skice mjesta očevida vještaka mjernika ČI, geod. od 19.3.2025., te iskaze imenovanih vještaka (koje dokaze je ovaj sud cijenio vjerodostojnima i prihvatio) u postupku je utvrđeno da je predmet spora (koji je tužiteljica osobno pokazala sudskoj komisiji na očevidu) morska površina koja nema katastarske čestice površine 18 m2 (na skici mjesta očevida vještaka mjernika ČI od 19. ožujka 2025. godine označena slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A), da je šteta nastala na obalnom zidu ab ploči (pomorskom dobru uz čest. br. 5771/1, 5771/7 i 5771/8 K. O. [katastarska općina], a šteta se procjenjuje na iznos od 3.960,00 eura ili 29.836,62 kuna, da je na dan štetnog događaja 30. listopada 2018. godine u odnosu na katastarsku granicu čest. broj 5771/1 K. O. [katastarska općina]- [adresa] stanje bilo isto, te da se van katastarske granice čest. br. 5771/1 K. O. [katastarska općina] koja graniči s morskom površinom i koje predstavlja morsku površinu u odnosu na građevinski dio, nalaze razbacano kamenje i ostaci betona., te dio betonirane površine, dio suhozida i dio travnjaka, dok septička jama spada u čest. br. 5771/7 K. O. [katastarska općina].

25. Prema odredbi članka 3. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (″Narodne novine″ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZV) nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru te morska obala (opća dobra).

26. Odredbom članka 170. ZV-a je propisano da pravo vlasništva prestaje zakonskom odredbom po kojoj stvar koja je bila predmetom prava vlasništva više to ne može biti u kojem slučaju za dotadašnjeg vlasnika nastupaju pravni učinci kao da je glede te stvari provedeno potpuno izvlaštenje.

27. Odredbom članka 3. stavka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 158/2003, 100/2004, 38/2009, 123/2011, 56/2016, 98/2019 koji zakon je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja dalje: ZPDML) pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.

28. Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje (stavak 2.)

29. U smislu stavka 2. citiranog članka, dijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.

30. Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbom ovoga Zakona (članak 10. stavak 1. ZPDML).

31. Obzirom da u konkretnom predmet spora nema katastarsku česticu i u naravi predstavlja morsku površinu, isti prema svom izgledu, položaju i funkciji u prostoru se veže uz pojam pomorskog dobra u smislu odredbe članka 3. ZPDML

32. Kako pomorsko dobro nije stvar u prometu, a nekretnina u nevlasničkom režimu se ne može pravno valjano steći, to dalje po ocjeni ovog suda tužiteljica nije aktivno legitimirana zahtijevati naknadu predmetne štete, radi čega se prigovor tuženice o nedostatku aktivne legitimacije ukazuje osnovanim.

33. Da predmet spora predstavlja pomorsko dobro, proizlazi i iz iskaza svjedoka CI pok. Č i PI sina V (čije iskaze je ovaj sud cijenio vjerodostojnima i prihvatio). Naime, svjedok CI pok. Č, zaposlenik u lučkoj kapetaniji [adresa] Ispostavi Tisno na mjestu kapetana je iskazao da je izašao na lice mjesta po pozivu, da je obala na nekom dijelu bila oštećena, da je napravio par fotografija, da je brod tuženice oštetio obalu, te da je tuženica upućena da napravi prijavu pomorske nezgode lučkoj kapetaniji ispostavi Murter jer je to njihova nadležnost (list 100 spisa). Također, svjedok HI sin V decidirano je iskazao kako je u ime tuženice i njezinog supruga G otišao u lučku kapetaniju u Murteru u svezi saniranja oštećenja, da je lučki kapetan u Murteru bio ljut na njega i rekao mu da je riva pomorsko dobro, te da je ne treba popravljati jer da će kad tad ići rekonstrukcija (list 101 spisa).

34. Vještak građevinske struke GI, dipl. inž, građ. Kako u pismenom nalazu i mišljenju tako i u iskazu je decidirano naveo da je šteta nastala na obalnom zidu ab ploči-rivi pomorskom dobru uz čest. br. 5771/1 , 5771/7 i 5441/8 K. O. [katastarska općina].

35. Osim toga i svjedok ĆI sin B (suprug tužiteljice) je u iskazu predmet spora naveo kao "njihovu" rivu (list 110 spisa), dok iz podneska Upravnog odjlea za pomorstvo, promet i otočni razvoj Šibensko-kninske županije od 25. travnja 2023. nedvojbeno proizlazi da se čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nalazi na obalnom području i da je izrađen prijedlog za utvrđivanje granice pomorskog dobra u K. O. [katastarska općina] na predjelu Varoš-Artić u naselju Betina na području Općine Tisno (list 34 spisa), što ukazuje da se predmet spora također nalazi na obalnom području kako je to utvrđeno i prilikom očevida.

36. Kraj takvog utvrđenja navodi tužiteljice da je spornu obalu stekla nasljedstvom od roditelja, pratete i pradjeda, ne mogu se prihvatiti, jer je pomorsko dobro određeno po samom zakonu slijedom čega za postojanje takvog pravnog statusa nije mjerodavan upis u zemljišnoj knjizi ili katastru jer se takvim upisom tek publicira i evidentira ta okolnost. Odlukom o utvrđivanju granice pomorskog dobra samo se utvrđuje da je neka nekretnina pomorsko dobro po samom zakonu i ona je deklaratorni, a ne konstitutivni akt budući da pomorsko dobro status zaštićenog dobra stječe na temelju zakona u ovisnosti o tome ima li nekretnina obilježja koja zakon veže uz pojam pomorskog dobra prema njenom izgledu, položaju i funkciji u prostoru.

37. Valja ukazati da kod utvrđenja tih nekretnina kao pomorskog dobra bitno je faktično stanje, a ne formalno koje je eventualno upisano u zemljišne knjige.

38. Opći građanski zakonik (dalje: OGZ) koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946) u § 287., između ostalog, morsku obalu i luke svrstao u one stvari koje su namijenjene općoj uporabi te ih je odijelio od ničijih stvari i stvari koje čine državnu imovinu. Stoga su nekretnine koje čine pomorsko dobro prema OGZ-u bile u nevlasničkom pravnom režimu.

39. Prema tome, kako tužiteljica u konkretnom nije dokazala da je stekla vlasništvo predmeta spora odnosno ranije njezini prednici, to istoj ne pripada prav zahtijevati od tuženice isplatu utuženog iznosa zbog oštećenja obalnog zida predmeta spora.

40. Ovaj sud se nije posebno upuštao u odgovornost tuženice za nastalu štete, kraj utvrđenja da predmet spora predstavlja pomorsko dobro, radi čega tužiteljica po ocjeni ovog suda nije aktivno legitimirana.

41. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavku 1. i 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 dalje: ZPP-a) a tuženici su priznati troškovi koje je imala za:

- sastav četiri (4) obrazložena podneska po kvalificiranom punomoćniku od 18.6.2019., 1.10.2020., 19.9.2025., 12.12.2025. (v.p.s. = 33.000,00 kuna / 4.379,85 eura eura) – 400 bodova (4 x 100 bodova) sukladno Tbr. 7. t. 1. i 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 dalje: Tarife)

- deset (10) zastupanja kvalificiranog punomoćnika na ročištima (9.7.2020., 25.8.2020., 9.10.2023., 19.10.2023., 9.11.2023., 10.3.2025., 25.9.2025., 17.10.2025., 3.12.2025. i 22.12.2025. – 1.000 bodova (10 x 100 bodova) sukladno Tbr. 9. t.1. Tarife - ukupno 1.400 boda ili 2.800,00 eura (Tbr. 54. Tarife) koji iznos je za iznos PDV-a (25%) na trošak odvjetnika (700 eura), predstavlja parnični trošak tužiteljice u ukupnom iznosu od 3.500,00 eura.

Šibenik, 19. veljače 2026.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24, 136/24).

DN-a:

- punomoćnici tužiteljice, odvjetnici Elen Kuvač

- punomoćniku tuženice, odvjetniku Bori Ercegu